Poznata ljubavna priča između Lare i Jurilja opisana o romanu dr. Živago te kasnije ekranizirana u filmu nastala je na temelju stvarnih ljubavnih priča kroz koje je u životu prolazio autor romana Boris Pasternak
Pravi dr. Živago: Turbulentni život autora slavnog romana
Pet Oscara dobio je film Doktor Živago, čija je premijera održana na današnji dan 1965. godine. Autor romana po čijem je snimljen film Boris Pasternak dobio je za svoj slavni roman 1958. godine Nobelovu nagradu za književnost.
Jedan od najvećih ruskih pjesnika i pisaca 20. stoljeća ipak tu nagradu nije primio. Zbog pritiska vlasti koje su roman nazvali 'antisovjetskim' i koje su bile bijesne zbog te nagrade, morao je se odreći.
Centralni komitet Komunističke partije čak je donio rezoluciju 'O klevetničkom romanu' Borisa Pasternaka. Na pisca su se obrušili svi, od političara do intelektualaca, a čak su i radnici organizirali mitinge protiv autora. Isključili su ga iz Udruženja književnika i prijetili mu egzilom. Proglašen je izdajnikom.
Roman mu zabranili, on ga prokrijumčario
Dva dana nakon što je čuo da je osvojio Nobelovu nagradu poslao je Švedskoj akademiji telegram: 'Neizmjerno zahvalan, dirnut, ponosan, začuđen, zbunjen'.
Četiri dana nakon toga poslao im je još jedan telegram. 'Uzimajući u obzir značenje ove nagrade u društvu kojem pripadam moram je odbiti. Molim Vas da se ne uvrijedite mom dobrovoljnom odbijanju'.
Roman je tako više od 30 godina bio zabranjen u SSSR-u. Pisac je želeći da se roman objavi, prokrijumčario rukopis zapadnim izdavačima, te je prvi put objavljen u Italiji 1957. Postao je instant senzacija, ali i poligon obračuna Zapada s komunizmom i staljinizmom.
Nagradu je preuzeo njegovi sin Evgenij Pasternak tek 1989., a godinu dana ranije objavljen je i u SSSR-u. Objavljen je u časopisu Novi mir, koji ga je čitavo vrijeme odbijao tiskati.
I premda mu je roman bio zabranjen Boris Pasternak nikad nije bio izbrisan iz službene sovjetske memorije. Njegovo ime nalazilo se u enciklopedijama i priručnicima, o njegovoj su se poeziji pisali kritički prikazi. No njegov slavni roman nikad se nije spominjao.
Pjesnik, novelist, romanopisac i prevoditelj Boris Pasternak rodio se 1890. godine u Moskvi u židovskoj obitelji intelektualaca i umjetnika. Njegov otac Leonid Pasternak bio je poznati slikar, akademik Akademije umjetnosti u Sankt-Peterburgu, profesor na Moskovskoj školi slikanja, skulpture i arhitekture, majstor ilustracija u književnosti. Njegova majka Rozalija Pasternak bila je koncertna pijanistica i radila je kao glazbeni pedagog. Česti gosti u njegovom domu bili su kompozitor Sergej Rahmanjinov, pjesnik Rainer Maria Rilke, te pisac Lav Nikolajevič Tolstoj.
Pasternak je studirao filozofiju, a kao 27 - godišnjak objavio je zbirku pjesama „Moja sestra život“, koja mu je donijela međunarodno priznanje. Tridesetih godina, u vrijeme velikih Staljinovih čistki, isključivo se bavio prevođenjem. Njegovi prijevodi Schillera, Shakespearea i Goetheovog Fausta smatraju se remek-djelima.
Tko je bila prava Lara?
Kod junakinja romana Doktor Živago postoje prototipovi u stvarnom životu. Lik Tonje Gromeko, supruge Jurilja Živaga, imao je u sebi crte dviju Pasternakovih žena – prve, umjetnice Evgenije Lurje, i druge, pijanistice Zinaide Nejgauz.
U liku Lare, Pasternka je uspio, smatraju istraživači, utjeloviti likove i jedne i druge žene, ali je u Lari najviše odražena Oljga Ivinskaja. Ona je bila posljednja pjesnikova ljubav, 22- godine mlađa udovica sa dvoje male djece, s kojom nije bio u braku.
O Larinom prototipu Pasternak je pisao 1958. da je Olga Ivinskaja 'Lara mojeg djela i utjelovljenje volje za životom i samopožrtvovanja'.
U intervjuu za engleski časopis pisac je godinu dana prije smrti kazao je: 'U mojoj mladosti nije bilo jedne, jedinstvene Lare. No Lara moje starosti upisana je u moje srce njezinom krvlju i njezinim zatvorom'
Naime, tijekom veze s Pasternakom Olga Ivinskaja je dva puta završila u zatvoru zbog povezanosti sa Pasternakom. Svoju je ljubav skupo platila a to je njezinog voljenog moralno utuklo. Proveli su zajedno uz prekide zbog njezinih zarobljavanja 14 godina. Sve do njegove smrti.
U svibnju 1960., dvije godine nakon osvajanja nagrade, Boris Pasternak umro je od raka. Bolest, javni progoni i osude učinili su svoje. Imao je 70 godina.
- Moja najveća greška je što nisam rođen u nekoj zemlji gdje pjesnici redovno jedu i ne završavaju u zatvorima zbog dva stiha ili bez ikakvog razloga . kazao je jednom prilikom Pasternak
Nabokov: 'To je neskladna i glupa knjiga'
Autor Lolite, poznati ruski i američki pisac Vladimir Nabokov nazvao je roman Dr. Živago 'slabašnim, nedarovitim, lažnim i nakazno napisanim'. U pismu svojem prijatelju i izdavaču R. Grinbergu napisao je:' Za moj ukus je to neskladna i glupa knjiga'. Vjerojatno je razlog tome bio što je Pasternakov Doktor Živago istisnuo Nabokovu Lolitu s američkih lista bestsellera za 1958. godinu
Vikendica pretvorena u muzej
Više od 20 godina Pasternak s obitelji živio je u vikendici u naselju Peredelkino, u Podmoskovlju. No 24 godina nakon pjesnikove smrti, vlasti su uzeli vikendicu od njegovih rođaka. Nakon mnogih napora vikendica je ipak 1990. dobila status muzeja. Stvari kojer su bile izbačene vraćene su na svoja mjesta. Pasternakova unuka je danas kustosica muzeja.