Izvanredne studente Pravnog fakulteta u Zagrebu ovu je subotu dočekao hladan tuš: Uprava je donjela odluku o povećanju godišnje školarine za 1200 kuna, a školarinu su trebali platiti u roku pet dana
Povećali im školarine za 1200 kuna pa poručili: 'Shvatite nas, umanjili smo plaće za 24 posto!'
Zgrada Pravnog fakulteta tresla se u potresu, a sada se trese i stabilnost odnosa između Uprave i studenata.
Na sjednici održanoj 16.rujna donesena je odluka o povećanju školarine za izvanredne studente viših godina, a kako kaže Boris Rajić iz Studentskog zbora, o toj točki dnevnog reda nije bilo nikakve rasprave.
- Mi smo 16. rujna imali sjednicu Fakultetskog vijeća na kojoj smo predlagali određene olakšice: Da se smanji uvjet za upis izbornih predmeta na višim godinama, da se smanji školarina za socijalno ugrožene studente i da se uvede plaćanje na rate. Dočekao nas je hladan tuš u subotu, 19. rujna, kad su izvanredni studenti primijetili da im je školarina porasla za oko 600 kuna po semestru, s tim da je rok za plaćanje bio srijeda. Problem je i što je taj rok prekratak i što nitko ne zna kako se povećala školarina, po kojoj osnovi. Prvo smo se pobunili jer smo naknadno u materijalima za sjednicu vidjeli da je ta točka pisana na način da se odnosi na sve studente. Tek je kasnije dekan u mailu objasnio da se odnosi na izvanredne. Nama je to Uprava prešutjela na Vijeću, o toj točki nije bilo nikakve rasprave. Muči nas i što nam je materijal za sjednicu koja je imala stotinjak točaka na dnevnom redu dostavljen dva dana prije, i to ne u cijelosti, a ne osam, kako nalaže pravilnik. Dva dana prije smo imali sastanak s Upravom na kojem smo ih pitali kada nam misle poslati sve materijale, da ih na kraju uopće nisu poslali - ističe Rajić.
'Stavite ovu odluku izvan snage'
Studentski zbor je uložio i suspenzivni veto na ovu odluku zbog kojeg bi se glasanje o toj točki trebalo ponoviti za osam dana, no dekan ga je odbio uz obrazloženje da ga nisu uložili na samom glasanju nego naknadno.
- Zanimljivo je kako je dekan fleksibilan u iščitavanju pravilnika. - dodao je Boris.
Predsjedništvo studentskog zbora ima sastanak s Upravom na kojem će izložiti svoje zahtjeve:
- Imamo tri zahtjeva: 1.Da se ova odluka o školarini stavi izvan snage i da dođe do ponovnog glasanja, 2. da se službeni rok za plaćanje školarine produlji do 1.10. i 3. da se omogući upis predmeta pete godine pod jednakim uvjetima za sve jer neki studenti nisu mogli upisati izborne predmete zbog toga što su profesori kasnili sa upisivanjem ocjena. - objasnio je Boris.
Ako Uprava odbije ove zahtjeve, studenti najavljuju prosvjed za srijedu u 16 sati. U međuvremenu je dekan Pravnog fakulteta Igor Gliha svim studentima poslao emotivan mail kako bi smirio situaciju.
Gliha pojašnjava kako je još od potresa, u kojem su oštećene sve zgrade fakulteta, te korone, Pravni fakultet u teško situaciji, što će se nastaviti i u novoj akademskoj godini koja počinje 1. listopada. Kako se navodi u pismu, nastava se neće moći provoditi u velikim grupama u prostorima fakulteta, no zbog studenata će se organizirati nastava uživo.
"Da bismo osigurali uredno izvođenje nastave u nadolazećoj akademskoj godini, bilo je potrebno prije svega obnoviti našu prostornu infrastrukturu. Uprava je stoga uložila velike napore da bi naše zgrade na Trgu Republike Hrvatske 3, u Ćirilometodskoj i Nazorovoj spremne dočekale novu akademsku godinu. Iznimno visok stupanj oštećenja, kompleksnost građevinskih radova koji se moraju obaviti i u konačnici njihova cijena čine ovaj zadatak iznimno zahtjevnim. Unatoč naporima uprave u pronalaženju sredstava za obnovu fakultetskih zgrada, zbog općenito nepovoljne financijske situacije u državi i činjenice da su fakultetske zgrade nužne za novu akademsku godinu, Fakultet je u konačnici bio prisiljen osloniti se na vlastita sredstva kako bi podmirio trošak obnove, koji će premašiti petnaest milijuna kuna.
Da bismo imali gdje izvoditi nastavu i raditi u nadolazećoj akademskoj godini, uprava je poduzela sljedeće. Prvo, od ožujka ove godine svim našim nastavnicima i administrativnim djelatnicima fakultetski primitci su do daljnjega umanjeni za 24%. Drugo, zamrznuli smo sve naknade koje se isplaćuju demonstratorima. Treće, minimizirali smo apsolutno sve druge izdatke, osim onih koji se odnose na obnovu zgrada i onih koji su nužni radi priprema za online nastavu. Konačno, sa zahvalnošću smo primili i brojne donacije naših sadašnjih i bivših studenata, osobne donacije naših djelatnika koje su oni samoinicijativno uplaćivali, kao i donacije drugih pravnih fakulteta i nekih gospodarskih subjekata koji su nas nesebično podržali.
U vezi odluke o povećanju cijene ECTS-a za izvanredne studente, koja je uzrokovala određene nesuglasice, želimo naglasiti da je riječ o mjeri kojom se cijena ECTS boda za izvanredne studente viših godina izjednačava s onom koju izvanredni studenti plaćaju pri prvom upisu na Fakultet, kao i sa cijenom koju već godinama plaćaju redoviti studenti. Za studente koji upisuju 60 ECTS bodova i stoga plaćaju najviši iznos školarine riječ je o godišnjem povećanju od 1200 kn. Uprava je u potpunosti svjesna da je riječ o iznosu koji nekima od vas predstavlja značajnu stavku u osobnom ili kućnom budžetu, pa je stoga naša ranija praksa plaćanja školarine u ratama dodatno prilagođena, na način da je za one studente kojima je zbog objektivnih razloga to potrebno, omogućeno plaćanje u još većem broju rata (osam) i kroz dulje vremensko razdoblje (do 15. lipnja). Ovime se nastoji, u okvirima mogućeg, izaći u susret onima kojima je to potrebno."
Studenti tvrde da su i prije ovoga imali problem u komunikaciji s Upravom:
- Početkom kolovoza smo poslali upravi mail sa upitom kad će se organizirati nastava, kako će izgledati ispiti i općenito da nam objasne kako ćemo studirati u ovoj situaciji. Poslali smo tri maila u 17 dana, Uprava nas je ignorirala sve dok nismo poslali cijelom vijeću. Tad su odgovorili, i citiram: 'Procijenili smo da nema potrebe odgovarati na vaš mail jer se radi o pretjeranom aktivizmu osnovanom na mladalačkim osobnim ambicijama.' - završio je Boris.