Pravo na život: Test na rak dojke trebao bi biti besplatan

Testiranje na BRCA1 i BRCA2 gen koji pokazuju kolika je vjerojatnost da će žena dobiti rak dojke i jajnika u Hrvatskoj nije besplatno za rizične skupine i žene test moraju platiti 9000 kuna. Stručnjaci i udruge upozoravaju da tako ne smije biti, te da bi na teret HZZO-a trebalo omogućiti testiranje ženama u rizičnim skupinama.

- Naša udruga pokrenula je inicijativu kojom Ministarstvu predlažemo izradu stručnih smjernica za genetsko testiranje i savjetovanje za rak dojke i rak jajnika koje bi pokazale tko su žene kojima treba test na BRCA1 i BRCA2 gen, jer do sada su na testiranje išle neselektivno. Ovakav prijedlog prihvatili su i Ministarstvo zdravlja i HZZO. Zatim treba omogućiti da dobiju uputnicu za testiranje i obave ga na teret HZZO-a, a ne da ga kao sada plaćaju iz svog džepa 9000 kuna. Potrebno je potom dalje razvijati genetičko savjetovalište koje je otvoreno u Klinici za tumore na razini cijele Hrvatske. Stručni članovi savjetovališta ženama bi pojasnili temeljem nalaza testa koje su njihove mogućnosti – objašnjava Ljiljana Vukota, dopredsjednica udruge SVE za NJU koja okuplja žene oboljele od karcinoma. 

Uzorci krvi i sline za analizu uzimaju se u privatnim klinikama, pa i to treba dodatno platiti, a Institut Ruđer Bošković radi testove.

 - Testovi su vrlo precizni i pokazuju kolika je mogućnost da žena kroz različita razdoblja života oboli od karcinoma dojke ili jajnika. Ovisno o njezinoj obiteljskoj anamnezi, predlažemo joj različite mogućnosti. Važno je istaknuti da želimo prije svega spriječiti pojavu karcinoma, a tek onda misliti o liječenju ako se pojavi – rekao je prof. dr. sc. Rado Žic, specijalist opće i plastične kirurgije u KB Dubrava u Zagrebu. 

Nakon dobivanja rezultata, žena ima na raspolaganju četiri mogućnosti – Svakoj pacijentici liječnici prilaze individualno te joj mogu predložiti četiri mogućnosti. S obzirom na činjenicu da je načelno riječ o trenutačno zdravoj ženi te se promatra kolika je šansa da će se razboljeti, predlažu joj različita rješenja.  

- Žena može odabrati da ne učini ništa do pojave bolesti i to je prva mogućnost. Nadalje, liječnik može preporučiti učestalije preglede i stožu kontrolu kako bi se bolest, ukoliko se pojavi, mogla izliječiti na vrijeme. Postoje i lijekovi za smanjenje rizika od raka dojke, tzv. kemoprevencija koju joj mogu prepisati, a četvrta opcija je da se podvrgnu profilaktičkoj mastektomiji, tj. preventivnom kirurškom odstranjenju dojki i jajnika – objasnio je prof.dr.sc. Zdenko Stanec, predstojnik Klinike za plastičnu i estetsku kirurgiju u KB Dubrava. 

Takve preventivne operacije u KB Dubrava izvode unazad 30 – tak godina, no ističu kako je u takvim slučajevima uvijek postojala sumnja u mogućnost razvoja bolesti, a sada konačno medicina ima na raspolaganju test koji tu sumnju uklanja. Operacija je na teret HZZO-a. 

Iako je unazad dvije godine lice postupka postala slavna glumica Angelina Jolie koja je uklonila obje dojke i jajovode, naši stručnjaci već dugi niz godina rade sa ženama kod kojih postoji opasnost od razvoja bolesti. 

-  Kod takve operacije uklanja se većina žlijezdanog tkiva dojke, do 98 posto. Istovremeno radimo i rekontruktivni zahvat te tkivo nadomještamo implantatom, pa se sve riješi u samo jednoj operaciji. Mi u KB Dubrava smo prvi u svijetu još 1998. godine uveli do tada nezamislivu poštedu bradavice kako bi dojka izgledala prirodno nakon zahvata, a danas je pošteda postala standard u svijetu – kazao je dr. Žic kojeg pacijentice hvale kao odličnog liječnika kojem su ljudi na prvom mjestu.

 - Zbog dobroćudnog tumora sam 2009. godine operirala desnu dojku. Moja mama i otac su umrli od karcinoma, pa iako je mkoj tumor bio dobroćudan, uplašila sam se. Htjela sam tada da mi odstrane i lijevu dojku, no liječnica koja me vodila rekla je da nema potrebe. Iako sam na kontrolama bila redovito svaka tri mjeseca i obavljala samopreglede, počeli su mi se sve češće javljati dobroćudni tumori. I tada sam vidjela na televiziji profesora Strmeca, raspitala sam se i došla ovdje – prepričava Mirela Zebolc (40) iz Križevaca. 

U međuvremenu je uspjela na Ruđeru obaviti test na BRCA1 i BRCA2 gen koji je pokazao da ima vrlo visoku vjerojatnost razvoja karcinoma dojke i jajnika. 

- Uvjerena sam da mi je taj test spasio život. Bila sam početkom listopada ove godine na operaciji gdje su mi uklonili obje dojke. Očuvali su bradavicu i stavili implantate. Još je sve bolno i drugačije, ali ja sam sretna. To nije hrabrost, to se mora. Mnogi mi kažu da ću dobiti rak negdje drugdje ako mi je suđeno, ali ja sam željelea obitelj i sebe poštedjeti kemoterapija i muke, pa eto, barem sam sigurna da neću dobiti ovu vrstu karcinoma. Još mi preostaje uklanjanje jajnika i jajovoda, no to će doći na red kasnije – objašnjava Mirela. 

I Jasmina Mujkanović (41) iz Zagreba voljela bi da je imala na raspolaganju mogućnost testiranja. Ona je 2007. godine oboljela od karcinoma lijeve dojke, a ove godine u lipnju u istoj je dojci napipala sumnjivu kvržicu. 

- Recidiv, tako su mi rekli. Nitko u mojoj obitelji nije imao karcinom, tako da sam bila prilično šokirana zbog svega. Kontrolirala sam se redovito, ali nitko od liječnika mi nikada nije uopće spomenuo mogućnost testiranja kao ni mogućnost profilaktičke mastektomije kojom bih izbjegla ponovnu pojavu bolesti. Operirali su me prije dva tjedna, odstranili su obje dojke i istovremeno su napravili rekontrukciju. Nadam se da neću nikad više proživljavati agoniju otkrivanja i liječenja karcinoma dojke – kazala je Jasmina. 

Riječ je o teškoj operaciji, i mnogi njezini protivnici u svijetu ističu kako je nepotrebna jer se kirurški odstranjuje posve zdravo tkivo. No žene koje su se susrele s bolešću, ne misle tako. 

- Operacija, kao i svaka druga, nosi svoje rizike. Može se javiti infekcija, problemi s cirkulacijom bradavice, privremeno se gubi osjet u bradavici, ali i općenito se mijenja osjet dojke zbog implantata. Žene koje su prošle profilaktičku mastektomiju moraju se kontrolirati redovito tijekom cijeloga života. Naime, nemamo stopostotni način izbjegavanja pojave bolesti, i zato što dio žlijezdanog tkiva ostaje u dojci postoji mogućnost pojave bolesti. No ona je visokih 80 – 90 posto, smanjena na 1 – 2 posto – objasnio je dr. Žic. 

Ovisno o nalazima BRCA testova žena se dogovara sa liječnikom o svom liječenju, no upravo je zato važno, ističu naši sugovornici, znati koje sve mogućnosti stoje na raspolaganju. Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kažu da interes za testiranjem u Hrvatskoj postoji. 

- Testiranje BRCA1 i BRCA2 (analiza eksona), genotipizacija nasljednog karcinoma dojke i/ili ovarija ponudili su Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek. S navedenim KBC-ovima je isto i ugovoreno od 1. travnja, pa do kraja ove godine. Napominjemo da je KBC Rijeka ponudila 24 postupaka godišnje, KBC Split je ponudio 4 postupka godišnje, a KBC Osijek jedan postupak godišnje. Ukoliko liječnik specijalist indicira za pacijenta postupak (npr. testiranje BRCA1 i BRCA2), u tom slučaju troškove podmiruje obvezno zdravstveno osiguranje – rekli su iz HZZO-a, dok iz udruge SVE za NJU pojašnjavaju kako te troškove podmiruju samo za žene koje već imaju karcinom. - Odobrava se onima koje se već liječe od bolesti, i za njih je to važno radi određivanje ciljane terapije  – kazala je Ljiljana Vukota. 

Prof. Stanec se nadovezuje kako bi pretraga trebala biti besplatna samo za rizičnu skupinu žena. 

- Na godišnjoj razini u Hrvatskoj takvih je možda ukupno 200 – tinjak. Riječ je o ženama koje su vrlo rano imale neku vrstu raka, koje nisu rodile, kojima su članovi obitelji imali karcinom te one kojima su majke, bake i žene u obitelji imale rak dojke ili jajnika. Moram napomenuti da smo od pojave testiranja zamijetili porast broja žena na profilaktičkoj mastektomiji. U 15 godina bilo ih je 12 posto godišnje, a u zadnje tri godine taj se broj popeo na 23 posto godišnje i raste. Za usporedbu, u SAD-u je taj broj 60 posto – kazao je prof. Stanec.