Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u imovinsku karticu nije prijavio dividende koje je kroz četiri godine primao od Agroproteinke, InperPloda, Zagrebačke i OTP banke.
Grlić Radmana kaznili s 5300 € jer nije prijavio dividendu za četiri tvrtke: 'Morao je znati'
Nakon medijskih otkrića još jedne afere u Plenkovićevoj Vladi, Povjerenstvo za odlučivanje sukobu interesa utvrdilo je da je ministar Gordan Grlić Radman prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Novčano su ga kaznili s ukupno 5300 eura jer nije prijavio dohotke od kapitala kroz četiri godine za više tvrtki.
POGLEDAJTE VIDEO:
Riječ je o maksimalnoj novčanoj kazni koja se dužnosniku može izreći, a dio kazne za neprijavljivanje dividendi za razdoblje od 2019. i 2020. godine izrečena mu je novčana kazna od od 2.600 eura koju može platiti u šest jednakih rata, dok mu je kazna za neprijavljivanje dividendi za 2021. i 2022. godinu izrečena u visini od 2.700 eura morati platiti odjednom i to u roku od 15 dana.
Povjerenstvo otkrilo još neprijavljenih primanja
Nakon medijskih otkrića neprijavljivanja dividende od Agroproteinke, Povjerenstvo je u provjeri otkrilo da ministar Gordan Grlić Radman nije naveo ni dividende za tvrtke InterPlod te Zagrebačke i OTP banke.
Naime, u 2019. primio je 1,9 milijuna kuna dividende od Agroproteinke , 319 tisuća kuna od InterPloda i 5800 kuna od Zagrebačke banke. U 2020. godini od Agroproteinke primio je 2,1 milijuna kuna , od InterPloda 100 tisuća kuna, te od OTP banke 3806 kuna, u u 2021. od Agroproteinke na ime dividende dobio je 2,9 milijuna kuna, od InterPloda 238 tisuća kuna a Zagrebačke banke 1204 kuna, a u dividenda od Agroproteinke u 2022. iznosila je 5,3 milijuna kuna.
Grlić Radman pravdao se omaškom
Posebno otegotna okolnost za ministra Grlić Radmana jest što je još 2019. godine tražio mišljenje Povjerenstva može li kao dužnosnik primati dividendu od tvrtku kojima je suvlasnik. Povjerenstvo mu je tada izdalo mišljenje da može primati dividendu, ali su mu i ukazali da navedene prihode mora, kao bitne promjene, upisati u imovinsku karticu na kraju svake godine. No on to nije učinio.
- Obveznik je morao znati da mora unositi ostvarenu dobit od dividendi, a posebice jer je to sam izričito i pitao - navela je Ines Pavlačić, izvjestiteljica i zamjenica predsjednice Povjerenstva.
Ministar Grlić Radman u svom očitovanju pravdao da je riječ o nenamjernom propustu, jer je prihod prijavljen Poreznoj upravi i na njega je plaćen porez te da je učinio sve da se to ispravi. Istaknuo je da je karticu predao, ali ju nije pravilno ispunio.
U Povjerenstvo navode kako građani imaju pravo u svakom trenutku biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, posebno jer je riječ o velikim iznosima, a u velikom dijelu se radi o dohotku od kapitala od tvrtke Agroproteinke, koja među ostalim ima poslovne odnose s državom.
- Riječ je o visokoj državnoj dužnosti kroz duže razdoblje, gdje se očekuje najveća razina odgovornosti i transparentnosti - napomenula je Pavlačić.
U Povjerenstvu su podsjetili da dužnosnici moraju postupati časno i javnost mora znati za njihova primanja. Grlić Radman je uskladio imovinsku karticu tek u listopadu 2023. godine.
- Nije smisao instituta ispunjavanja imovinske kartice da se one ispunjavaju pod pritiskom javnosti i kad javnost sazna za neki propust - poučila je Pavlačić.
Predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković napomenula je da se provjere imovinskih kartica u pravilu provode po prijavi ili ako sami uoče određene nedostatke. Na imovinskim karticama rade četiri savjetnika, a imaju 3000 obveznika.
- Mi nakon mišljenja 2019. koje smo dali dužnosniku više nismo provjeravali, jer naprosto ne provjeravamo to po službenoj dužnosti. Da smo ekipiraniji odnosno da nas ima više, to bi sigurno radili. Naglasila bih da imamo plan redovnih provjera koje radimo nasumično i po planu, tako da Grlić Radman nije bio taj obveznik nad kojim smo provodili redovnu provjeru. To nije specifično za ovaj saziv, tako je bilo u i ranijim sazivima - kazala je čelnica Povjerenstva.
Zaključila je da bi redovne provjere voljeli raditi kontinuirano, ali da za to trebaju kadrovske kapacitete.
- Nadam se da ćemo ih imati - zaključila je Jozić-Ileković.