Pravosuđe mora biti brže, učinkovitije i predvidljivije

Broj neriješenih predmeta na sudovima se posljednjih godina smanjuje, no građani i poduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju reformu pravosuđa s kojim su nezadovoljni.

- Mjerljivi rezultat reforme pravosuđa je da bi u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude trebale biti donesene unutar godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci - navodi udruga Glas poduzetnika u pismu političarima od kojih traži niz reformi.

- Reformom pravosuđa trebali bi na zakonodavnoj razini stimulirati mirno rješavanje sporova i financijski penalizirati obijesno parničenje. Isto tako, imperativ društva je da se onemogući zloporaba pravosudnog sustava s ciljem izbjegavanja dužničkih obveza, što je iznimno važno za gospodarski sustav zemlje. Također, važno je jačanje samostalnosti i političke neovisnosti DORH-a, čime bi se sigurno povećala efikasnost kaznenog progona te oštrica djelovanja DORH-a pomakla prema političkoj korupciji i dokidanju svake vrste političkog klijentelizma - navodi odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt smatra kako bi se reformom pravosuđa u organizacijskom smislu, osim infrastrukture koja je zapuštena, trebalo uvesti da predsjednici sudova dobiju menadžersko znanje i alate za upravljanjem sudova kako bi se moglo raditi brže i efikasnije. Nadalje, smatra kako treba do kraja provesti reformu trgovačkih sudova, brže provoditi stečajeve te na prekršajnim sudovima uvesti odjele koji bi se bavili predmetima s manjom vrijednošću gdje bi se presude izricale odmah i bile obvezujuće. Nadalje, smatra kako je potrebno smanjiti sudske pristojbe i osigurati još veću dostupnost besplatne pravne pomoći potrebitima.

Suci i odvjetnici koji se bave kaznenim pravom smatraju da je nužno donijeti novi Zakon o kaznenom postupku kako bi se izbjegla mogućnost legalne opstrukcije rada sudova i kako bi se ubrzala suđenja.

Sudac Županijskog suda u Zagrebu, najvećeg suda u zemlji, lani je za Večernji list rekao: 

-  Ako sada krenemo, zakon će u primjeni biti tek za tri godine, a i tu se radi o rekordnom roku – ustvrdio je Turudić, koji kao temeljni problem ZKP-a ističe disbalans u pravima tužiteljstva, okrivljenika i suda. Posebno je problematizirao činjenicu da sudovi moraju potvrditi nagodbu između DORH-a i okrivljenika, čak i kada je potpuno nejasno što takvom nagodbom tužiteljstvo dobiva. Kao primjere je naveo nagodbe u slučajevima sina generala Mladena Kruljca i sisačkog poduzetnika Željka Žužića koje, uvjeren je, u javnosti izazivaju dojam da je pravda ostala nezadovoljena.

- Jedino u Hrvatskoj sud mora priznati presudu na temelju sporazuma a da pritom ne zna zašto je sklopljen sporazum. Tu se tužiteljstvo stavlja iznad suda. Kada to govorim kolegama iz Njemačke, Francuske, Italije, oni ne mogu vjerovati da je to moguće – kaže Turudić.

Stručnjaci iz područja civilnog prava, između ostaloga, tvrde kako je potrebna posebna regulativa za ovrhe i parnične postupke za pravne osobe, a nedopustivim smatraju i da žalbe u parničnim postupcima stoje i do tri godine. Svi ovi ciljevi su izvedivi, tvrde stručnjaci, u mandatu jednog ministra pravosuđa. I samo mijenjanjem nekih zakonskih odredbi može se puno napraviti. Promjenom odredbe Zakona o obveznim odnosima da zatezne kamate teku od dana podnošenja zahtjeva ili tužbe znatno su se, tvrde odvjetnici, ubrzala suđenja. Nadalje, prije šest-sedam godina na inicijativu odvjetnika u zakon je uvršteno kako dužnik koji si je povukao PDV a nije platio račun ne može više sudjelovati u raspravi na sudu. 

Pet poteza za brže i učinkovitije pravosuđe

1. NOVI ZKP -  Suci i odvjetnici suglasni su kako nam je potreban novi Zakon o kaznenom postupku kojim bi se onemogućila legalna opstrukcija radova sudova kroz niz zahtjeva za izuzećima sudaca, dokaza, svjedoka...

2. BRŽI RAD Nedopustivo je da žalbe na presude u parničnim postupcima na višim sudovima stoje po tri godine. To omogućuje osuđenoj stranci niz kombinacija kako bi izbjegla odgovornost i plaćanje štete. Kad bi rok bio tri mjeseca, to bi se izbjeglo.

3.MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA Donošenjem potrebnih zakona i stimuliranjem mirnih rješavanja sporova smanjio bi se broj predmeta na sudovima i rasteretilo suce, a osigurale bi se i znatne financijske uštede.

4.NEOVISAN DORH Da bi građani imali povjerenje u Državno odvjetništvo, ono bi se u svom radu prvenstveno trebalo fokusirati na suzbijanje korupcije u politici, političke korupcije i klijentelizma.

5. IZBOR SUDACA Poboljšavanjem sustava stimulacije i vrednovanja rada sudaca te penaliziranjem oportunizma i izbjegavanja odgovornosti trebao bi se omogućiti napredak radišnih i sposobnih sutkinja i sudaca, a kažnjavanje lijenčina koji nanose štetu i strankama i instituciji za koju rade. Sudac koji ima niz neriješenih predmeta jer je ‘alergičan na tipkovnicu’ trebao bi biti vic, a ne, nažalost, stvarni slučaj.