'Povećat ćemo kapacitete, treba povećati i zdravstveni kadar'

Potrebno je povećati kapacitete u svim regionalnim centrima. Proljetos smo razgovarali o brojevima, oni bi trebali biti dostatni, ali da budemo sigurni dali smo naputak da se poveća broj kreveta, rekao je u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš nakon sastanka s ravnateljima bolnica. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Razgovarali su o tome da sve zdravstvene ustanove, dodao je, trebaju povećati i svoje izolirajuće kapacitete, kako u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima, tako i u stacionarnim odjeljenjima da budu spremne za eventualni prihvat većeg broja novooboljelih.

- Jedna novina koja se dogodila u našem promišljanju u odnosu na proljetos jer se situacija mijenja pa znamo više o virusu i težini kliničke slike je ta što smo sugerirali da se formiraju sekundarni centri u jedinicama lokalne samouprave za prihvat tih bolesnika u pojedinim specijalnim bolnicama, kao što se to sada radi u Biogradu na moru, Crikvenici i Topuskom - istaknuo je dodavši kako takvih centara ima dosta u državi ukupnog kapaciteta oko 3000 kreveta. 

- Tako da smo mišljenja da one Covid pozitivne bolesnike, koji zahtijevaju kompleksnije liječenje od običnog smještaja, kao što smo to planirali u Areni, trebalo smjestiti u te tzv regionalne sekundarne centre, a tek onda dolaze arene kao tercijarne za smještaj bolesnika - poručio je. 

Bolnički zdravstveni sustav u ovom trenutku, naglasio je, raspolaže sa 20.000 kreveta.

- Broj akutnih kreveta je 14.460 i svi smo na ekspertnoj skupini bili promišljanja da ti infrastrukturni uvjeti neće, bar se tako nadamo, limitirati smještaj bolesnika, tim više jer postoji mogućnost i širenja tih kapaciteta na tercijarne centre - rekao je. 

Dodao je i kako, uz povećanje kapaciteta kreveta, treba posebni brigu posvetiti i zdravstvenom kadru. Ako će biti potrebno zdravstveni djelatnici će se raspoređivati iz svih dijelova Hrvatske. 

- Činjenica da se doktori i sestre isto tako razbolijevaju, moglo bi predstavljati limitirajući faktor, no tu smo i dalje mišljenja da bi odluka o mobilizaciji dala odgovor jer se nadamo da neće svi dijelovi Hrvatske biti u istom trenutku jednako pogođeni širenjem i da  ćemo imati mogućnost razmjene zdravstvenog kadra - rekao je dodavši kako je slika u Gradu Zagrebu najkompleksnija. 

- Modificirali smo naš raniji model u Zagrebu gdje je KB Dubrava bila Covid bolnica u cijelosti, a sad nam se ta opcija malo mijenja. Aktivirat ćemo dodatne kapacitete koji su sada otprilike 160 kreveta na ukupno 490, ali isto tako u tzv C bloku ostavit ćemo odvijanje uobičajenih aktivnosti dokle god je to moguće - rekao je.

Poručio je da su proljetos upadi u zdravstveni sustav bili rijetki i pojedinačni, ali da su sada učestali te da je to poseban element o kojem su vodili računa. 

ŠTO ĆE BITI S LIJEKOVIMA? Naprasno je završio sastanak Beroša, Marića i predstavnika veledrogerija: Rješenja - nema

'Može se dogoditi i da sve zdravstvene ustanove budu samo Covid bolnice, ali se nadamo da će se odgovornim ponašanjem spriječiti širenje zaraze'

- Cilj nam je naći optimalni model. Naravno, imamo spremne još neke modele, o tome ne volimo pričati. To se svodi na to da će sve bolnice biti Covid bolnice, ali iskreno se nadamo i vjerujemo da će se odgovornim ponašanjem spriječiti širenje epidemije u tom opsegu - kazao je Beroš.

Ukoliko se pazimo, nosimo maske, stojimo dovoljno daleko jedni od drugih, naglasio je, onemogućit ćemo virusu da se širi i na taj način spriječiti punjenje zdravstvenih kapaciteta.

Ministar je još istaknuo kako će bolnice, ovisno o situaciji, morati reducirati hladni pogon.

- No, za razliku od proljetos kad smo bili u svojevrsnom zdravstvenom lockdownu, u ovom trenutku ćemo napraviti sve da do toga ne dođe u bolnicama. Ovaj koncept je tome usmjeren da omogućimo uobičajene i druge zdravstvene zaštite i drugim bolesnicima, a ne samo Covid bolesnicima. Naravno, do trenutka dok to bude moguće - rekao je. 

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, istaknuo je kako je epidemiološkim timovima teško obaviti sav posao što se tiče traženja kontakata te da su potražili i pomoć drugih struka. Epidemiolozi, podsjetimo, već mjesecima vape za pomoći ističući kako su na izmaku snaga.

- Ministar je potpisao više od sto suglasnosti za zapošljavanje u zavodima za javno zdravstvo koji se odnose na epidemiološku i mikrobiološku struku - rekao je dodavši kako će epidemiolozima pomagati i liječnici primarne zdravstvene zaštite.

- Ekspertna skupina se slaže sa prijedlogom epidemiologa da u slučaju kad je to moguće, a kad se radi o školama, vrtićima da ne traže oni podatke o kontaktima, nego da ih zatraže iz tih ustanova. A u slučajevima gdje je to nemoguće da se nastavi s postojećom praksom. Dogovoreno je da će liječnici primarne zdravstvene zaštite pomoći s upisima i oboljelih i njihovih kontakata i u traženju kontakata kada se radi o njihovim pacijentima - pojasnio je Capak.

ŽELI SMANJITI KOLONE Beroš apelira: Trebamo hitno dodatne punktove za testiranje

Razgovarali su, dodao je, i o tzv brzim antivirusnim testovima, koji sad dolaze na tržište od više proizvođača. Naglasio je kako je napravljeno nekoliko validacija više vrsta tih testova u HZJZ-u i Infektivnoj klinici, ali da za sada ne preporučuju njihovo korištenje

- Zaključeno je da su još uvijek nedovoljno specifični i osjetljivi da bi ih se preporučilo za dijagnostiku, ali imaju svoju primjenu u nekim situacijama kad se mora brzo riješiti situacija u kojoj ima više ljudi sa simptomima u nekom kolektivnu, kao u školi, vrtiću, na aerodromu kad doleti avion sa više osoba koje imaju simptome, a ne zna se jesu li pozitivni ili negativni. Tu mogu pružiti pomoć u dijagnostici, no nakon toga je potrebno rezultate potvrditi PCR-om jer ovi testovi još nisu dovoljno pouzdani - rekao je Capak dodavši kako će se registrirati i nekoliko novih laboratorija za testiranje.

- Za sad ih imamo 27 u cijeloj Hrvatskoj, koji redovito obavljaju dijagnostiku. Ovom trenutku je problem, ne nedostatak aparature, nego reagencija i potrošnog materijala, na tome se intenzivno radi. A o registraciji novih laboratorija i testiranja ćemo još razgovarati - rekao je.

'Intenzivno se radi na tome da se poveća broj Covid ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom'

Osvrnuo se na ogromnu gužvu tijekom vikenda u Zavodu Andrija Štampar i kilometarsku kolonu automobila za drive in testiranje istaknuvši kako je to neprihvatljivo i s prometnog aspekta, ali i s aspekta čekanja rezultata.

- Intenzivno se radi na tome da se poveća broj Covid ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom. Od strane Grada je to već obećano da će se razmotriti već od idućeg vikenda. Što se tiče HZJZ-a, traži se prometno rješenje, a traži se i nova lokacija za dodatna testiranja - kazao je Capak.

Ministar Beroš se osvrnuo na sastanak s predstavnicima veledrogerija, kojeg su oni naprasno prekinuli nezadovoljni ponuđenom svotom za saniranje duga. 

- Ministar Marić je u aktualnom trenutku, do rebalansa Državnog proračuna, ponudio onu sumu koja je u ovom trenutku realna i jedino moguća i realna. Vjerujem da će do rebalansa biti dostatna. Treba razgovarati i dalje i strpiti se do rebalansa kad će se, vjerujem, naći dodatna sredstva  koja će garantirani neometanu opskrbu lijekovima bolničkog sustava - poručio je ne otkrivši koliki iznos je ponudio ministar financija Zdravko Marić. 

Što se tiče cjepiva za gripu, Capak je poručio kako je naručeno 100.000 doza više, odnosno 460.000, još u veljači dok se nije znalo za ovaj virus.

- Tijekom epidemije smo vidjeli da će interes biti i veći pa smo pokušali nabaviti dodatne doze. Proizvođač s kojim imamo ugovor za ovih 460.000 doza nam je otkazao jer naprosto nema na tržištu mogućnosti za dostaviti nam dodatne doze pa smo s drugim proizvođačem dogovorili isporuku 130.000 doza početkom 12. mjeseca, tako da će te doze doći. Ono što je sad distribuirano je 45 posto ove početne količine, a sljedeći tjedan će doći još 55 posto - rekao je dodavši kako ne zna hoće li to biti dovoljno s obzirom na interes.