Capak: 'U Vukovaru će zbog mjera biti čak 350 Covid redara'

Krajem tjedna u Hrvatskoj je ponovno preko 3000 novih slučajeva zaraze korona virusom. U četvrtak smo prvi put došli do te brojke, kad su zabilježena 3082 novozaražena, a danas je taj broj nešto manji, 3056. 

PRATITE UŽIVO: 

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, istaknuo je kako su nam brojke novozaraženih visoke, ali i 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika.

- Trenutno iznosi 793,4, iako imamo velike regionalne razlike pa je tako ta incidencija u Varaždinskoj 1623,5, u Međimurskoj 1450,1. Najniža je u Istarskoj - rekao je dodavši kako je postotna promjena tjednog broja novozaraženih od 7. do 13. studenog u odnosu na tjedan prije 5,8 posto. 

- A postotna promjena broja hospitaliziranih je 23,9, a na respiratoru 3,4 posto. Incidencija nam je visoka i po tome smo u donjem  djelu ljestvice Europske unije, na 20. mjestu - dodao je.

Ministar zdravstva, Vili Beroš, izvijestio je o popunjenosti bolnica i opterećenju zdravstvenog sustava.

- Kapaciteti u KBC Rijeka su ispunjeni sa 56 posto, Split 83,7 posto, ali postoji mogućnost širenja kapaciteta. No, ono što je značajno, na respiratoru je svega 22 posto pacijenata. Osijek je na  80,11 posto. U KBC Dubrava smo na 35,8 posto, imamo 303 pacijenta, sedam više nego jučer. Ukupno kapacitet KB Dubrava je 845 kreveta, što znači da je još 500 kreveta slobodno. Tamo je na respiratoru 55 posto bolesnika, dakle od pripremljenih 78 respiratora pola ih je u upotrebi - rekao je naglasivši kako si sata u sat analiziraju potrebe svih bolnica.

Preporuke za Kolonu sjećanja u Vukovaru 

Što se tiče obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje te Kolone sjećanja, Capak je naglasio kako su maske obvezne unutra i vani. 

- Ograničili smo i ugostiteljsku djelatnost, nema štandova s hranom i pića, objekti rade do 21 sat. Sve počinje 17. studenog s paljenjem svijeća u krugu bolnice i to smo mi izmjestili izvan kruga bolnice. Svi događaji će biti ispred same bolnice, na županijskoj cesti, a samo će delegacija ići zapaliti svijeće u krug bolnice. Sljedeći dan ponovno počinje ispred bolnice na cesti, odakle kreće Kolona sjećanja, a brojeve smo ograničili na maksimalno 500 s time da osobe moraju držati razmak od 1,5 metra i hodati u skupinama od 25 ljudi, dok razmak među skupinama mora biti 50 metara - rekao je Capak dodavši kako su i na groblju ograničili broj na 500, polaganje vijenaca na delegacije. 

- Nakon toga će na otvorenom biti misa gdje smo postavili uvjet da razmak između osoba mora biti dva metra i da stajaća mjesta trebaju biti označena. Provođenje epidemiološkog okvira osiguravat će covid-redari, kojih će biti preko 350 - dodao je. 

Iz Vlade će, dodao je ministar unutarnjih poslova i načelnik Stožera, Davor Božinović, odrediti predstavnike koji će ići u Vukovar i Škabrnju. Predvidjeli su, dodao je, da će ljudi ići u Vukovar, što je tradicija, pa su zato odlučili da je bolje da donesu epidemiološki okvir za to.

- Mislim da je to izraz odgovornosti, da predviđaš neke događaje unatoč ovim odlukama. I jučer su neke stranke govorile da će ići u Vukovar. Dakle, mi bi bili neodgovorni kad sve to skupa ne bi uzeli u obzir i zato je napravljen ovaj epidemiološki okvir. Jer kad bi se dogodilo da se tamo ljudi pojave, onda bi možda netko s punim pravom pitao je li Stožer uopće razmišljao o mogućnosti da se tamo netko pojavi unatoč zabrani - kaže.

Božić i Nova godina 

Novinari su ga upitali do kada će ta odluka o ukidanju ograničenja ljudi na javnim okupljanjima blagdanima vrijediti i znači li to da će se za Božić i Novu godinu također prema tome ljudi moći vani okupljati u većem broju od 50.

-  To je samo znak da ćemo o tome sigurno razmišljati i donositi nove preporuke. Radi se i o blagdanima, pogotovo kad govorimo o Novoj godini, gdje se ljudi okupljaju u krugu obitelji, prijatelja. To je događaj u ovoj epidemiji o kojem posebno moramo voditi računa i informirati građane o rizicima širenja zaraze, pogotovo u zatvorenim prostorima. S ovakvim pristupom Stožer pokazuje odgovornost jer ne zatvara oči pred stvarima koje nije teško pretpostaviti da bi se bez naše intervencije događale izvan kontrole - poručio je.

Zatajivanje kontakata 

Na pitanje o prijavi kontakata, Capak je istaknuo kako ljudi nekad taje kontakte.

- Nažalost, tu se ne može puno napraviti. Ako imate sugovornika koji zataji svoje kontakte, onda ni apeli na to da bi u cilju zaštite drugih ljudi trebalo prijaviti te kontakte, puno ne pomažu. Ali epidemiolozi ulažu napore i koliko god mogu obuhvate sve novooboljele, nekad se to ne može u 24 sata napraviti zbog velikog broja, ali u svakom slučaju nastoji se izolirati sve novooboljele i pronaći njihove kontakte i staviti ih u samoizolaciju - rekao je.

Antigenski testovi 

Što se tiče novih strožih mjera u Gradu Zagrebu, Capak je istaknuo kako ih je ravnatelj Andrije Štampara, Zvonimir Šostar najavio, ali ne zna koje. 

- Nismo ništa zaprimili - rekao je dodavši kako će i NZJZ Andrija Štampar početi upotrebljavati brze, antigenske testove. 

HZJZ ih, dodao je, koristi već tri tjedna. Naručili su ih za svoje potrebe 15.000, a do sada iskoristili oko 1700.

- Nešto smo posudili Infektivnoj klinici. A ostali će ih morati nabaviti sami za sebe. Ministarstvo zdravstva razmatra mogućnost da preko centralne nabave EU nabavi jednu veću količinu, koji nudi UNICEF, ali o tome još nije donesena definitivna odluka. No, mi smo preliminarno rezervirali veću količinu tih antigenskih testova - rekao je. 

Što se tiče novooboljelih, istaknuo je kako i dalje imamo prosječnu dob 43 godine. 

- To se nije mijenjalo od početka jesenskog dijela, stalno je to između 40 i 45. Mi smo zadnjih dana imali nekoliko mlađih umrlih, ali tu se uvijek radi o ozbiljnim komorbiditetima, kroničnim bolestima, kao što su pretilost, hipertenzija, dijabetes i kronična opstruktivna plućna bolest - rekao je šef HZJZ-a.

Istaknuo je i kako u ukupan broj testiranja ubrajaju i one koji se testiraju zbog putovanja i posla.

- To sve zemlje svijeta rade. Uvjeravam vas da u velikom broju slučajeva i među tim ljudima, koji imaju namjeru putovati, ukrcati se na brod, pronađemo pozitivne - rekao je.

Posljedice korona virusa 

Što se tiče istraživanja posljedica koje Covid bolest ostavlja na oboljele, prof. Alemka Markotić iz Klinike Fran Mihaljević istaknula je kako je to dugoročan proces kojeg treba pratiti dugo godina. No, upozorila je kako posljedice na plućima mogu ostati mladim ljudima, koji su prije bili zdravi. 

- Ono što se dulje primjećuje i što je jedna od najozbiljnijih stvari jest da dolazi kod težih oblika upala pluća do jake upale. Nakon upale možete imati dvije vrste situacija, jedna je da tkivo potpuno zacijeli s punom funkcijom koje je imalo prije toga, a u nekim situacijama dolazi do značajnog oštećenja tkiva i prekomjernog stvaranja fibroznog tkiva koje nema funkciju. Sad se primjećuje kod jednog dijela osoba, koje su imale iznimno teže upale pluća, da to ide u smjeru fibroze pluća, što može biti kasnije ozbiljno stanje - istaknula je Markotić dodavši kako se raspravlja u terapijskom smislu koliko kortikosteroidi mogu pomoći da se to fibrozno tkivo ne stvara. 

- To je nešto slično kao kod ciroze jetre. To je za sad jedna od ozbiljnijih posljedica, a sve ostalo će trebati pratiti. Oporavak je dug. No, moram reći i da kod mladih ljudi, prethodno zdravih, nekad može biti takva prekomjerni upalni imunološki odgovor gdje oni doista bez nekih prethodnih kroničnih bolesti završe teško pa čak i smrtno. Tako da svi trebaju biti oprezni, nema tu da se netko smije opustiti i misliti "meni neće ništa biti" - upozorila je Markotić.

Švedski model u Hrvatskoj 

Novinari su upitali jesmo li mi sad u balansiranom švedskom modelu u odnosu na ostatak Europe.

- U švedskom modelu je prvo načelo bilo da steknu kolektivni imunitet, što u Hrvatskoj nikad nije bilo načelo rada i cilj. Oni su u startu imali velik broj smrti kod starijih osoba, ušao im je virus u domove za starije. Naša strategija se bitno razlikuje. Ona je da donosimo balansirane mjere horizontalno, a županije mogu donositi svoje strože mjere. I maksimalna zaštita ranjivih skupina, što nije kod njih bio slučaj - objasnio je Capak.