'Zakon je restriktivan i neće dovesti do smanjenja nezgoda'

>>> Pratite uživo:

14.45 Ni HDZ-ov koalicijski partner, HNS, nije zadovoljan predloženim izmjenama. Bernarda Topolko u ime njihova Kluba poručuje kako su dosadašnje kazne dovoljno visoke. 

- Osim u slučaju upotrebe mobitela. Mi smatramo da bi ta kazna trebala biti puno veća, a ostala je na 300 kuna - istaknula je Topolko.

Što se tiče kažnjavanja prelaska kroz crveno svjetlo, pita se tko će to nadzirati. 

- Osnovni problem je to što na cestama nema dovoljno policijskih službenika. Mi možemo podići kaznu, ali ako nema policije ili kamere, nema šanse uhvatiti one koje su prošli kroz crveno - poručuje.

Što se tiče oduzimanja vozila, u HNS-u poručuju da nisu za tako represivne mjere.

- Mislimo da su kazne prilično velike - poručuje Topolko.

14.30 Protiv ovakvog prijedloga su i u Klubu HSS-a i Demokrata posebno jer ističu da Zakoni nisu isti za sve.

- Zakon je u Hrvatskoj poput paukove mreže. Hvataju se mušice, a bumbari prolaze kroz nju. Imamo nedavni slučaj ministrice Žalac koja tri godine nije produžila vozačku i baš me zanima koliku je kaznu platila. U ovoj državi postoje ljudi koji misle da su iznad svih drugih i da njima zakon ne može ništa, a uglavnom su to oni koji imaju iskaznicu HDZ-a. Najteže prekršaje čini i zlatna mladež koja dolaz do bijesnih automobila s puno konja, a nažalost, oni nisu ti koji su pod sankcijama - ističe Željko Lenart u ime njihova Kluba dodajući kako će Zakon imati svrhu tek kada bude jednak za sve. 

Smatra da su predložene kazne drakonske.

- Tko će platiti te kazne, što će biti s onima koji neće moći paćati kazne? Uzimat ćete im kuće, trajno oduzmati vozila...? Ovo je potpuno krivi put treniranja strogoće - poručuje Lenart.

I on naglašava kako je veliki problem cestovna infrastruktura koja je jako loša i zbog čega dolazi do velikog broja smrtno stradalih. 

14.15 Istog razmišljanja su i u Klubu zastupnika GLAS-a i HSU-a

- Drastičnih rezultata biti neće - poručuje Nada Turina Đurić u ime njihova Kluba.

Ističe kako statistički podaci pokazuju da je do drastičnog smanjenja smrtnih slučajeva u prometu došlo između 2000. i 2014. godine.

- Kada su bivše vlade ulagale u prometnice, autoceste, obilaznice. Plan sljedeće Vlade bi trebalo biti da se urede državne, lokalne i županijske ceste - poručuje Turina Đurić.

Naglašava i kako za ovako značajne mjere treba uključiti i policijske uprave i osnažiti ih kadrovski. 

- Veće kažnjavanje treba i veći policijski kadar - ističe.

Ne podržavaju ni oduzimanje vozila. 

- Vrlo dobro znamo da je auto sredstvo rada mnogima, ne samo onima koji se bave prijevozom nečega nego i za osobni prijevoz i da je u jednoj obitelji i više vozača jednog automobila. Auto je svakodnevna potreba čovjeka i kad mu uzmete mogućnost da to vozilo koristi, oduzmate mu i mogućnost za njegovu egzistenciju - poručuje dodajući kako je država sebi uzela za pravo da može što hoće.

- Premijer je u više navrata rekao da može što hoće pa vjerojatno tako misle i njegovi ministri i oni koji donose ovakav Zakon, ali to nije tako - kaže.

14.00 Ni Klub nezavisnih zastupnika ne podržava ovakav prijedlog. 

- Zakon predlaže povećanje represije, a njome se neće postići željeni cilj. Kazne su neprimjerene standardu građana i nisu dobre - istaknuo je Tomislav Žagar u ime Kluba nezavisnih zastupnika.

Predlaže kazne koje bi se određivale prema plaći te da se ove mjere uključe u Zakon o obveznom osiguranju u prometu. 

- Pa neka oni koji redoviti rade prekršaje plaćaju posebne svote osiguranja jer su rizičniji u prometu- kaže.

Također naglašava važnost prevencije i edukacije od osnovne škole.

13.45 Ni Klub SDP-a ovakav prijedlog u prvom čitanju neće podržati. Smatraju da Zakon ne može biti sam nositelj Nacionalnog preventivnog mehanizma koji bi trebao dovesti do smanjenja prometnih nezgoda.

- Drastično povećanje kazni predstavlja nam se kao za dovođenje drastičnog smanjenja smrtno stradalih u prometu. To, nažalost, nije tako. Više puta je i kroz znanstvena istraživanja dokazano da ako s jedne strane stavimo povećanje kazni, odnosno pooštrenje sankcija, a s druge strane izjesnost da će sankcija, pa makar i niska, biti izrečena, ova druga mjera ima daleko bolji učinak. Veći učinak ima kazna od 100 kuna nego od dvije, tri, pet tisuća kuna za koju ćemo razmišljati kako ćemo izbjeći plaćanje - poručuju SDP-ovci naglašavajući kako je primarna mjera Zakona punjenje državnog proračuna što ne bi smjelo biti.

Ističu kako će Zakon imati štetan učinak za one koji ga krše tu i tamo, a ne zbog namjere.
- Zakon ne čini razliku između onih koji su 20 puta prekršili prekoračenje brzine od 20 km/h ili onih koji su to učinili jednom, kazna je ista - poručuju dodajući da Zakon sveukupno nije loš.

- Ima dobrih odredbi. Primjerice, treba podržati dio koji se odnosi na autoškole, negativne bodove - kažu SDP-ovci te nude svoje prijedloge. 

- Potrebne su prevencija i edukacija kojim se najbolje spriječavaju nezgode. Treba uvesti pomoć i poticaj za promjenu voznog parka koji je u Hrvatskoj star. Starost ne bi bila toliko loša da ona nije povezana s kvalitetom. Naime, preko 400.000 vozila u Hrvatskoj nema sigurnosno kočione sustave što je daleko veća briga od brzine. Problem su i prometnice, potrebna je obnova opasnih prometnica, kao i revizija rada stanica za tehnički pregled te uvođenje kamera koje ne prepoznaju babe, stričeve... - zaključuju.
 

13.30 Zastupnici Mosta poruluju kako će oni podržati ovaj prijedlog u prvom čitanju, ali ističu i kako je on dosta restriktivan te da ne bi bilo dobro da služi Vladi za punjenje državnog proračuna.

- Trebaju se i druge mjere mjere provoditi, a ne samo represija, poput edukacije od osnovne škole o prometnoj kulturi. Pretjerana restrikicija i kažnjavanje neće riješiti dubinske probleme - kažu iz Kluba zastupnika Mosta dodajući kako je mjera privremenog oduzimanja vozila za najteže prekršaje presedan.

- Iako se po medijima spominjalo da je to potuzakonito, struka smatra da se to može. Ali treba biti pažljiv u određivanju granica primjene ovog instrumenta - poručuju Mostovci.

Naglašavaju i kako Zakon onda mora biti jednak za sve.

- Ovaj Zakon neće donijeti učinke ako se neće provoditi jednako na svima, i na ministrici i na zastupnicima, i na sinovima tajkuna i na običnim građanima - naglašavaju.
 

13.00 Nezavisi Tomislav Žagar poručuje da "represija nije prevencija."

Bivši ministar unutarnjih poslova dok je bio u Mostu, a danas nezavisni zastupnik Vlaho Orepić, ističe kako su ovo već devete izmjene Zakona te da bi trebalo ići na cjeloviti novi zakon.

- Povećanje kazni nije utemeljeno na procjeni učinka, izbacimo kažnjavanje samo radi kažnjavanja - kaže. 

HSS-ov Davor Vlaović smatra da neće sam zakon i veće kazne doprinijeti većoj sigurnosti u prometu.

- Potrebno je rješavati i cestovnu infrastrukturu, žalosno je da se reagira tek kad se dogodi smrtni slučaj - poručuje.

I HDZ-ovi zastupnici upozoravaju na previsoke novčane kazne. 

- Pozdravljam donošenje zakona kao dobru namjeru povećanja sigurnosti, no mislim da drastično povećanje novčanih  kazni tome neće doprinijeti. To će imati velike reperkusije na same građane jer su kazne potpuno u nesrazmjeru s primanjima. Podržavam za najteže počinitelje i recidiviste, ali za neke ipak ne tako teške prekršaje povećanje od 100 do 200 posto jednostavno nije izdrživo za građane u Hrvatskoj - kaže Damir Felak (HDZ).

Branko Bačić (HDZ) istaknuo je kako treba voditi računa o načinu zbrinjavanja vozila obzirom da se radi o privatnoj imovini naglasivši da ona mora biti vraćena u stanju u kojem je i oduzeta.

HDZ-ov Josip Križanić smatra da ovim zakonom represija policije biti prevelika.

- Jesam za kažnjavanje recidivista, pogotovo kod objesnih vožnji, ali mislim da se daju prevelike ordinirajuće ovlasti policajcu na terenu - kaže.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kaže da se u prometu pokazuje koliko pravosuđe pojedine zemlje funkcionira.
- Ovdje ima ljudi koji da naprave bilo kakav prekršaj neće otići u zatvor - kaže.
 

12.30  Željko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova obrazložio je izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se znatno povećavaju novčane kazne te se prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila recidivistima najtežih prometnih prekršaja. Na ovaj način se, stoji u Zakonu, i vlasnike vozila obvezuje da vozila ne daju na upotrebu osobama za koje prethodno nisu provjerili njihovu sposobnost za upravljanje te ispunjavanje određenih uvjeta za upravljanje vozilom. Upravo ova mjera izazvala je nezadovoljstvo oporbe zbog zadiranja u pravo vlasništva. 

Prema toj mjeri, policija bi na 15 dana oduzela vozilo, a vozaču koji je dva put proglašen pravomoćno krivim za prekršaj vozilo bi se oduzelo na najmanje šest mjeseci te na najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

A bez auta bi privremeno mogli ostati oni koji su najmanje dvaput pravomoćno kažnjeni za vožnju u krivom smjeru ili odbijanje alkotestiranja, zatim oni koji su najmanje dvaput pravomoćno kažnjeni jer su vozili dok im je oduzeta vozačka, koji su dvaput kažnjeni jer im je alkotest pokazao iznad 0,5 promila te oni koji su dvaput kažnjeni za vožnju u naselju 50 km/h iznad ograničenja.

Za prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 promila, vožnju prije položenog ispit te vožnju u vrijeme kad je vozaču oduzeta vozačka dozvola, umjesto dosadašnjih blažih novčanih kazni koje su iznosile od 5000 do maksimalnih 15.000 kuna, po novom bi prekršitelji plaćali iznos od 10.000 do 20.000 kuna.

Za nepropisnu vožnju djece i nekorištenje sigurnosnog pojasa kazna će biti 1000 kuna, a kažnjavat će se i one koji ne ostanu na mjestu nesreće novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna ili zatvorom u trajanju 60 dana

- Jedan od osnovnih razloga za donošenje ovakvog zakona je nezadovoljstvo javnosti sgurnosti cestovnog prometa, posebice obzirom na broj smtrno stradalih i ozlijeđenih na hrvatskim prometnicama - istaknuo je Katić naglasivši kako je prosjek poginulih na milijun stanovnika u EU 49 dok je u Hrvatskoj 77. 

- Po tome smo na četvrtom mjestu, gori od nas su samo Bugarska, Rumunjska i Latvija - rekao je dodavši kako je drugi razlog za donošenje strožeg zakona i nedovoljna učinkovitost dosadašnjih prekršajno pravnih sankcija.

- Mnogi upravljaju vozilom dok im je oduzeta vozačka dozvola, nepropisno se koristi mobitel, ne koristi se pojas, osobito na stražnjim sjedalima, nepropisno se prevoze djece. To treba izmijeniti - rekao je istaknuvši glavne ciljeve Zakona.

- Želimo ukupno smanjiti broj prometnih nesreća i stradavanja u njima, da 2020. bude najviše 213 poginulih, dodatno utjecati na svijest o strogom poštivanju prometnih popisa - rekao je Katić.
 

11.15 U ime Kluba Mosta zastupnik Tomislav Panenić rekao je da taj klub podržati spomenutu direktivu iako je, ocijenio je, problem puno dublji. Upozorio je da se dugovanja HZZO-a prema veledrogerijama ugrađuju i u cijene lijekova te smatra kako će se, ako spustimo cijene lijekova na tržištu, smanjiti i mogućnost nabave krivotvorenih lijekova.

- Lijekovi su vrlo zahvalna roba za šverc, rekao je Panenić.

10.55 Na problem krivotvorenih lijekova upozorio je uime Kluba HDZ-a Mladen Karlić (Klub HDZ-a) rekavši kako je navodno negdje čak trećina lijekova krivotvorena te ih se pokušava prodati na razne načine kako bi se došlo do brze zarade.

- Zato se, dodao je, ovim zakonskim prijedlogom utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće te odredbe o osnivanju upravljanju i dostupnosti repozitorijskoga sustava koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućiti provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova. Karlić je objasnio i da se delegiranom uredbom uvode dvije nove sigurnosne oznake - jedinstveni identifikator, jedan dvoznamenkasti barkod i zaštita od otvaranja, koje će biti postavljene na pakiranje većine lijekova za humanu primjenu .

10.30 Saborski klubovi HDZ-a i Mosta podržali su u četvrtak Prijedlog zakona o provedbi delegirane Uredbe Komisije EU o dopuni Direktive Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, ali su zastupnici u raspravi upozorili na visoku cijenu lijekova u našoj zemlji i problem korupcije u njihovoj nabavi.

Branimir Bunjac (Klub zastupnika Živoga zida i Snage)  rekao je kako je većina lijekova nije hrvatskoga porijekla, a njihovu cijenu određuje država. Pri tome se, dodao je, cijene lijekova u našoj zemlji formiraju prema bogatim zemljama i lijekovi su skuplji nego u bilo kojoj susjednoj zemlji.

10.07 Hrvatski sabor u četvrtak je nastavio sjednicu raspravom o prijedlogu zakona o provedbi delegirane uredbe Komisije kojom se utvrđuju detaljna pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova.

Obrazlažući prijedlog, državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić rekao je da se njime utvrđuju Ministarstvo zdravstva i Agencija za lijekove i medicinske proizvode kao nadležna tijela za provedbu Delegirane uredbe i zakonskog prijedloga, te se utvrđuju zadaće tih nadležnih tijela.

Zakonski prijedlog sadrži odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava. koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova.

Troškove repozitorijskog sustava snose nositelji proizvodne dozvole za lijek koji nosi sigurnosne oznake. Repozitorijski sustav osniva i s njim upravlja Hrvatska organizacija za provjeru autentičnosti lijekova, koju su osnovali proizvođači i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet čiji lijekovi nose sigurnosne oznake.

Zakonskim prijedlogom također su određeni Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za nadzor nad provedbom Delegirane uredbe i Agencija za lijekove i medicinske proizvode za nadzor nad repozitorijem.

Raspravljat će se i o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predloženim izmjenama o sigurnosti prometa na cestama znatno se povećavaju novčane kazne te prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila recidivistima koje se opisuje kao 'sredstvo počinjenja prekršaja'.

Cilj zakona je povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa te prihvaćanje pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Prijedlogom se povećavaju novčane kazne, propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u ovisnosti o broju ponavljanja prekršaja te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje.

Osim za ove najteže prometne prekršaje povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.