U svojoj vječnoj ljubavi, dubrovačkom Jugu, Hrvoje Kačić proveo je 12 godina, osvajao je prvenstvo SFRJ, a umirovio se 1962. godine nakon što je odlučio posvetiti se obrazovanju
Preminuo legendarni hrvatski vaterpolist: Osvojio olimpijsko srebro s Jugoslavijom 1956.
Bio je sveučilišni profesor i odvjetnik, no njegova prva i jedina ljubav bio je vaterpolo. U njemu je stekao ime i sa svojim Jugom osvajao trofeje. Legendarni hrvatski vaterpolist Hrvoje Kačić preminuo je u 91. godini života, piše Dubrovački list.
S tek 18 godina bio je dio jugoslavenske vaterpolske reprezentacije koja je 1950. godine u Beču osvojila broncu na Europskom prvenstvu, što je bila prva medalja za jugoslavenski vaterpolo. I tada je krenuo strahoviti uspon reprezentacije. Godine 1956. osvojili su srebrnu olimpijsku medalju u Melbourneu, dvije godine kasnije došli su do srebra na EP-u, a 1959. bili su najbolji na Mediteranskim igrama.
U Jugu proveo 12 godina
U svojoj vječnoj ljubavi, dubrovačkom Jugu, proveo je 12 godina, osvajao je prvenstvo SFRJ, a umirovio se 1962. godine nakon što je odlučio posvetiti se obrazovanju i doktorirati pomorsko pravo. Jedan je od najvećih koji je nosi Jugovu kapicu, a mnogi smatraju da je bio ponajbolji igrač svijeta pedesetih godina prošlog stoljeća.
Izostao je s Olimpijskih igara u Helsinkiju 1952. godine zbog problema s tadašnjom vlasti. Nakon proslave na ulici pobjede Dinama protiv Crvene zvezde oduzeta mu je putovnica i jedno je vrijeme proveo u samici UDB-e, a 30 dana zatvora proveo je u Cavtatu. U pedesetima mu je ukupno triput oduzimana putovnica iz političkih razloga.
Dobitnik je Nagrade za životno djelo zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije 2018. i Nagrade Hrvatskog vaterpolskog saveza za dugogodišnji rad u vaterpolu 2019. godine.
Bio je zastupnik u prvom sazivu Sabora
Izabran je kao nezavisni kandidat u prvi saziv Sabora Republike Hrvatske te je u njemu vodio Odbor za vanjsku politiku, a sudjelovao je i u donošenju prvog Ustava RH. Kao doktor pomorskog prava od 1994. do 2001. godine bio je predsjednik Državne komisije za granice, a zapažen je njegov rad na utvrđivanju granice u Savudrijskoj vali i na Prevlaci.
Bio je član mnogih saborskih i državnih komisija, među ostalim i radne grupe za izradu odluka i zaključaka o razdruživanju s Jugoslavijom i drugim republikama dotadašnje države.
Hrvoje Kačić predstavljao je Republiku Hrvatsku na nekoliko zasjedanja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada 1991, koja se održavala pod pokroviteljstvom Europske zajednice.
Autor je knjiga „U službi domovine“ (2002.), „Dubrovačke žrtve. Jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama“ (2009.) i „Hrvatska Prevlaka u poratnim godinama“ (2015.).