Europska unija godinama ulaže veliki novac u hrvatske krške pašnjake, a milijuni završavaju u džepovima nekih ljudi koji ne ispunjavaju osnovne uvjete za takve poticaje. To se dogodilo i u aferi Josipe Rimac
MREŽA JOSIPE RIMAC
Pozlatili pašnjake: 'Nije im bilo važno što krave ugibaju, htjeli su izvući milijune od poticaja'
Jedna noga nam polako, ali sigurno tone u kravlju balegu. Iritantno zujanje muha miješa se s monotonim mukanjem. Vruće je. Smrdi. Teško je uopće zamisliti koliki milijuni kuna se okreću na ovom poslu. Tu, u kravljem izmetu, na pašnjaku u zaleđu Šibensko-kninske i Zadarske županije, pala je Josipa Rimac i za sobom povukla Natašu Turbić, Ružicu Njavro, Antu Sladića i Josipa Ravlića.
Pogledajte video: 'Hobotnica' Josipe Rimac
Pokretanje videa...
01:26
Kako je došlo do ovog epiloga? Europska unija već godinama ulaže silan novac u hrvatske krške pašnjake, a milijuni koji se slijevaju iz Bruxellesa završavaju u džepovima ljudi od kojih neki ne ispunjavaju osnovne uvjete za takve poticaje. Najpoznatiji i najzvučniji primjer takve prakse otkrio se spektakularnim uhićenjem Josipe Rimac i njenih suoptuženika, a mi sada otkrivamo kako se zapetljavala mreža oko zlatnih pašnjaka i europskih milijuna koja je naposljetku razmršena velikom Uskokovom akcijom.
Krenimo od početka. EU od 2015. bespovratno financira održavanje krških pašnjaka u svrhu zaštite krajolika i opstanka lokalnog stanovništva. Ti pašnjaci su pogodni za uzgoj stoke, a kako bi poticaji mogli biti isplaćeni, krška prostranstva moraju biti uredno održavana. Kako se održavaju? Košnjom ili ispašom. U Hrvatskoj je taj projekt otišao u suprotnom pravcu.
Ranije je uvjet za dobivanje poticaja bio 0,5 grla po hektru, odnosno 1 krava na dva hektara. Dolaskom Tomislava Tolušića na čelo Ministarstva poljoprivrede taj uvjet je smanjen na 0,3 grla po hektru. Međutim, poticaji su isplaćivani nekim ljudima i tvrtkama koji uopće nisu propisno brinuli o pašnjacima. Josip Ravlić i Ante Sladić, uhićeni akteri afere s Josipom Rimac, pokušavali su tijekom ove godine osigurati izmjene Uredbe koja bi smanjila broj grla na 0,1 po hektru. Odnosno samo 1 kravu na 10 hektara. Također, očekivali su i da se produlji rok prilagodbe sa šest mjeseci na dvije godine te da se smanji ograničenje najveće površine zemljišta. Josipa Rimac je preko Ružice Njavro, svoje prijateljice i šefice kabineta ministrice poljoprivrede pokušala ishoditi ove izmjene, navodi se u optužnici.
Sladić je Josipi dao neutvrđeni iznos mita za nju i još 10 tisuća eura koje je ona predala Njavro. U igri je bilo još pola milijuna kuna ako posao prođe. Osim toga, Rimac je zatražila od HDZ-ovca Marinka Tokmakčije da utječe na svoju rođakinju, načelnicu Gračaca Natašu Turbić, kako bi raspisala natječaj za zakup pašnjaka na području općine. Kao najbolja, na namještenom natječaju trebala je biti izabrana tvrtka Ravlića i Sladića. Rimac i Turbić su dobili novac za ovu akciju, a poduzetnom dvojcu putem USB sticka unaprijed su dostavljeni uvjeti natječaja.
Ovdje treba razumjeti razmjere novca u igri. Da ilustriramo o kakvim svotama se radi, recimo kako je samo u 2019. različitim korisnicima isplaćeno čak 184 milijuna kuna poticaja samo za krške pašnjake.
Međutim, unosni posao s pašnjacima i poticajima cvao je godinama prije Uskokove akcije, a povijest biznisa pristao nam je otkriti Krešimir Knežević, bivši partner uhićenog Josipa Ravlića. Knežević je vlasnik OPG-a u Drnišu koji je godinama poslovao s Ravlićem i Claudeom Jambrušićem. Ako vam je potonji poznat, to je onaj kontroverzni poduzetnik kojeg se povezivalo s Tolušićem i aferom s navodnim fotomontažama ministra i prostitutke.
- Sve je počelo 2015., upoznavanjem Jure Kusića i Roberta Čaglja s Claudeom. Upoznali su se preko Kusićevog kuma Josipa Ravlića. Tada je Claude sebe predstavio kao uspješnog biznismena i rekao da je samo nebo granica u ovoj suradnji - priča nam Knežević u jednom drniškom restoranu.
Nakon više sastanaka, dogovoreno je ulaganje i suradnja četiriju poslovnih subjekata: Eko uzgoj Biokovo, Braniteljska zadruga Planina, OPG Krešimira Kneževića te tvrtke Family products koje je preimenovana u Real Beef.
- Ravlić i Jambrušić su odavno povezani. A kad su se pojavili s ovom idejom, kupovali su krave od seljaka po čitavoj Dalmaciji. Ja imam stoku i kamione jer se time bavim čitavi život. Tada, u svibnju 2015., nismo ni znali za pašnjake ni poticaje, a ja sam im rekao da u Glogovu kod Gračaca držim svoju stoku. To je ova zemlja na kojoj su sada Ravlić i Sladić pali. Kad sam se prijavio za poticaje, u Agenciji su mi rekli da moram platiti petogodišnji najam te zemlje 200 tisuća kuna godišnje plus PDV. Tada nisam imao novca i Claude mi je rekao da će mi pozajmiti za najam te zemlje - priča Knežević.
A onda se zakotrljalo.
- Dogovor je bio da od novaca koji budu dolazili od poticaja kupujemo zemlju od privatnika. U međuvremenu, Claude i Ravlić su nabavili puno krava koje su držali na škrtom terenu. Počele su ugibati jer im je bio bitan samo što veći broj grla kako bi mogli dobivati poticaje. Ravlić je rekao: ‘Neka krepaju, mi imamo osiguranje koje će sve pokriti’. Kad sam to vidio, rekao sam im da dovede jedan dio krava kod mene jer imam dobar teren. Posao je krenuo. Počeli su dolaziti milijuni od poticaja. Claude i Ravlić su tada imali pašnjake na Dinari i ostvarivali su milijune od njih - priča nam Knežević.
I zbilja, radilo se o milijunima. Od 2015. do 2017., tvrtki Real beef isplaćeno je preko 18 milijuna kuna poticaja, zadrugi Planina preko 12 milijuna kuna, Kneževićevom OPG-u nešto manje od šest milijuna, a Eko uzgoju Biokovo 3.6 milijuna kuna. Zanimljivo, tijekom godina vidljiv je pad potpora ovim tvrtkama. Najviše su se poticaji smanjivali Real beefu koji je 2015. dobio preko 11 milijuna, 2016. preko 6 milijuna, a 2017. dobili su “samo” 403 tisuće kuna. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otkrili su nam da su kontrole utvrdile brojne malverzacije. Pašnjaci su bili zapušteni i neprohodni, odnosno neprihvatljivi za potpore.
- Kad je Tolušić postao ministar i vratio uvjet na 0,3 grla, Claude je izgubio živce. Došli smo na sastanak u Ministarstvu, a Tolušić nam kaže da je tek došao, da je ovdje takav kupus i da bi bilo najbolje sve izbrisati gumicom i početi ponovno. Organiziran je novi sastanak, a u međuvremenu je imenovana nova ravnateljica Agencije. To je bila Matilda Copić, a ja sam kum njenom bratu, s njenim ocem sam prošao rat. Na novom sastanku je Jambrušić sjeo za vrh stola i držao predavanje. Oni su nam pokušali objasniti kako funkcioniraju uredbe, a on ih je napadao. Nakon toga je Agencija poslala kontrolu, a oni nisu uopće znali odvesti inspektore do krava. Nisu ni znali gdje su. Nakon tog sastanka Claude je pričao kako će ucijeniti Tolušića. Tako je došlo i do one afere s fotomontažama - priča nam Knežević.
U međuvremenu, pukla je veza između njega i dvojca Jambrušić/Ravlić. Knežević tvrdi da mu je Jambrušić zaračunao sto tisuća eura duga na račun pozajmica iako su ranije usmeno dogovorili da do nabijanja dugova i kamata neće doći. Posao je propao, a kad je Knežević pred zimu 2018. godine pokušao prevesti krave iz Gračaca do Drniša, na cesti ga je zaustavila policija.
Ali, vratimo se u sadašnjost. Kako u priču ulazi zemljište kod Gračaca zbog kojeg je pala načelnica Turbić?
- Ja sam godinama plaćao najam općini Gračac za dio tog zemljišta od 821 hektara. Ta zemlja je najidealnija u Hrvatskoj za stoku. Tu su prostranstva, voda, sve... Ali zadnju godinu sam bio blokiran zbog Jambrušića i nisam mogao platiti najam. Raskinut mi je ugovor bez ikakvog upozorenja - priča nam Knežević.
Koliko je to bio vrijedan posao, svjedoče i navodi iz rješenja o istrazi u kojima se opisuje kako su za zakup zemljišta kod Gračaca Sladić i Ravlić bili spremni dati pola milijuna kuna, vrijedno građevinsko zemljište kod Rogoznice, mito u dva navrata od po 10 tisuća eura...
Ravlić i Sladić nisu bili jedini koji su muljali. Podaci koje smo dobili od Agencije svjedoče kako je njihovo poslovanje samo vrh ledene sante ubiranja poticaja za krške pašnjake. Od 2015. utvrđene su tisuće neprihvatljivih krških pašnjaka koji su zahtijevali potpore. Bili su obrasli gustom višegodišnjom vegetacijom ili se uopće ne bi pasli ili kosili, što je bio zakonski uvjet za dobivanje potpore. Primjerice, u 2015., od 7010,53 hektara kontroliranih pašnjaka, utvrđeno je kako čak 4504,59 bilo neprihvatljivo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
