Okruženi mnoštvom malih kratera Armstrong, Aldrin i Collins na mjesečevoj površini proveli su skoro 22 sata, te istražili oko 250 m površine
Prije točno 40 godina je po Mjesecu hodao prvi čovjek
Apollo 11 prema mjesecu je krenuo 16. srpnja 1969. godine iz Svemirskog centra Kennedy u američkoj Floridi. Tri člana posade; Neil A. Armstrong, Edwin Buzz Aldrin te Michael Collins hrabro su krenuli u nepoznato. Nakon dva i pol sata vožnje svemirska letjelica dobila je dodatno ubrzanje i savladala gravitaciju Zemlje. Na mjesečevu površinu sletjeli su prije točno 40 godina, 20. srpnja, u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu. Dan kasnije šetali su površinom mjeseca naziva More tišine. Okruženi mnoštvom malih kratera tamo su proveli skoro 22 sata. Istražili su oko 250 metara površine, uzeli 21,7 kilograma uzoraka, ostavili memorijalnu ploču te se uputili na Zemlju. Na Pacifik su sletjeli 24. srpnja. Da bi proslavili dan kada je čovjek prvi put sletio pa zakoračio na Mjesec NASA je pripremila niz manifestacija u Cape Canaveralu i Houstonu.
- Ponekad mislim da sam letio na pogrešno mjesto. Mars mi je oduvijek bio draži, i dok sam bio dijete, i sada, kazao je tom prilikom Michael Cillins. Svemirskoj agenciji u slavlju će se pridružiti Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD.