Ročište je prekinuto zbog dvojbe o broju isplatnih redova, odnosno po kojem zakonu se trebaju formirati, po Zakonu o kreditnim institucijama ili po Stečajnom zakonu
Prekinuto ročište u stečajnom postupku nad Credo bankom
Ispitno ročište u stečajnom postupku nad Credo bankom na splitskom Trgovačkom sudu prekinuto je u četvrtak zbog dvojbe o broju isplatnih redova, odnosno po kojem zakonu se trebaju formirati, nakon što su vjerovnici izrazili negodovanje prihvaćanjem potraživanja DAB-a.
Kako je izjavila stečajna upraviteljica Ankica Čenić, ispitno se ročište odgađa dok se ne odluči trebaju li raditi po Zakonu o kreditnim institucijama ili po Stečajnom zakonu, javlja večernji.hr.
Čak 640 vjerovnika Credo banke prijavila su potraživanja u ukupnom iznosu od oko 1,350 milijardi kuna. Stečajna upraviteljica Čenić priznala im je oko 1,278 milijardi kuna, a osporila je 71 milijun kuna.
Zapelo na DAB-u, najvećem vjerovniku
Najveći vjerovnik je DAB koji je prijavio gotovo 470 milijuna kuna za obeštećenje građana za iznose manje od 400.000 kuna. Zapelo je upravo na tome. Riječ je o potraživanjima koje stečajna upraviteljica Čenić drži nedvojbenim, ali osporavaju ih ostali vjerovnici koji tvrde da je ta sredstva isplatila Credo banka, a ne DAB.
– DAB je iz svojih sredstava isplaćivao depozite i zato je njihovo potraživanje u cijelosti priznato – tvrdi Čenić, dok vjerovnici drže kako su to sredstva Credo banke. Potraživanja DAB-a svrstana su u treći isplatni red.
U prvom su radnici, njih 128, koji su prijavili 9,608 milijuna kuna, a u drugom je HBOR s iznosom od 9.118 kuna. Na njihove tražbine nije bilo primjedbi. Potraživanja građana su u četvrtom redu, a tvrtki u petom.
Odvjetnik: Čemu čak sedam isplatnih redova
Odvjetnik Tomislav Krka, koji zastupa veći broj vjerovnika postavio je pitanje zbog čega su vjerovnici podijeljeni u sedam isplatnih redova. On drži da su trebala biti samo dva. U prvom bi bili radnici, a drugi je opći, za sva ostala potraživanja. Na te bi dvojbe odgovor trebao dati Visoki trgovački sud.