'DORH, USKOK i sudovi su lišeni bilo kakvih pritisaka ove Vlade. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj'

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, pravna stečevina je postala dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a hrvatski sudovi su dobili dvostruku ulogu primjene i nacionalnog i europskog prava. No, toj ulozi je prethodila opsežna reforma pravosuđa tijekom koje su ispunjeni svi uvjeti sadržani u novom poglavlju pregovora Pravosuđe i temeljna prava. U tom pretpristupnom razdoblju, zahvaljujući provedenim reformama, ostvaren je veliki napredak, no stanje u hrvatskom pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće, poručio je premijer Andrej Plenković na konferenciji sudaca, koju su organizirali Vrhovni i Ustavni sud, a na kojoj su osim naših sudaca sudjelovali i suci te predsjednik Suda EU Koen Lenaerts.

Podsjetio je kako je Vlada u proteklih šest godina izmijenila niz organizacijskih zakona kojima je cilj bio racionalizirati pravosudnu mrežu - Zakon o sudovima i o Državnom odvjetništvu, o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava, o DSV-u te o DOV-u. 

PRATITE UŽIVO: 

'Uloženo je 200 milijuna kuna u digitalizaciju pravosuđa'

- Kako bi skratili duljinu trajanja postupaka, donijeli smo paket procesnih zakona, o kaznenom i parničnom postupku te paket trgovačkih propisa s ciljem olakšavanja poslovanja. U posljednjih pet godina uloženo je 200 milijuna kuna u digitalizaciju pravosuđa i preko 560 milijuna kuna u pravosudnu infrastrukturu i opremanje. Na sudove je uvedena elektronička komunikacija, a eSpis je uveden u rad upravnih sudova i Visokog upravnog suda - naveo je premijer što su do sad učinili. 

Naglasio je kako su se daljnjom reformom pravosuđa obvezali ispuniti 13 velikih reformskih mjera i šest razvojnih projekata.

- Za izvršenje osigurano je oko 750 milijuna kuna. I dosadašnje mjere, kao i aktivnosti iz Nacionalnog plana fokusirane su na postojeće nedostatke, a to je broj neriješenih predmeta i duljina trajanja postupaka. Tek kada ove indikatore svedemo u statistički prosjek država članica EU reformu možemo smatrati uspješnom. To je cilj naše Vlade i, vjerujem, želja svih pravosudnih dužnosnika. A ono najbitnije, to je ono što s pravom od svih nas traže naši građani - poručio je. 

Osvrnuo se i na izvješće Europske komisije prema kojem Hrvatska ima izrazito negativnu percepciju neovisnosti pravosuđa.

- Moje je uvjerenje da mi u tom pogledu imamo dva problema. Jedan je shvaćanje koncepta neovisnosti pravosuđa i u tom smislu uloge izvršne vlasti, a drugi je problem nepovjerenja u pravosuđe - istaknuo je dodavši kako Vlada u reformi pravosuđa sudjeluje na način da mijenja zakonodavstvo, ulaže u infrastrukturu, opremljenost i kapacitete sudova i državnog odvjetništva te profesionalno usavršavanje pravosuđa, a da o pokretanju ili nepokretanju postupka, odgovornosti, krivnji ili visini kazne odlučuju pravosudna tijela. 

-  Mi smo ovdje kako bi omogućili da to činite u najboljim mogućim uvjetima i temeljem kvalitetnih propisa. U svim fazama svojeg postupanja pravosudna tijela moraju biti neovisna i samostalna, to je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštiti nositelja pravosudnih dužnosti, ali i zaštite prava građana u postupcima pred sudovima. No, isto tako želim naglasiti da je neovisnost pravosuđa pravo i povlastica dobivena u interesu vladavine prava i da se ona mora vezati uz odgovornost i profesionalnost - poručio je Plenković.

'Podrška osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja proizlazi iz jasne opredijeljenosti ove Vlade za borbu protiv korupcije'

Pravosuđe mora biti učinkovito, praksa treba biti ujednačena, a odluke zakonite i nepristrane, naglasio je. 

- Hrvatski suci su do danas uputili 36 prethodnih pitanja Sudu Europske unije, što kao praksu pozdravljam i podržavam.
Pored toga, u okviru prethodnih pitanja, i građani mogu zatražiti pojašnjenje odredaba prava Unije jer stranke koje sudjeluju u postupku pred nacionalnim sudom mogu sudjelovati i u postupku pokrenutom pred Sudom EU-a - istaknuo je. 

- Svjesni značaja pravosudne suradnje i za Europsku uniju, ali i za ostvarenje prava građana, Hrvatska potiče i zagovara daljnji razvoj ovog područja. Dobar i konkretan primjer takvog pristupa je podrška koju je Hrvatska od samog početka dala osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja. U travnju 2017. godine bili smo među 17 država koje su prve prihvatile mehanizam pojačane suradnje - rekao je premijer dodavši kako podrška osnivanju i radu Ureda europskog javnog tužitelja proizlazi iz jasne opredijeljenosti ove Vlade za borbu protiv korupcije.

- I to je vidljivo iz niza aktivnosti koje smo poduzeli s ciljem prevencije i sprječavanja korupcije, posebno na zakonodavnom planu, što uostalom i jest najbitnija uloga Vlade - rekao je pa naveo kako su donijeli novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je pozitivno ocijenjen i od strane Vijeća Europe i Europske komisije, ojačali postojeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača te izradili i prvi Akcijski plan za sprječavanje korupcije do 2030. godine.

'DORH, USKOK i sudovi su samostalni, lišeni bilo kakvog pritiska ove Vlade'

- U postupku je i izmjena Zakona o Vladi kojim ukidamo imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela, a paralelno s tim usvojili smo i Kodeks ponašanja za državne dužnosnike. I prva smo hrvatska Vlada koja ima propisane etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti. Dakle, standarde za članove Vlade smo podignuli na razinu višu od one koja nam je bila potrebna za ulazak u EU.
Transparentnost je također ojačana, što najbolje potvrđuju predložene izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama.
Donijeli smo strukturirani i cjeloviti antikoruptivni paket propisa, kojim smo, između ostalog, ojačali neovisna tijela zadužena za prevenciju korupcije - Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa te Povjerenika za informiranje - istaknuo je najavivši kako će ovaj preventivni paket zaokružiti i donošenjem Zakona o lobiranju.

- A čime ćemo po prvi puta regulirati ovo područje, što su pokušale, ali nisu uspjele, neke ranije Vlade. Paralelno s tim jačamo i kapacitete tijela kaznenog progona i ono najbitnije, što uporno ponavljam, DORH, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska ove Vlade. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, ne od strane Vlade. Ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnosti ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje - naglasio je aludirajući, između ostalog, na svoj poziv glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek vezano za izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Na kraju je pozvao sve aktere pravosudnog sustava da zajednički s Vladom rade na poboljšanju pravosuđa.

- Da ga približimo europskim standardima, učinimo bržim i pravednijim te na taj način vratimo povjerenje građana u sustav - zaključio je. 

'Samo kroz dijalog svih članica Sud EU može igrati svoju punu ulogu'

Živimo u teškim vremenima kada se cijela Europska unija, istaknuo je predsjednik Suda EU Koen Lenaerts, suočava s brojnim izazovima - od sigurnosnih prijetnji, migrantske krize, vladavine prava do klimatskih promjena. 

- I predstavljaju egzistencijalnu prijetnja projektima EU. Vjerujem da je važno za sve nas reafirmirati fundamentalne europske vrijednosti u ovim teškim vremenima. Moramo se izdići i suočiti s tim izazovima. Samo kroz dijalog svih članica Sud EU može igrati svoju punu ulogu. Čestitam hrvatskim sudovima na primijeni tog dijaloga, kao što je premijer Plenković već napomenuo, uputili su nam 36 pitanja, a to je iznimno važno jer interpretacija EU prava mora biti razjašnjena - istaknuo je dodavši kako je Sudu EU važno da se razmijene ideje i perspektive.

- To će nam omogućiti bolje razumijevanje i povjerenje, koje je važno za EU projekte. I zato nam je privilegija da možemo danas sudjelovati na ovoj konferenciji - poručio je Lenaerts.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić naglasio je kako je RH čak 10 godina prije formalnog pristupanja EU donijela Zakon o potrošačima, a vezano za nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima.

- To pokazuje da je Hrvatska i prije tog članstva pokazala da je na zakonodavnoj razini vrlo otvorena prema europskom pravu. Tako da je u tom dijelu stanje dobro, vrlo dobro. Ali mora nas zabrinjavati činjenica da unatoč našoj pravnoj i sudskoj praksi nije to bilo sve provedeno kako je moglo i trebalo, tako da se i nakon usvajanja tog Zakona o potrošačima činilo da je riječ o Zakonu koji se ili ne provodi ili slabo provodi - rekao je naglasivši kako je Sud EU-a u primjeni tog propisa donio bitnu promjenu, a koja nam može poslužiti kao primjer. 

'Praksa Suda EU po pitanju potrošačkog prava i nepoštenih odredbi u potrošačkim ugovorima ojačala je povjerenje za ulazak u EU'

- Oni su svakom svojom presudom nastavljali ono što su prethodno utvrdili i to je dovelo do razvoja potrošačkog prava. I praksa EU Suda je pomogla i domaćim sudovima. Strane banke vrlo su brzo postale dominantni vlasnici bankarskog sektora i posljedice njihova djelovanja osjetilo je skoro 10 posto našeg stanovništva. I u toj situaciji vidimo koliko je dobro d Hrvatska dijeli iste propise o potrošačima kao i ostale zemlje članice EU. I na taj način je za nas rješavanje naših problema postala relevantna praksa nacionalnih sudova i Suda EU. I tako su naši građani, koji su bili pogođeni nezakonitim poslovanjem banaka, gutali svaku riječ koju je donio Sud EU-a u ovoj presudi - istaknuo je dodavši kako je na taj način Sud EU povećao ugled Europske unije među hrvatskim  građanima.

- Možda nije bilo previše entuzijazma za članstvo u EU, ali nakon ovoga je došlo do znatnog jačanja povjerenja za ulazak u EU. Da nije bilo ovakve aktivnosti Suda EU, ugled EU bi bio narušen i među građanima drugih zemalja - rekao je izrazivši nadu da će hrvatski sudovi vratiti poljuljanu vjeru među hrvatskim građanima.

POGLEDAJTE VIDEO: 

'Bez suradnje između nacionalnih i europskih sudova nema djelotvorne zaštite temeljnih prava i interesa građana'

Ulaskom u EU počeo je i dijalog Ustavnog suda i Suda EU, a kojim se nalaže svim članicama da izravno primjenjuju prava iz EU direktive, istaknuo je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

- Ustavni sud ima ulogu suda koji preko svih odluka prevodi korespondenciju europskih sudova u domaći pravni poredak. Drugim riječima, Ustavni sud je svojevrsni posrednik između europskih i hrvatskih sudova, pri čemu se posebno ističe Vrhovni sud, kao najviši sud RH. Bez suradnje i dijaloga između nacionalnih i europskih sudova nema uspješne i djelotvorne zaštite temeljnih prava i interesa građana jer hrvatski sudovi su europski sudovi, a europski sudovi su i hrvatski sudovi - poručio je naglasivši kako je za Ustavni sud važna usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. 

- Kao nacionalni Ustavni sud svjesni smo da možemo uputiti zahtjev za prethodnim tumačenjem prava EU ako autonomno procijenimo da bi nam ta vrsta podrške bila od koristi za našu odluku i za ocjenu ustavnosti nekog našeg zakona - rekao je dodavši kako Ustavni sud redovito prati praksu suda u Luksemburgu i koristi se njome kod različitih stajališta. 

- Iako Ustavni sud do sada nije postavio Sudu EU nijedno prethodno pitanje, iako je bilo takvih prijedloga, to ne treba nikako tumačiti kao njegovu nesklonost o takvom načinu komunikacije. Naime, to je tako jer se po mišljenju većine sutkinja i sudaca Ustavnog suda takvo pitanje do sad nije pojavilo - istaknuo je Šeparović.