Grad Petrinja je prije par godina prodao zemljište za 63 tisuće kuna. Istu zemlju su otkupili za 565 tisuća kuna od tvrtke koja je bila zainteresirana za još jedan posao s Gradom
Potres spriječio posao između Petrinje i tvrtke od koje su uzeli zemlju za devet puta veću cijenu
Tvrtka koja je Gradu Petrinji prodala zemljište za 565 tisuća kuna iskazala je interes za još jedan posao s gradom, ali sve je propalo zbog potresa.
Tvrtka Bannia je jedan od aktera priče o spornom otkupu zemljišta za devet puta veću cijenu u petrinjskoj poduzetničkoj zoni o kojoj je prvi pisao Telegram.
O čemu se radi? Grad je još 2016. prodao 3157 kvadrata zemljišta privatnoj tvrtki Skela Banovina za 63 tisuće kuna. Tri i pol godine kasnije, Skela Banovina za svoju česticu dobiva građevinsku dozvolu, ali ne pokreće nikakve radove. Umjesto toga, prošle godine to zemljište prodaje firmi Bannia d.o.o., i to za 250 tisuća kuna. Zatim Bannia, dva mjeseca nakon potresa, opet prodaje tu zemlju Gradu Petrinji, i to za 565 tisuća kuna s PDV-om jer im je potres pokvario planove pa su odustali od daljnjeg ulaganja u tu parcelu. Dakle, Grad je za deveterostruku cijenu otkupio zemljište koje je prije nekoliko godina prodao za 63 tisuće kuna. Zašto? Navodno zbog smještaja kontejnera.
U međuvremenu, doznajemo kako je tvrtka Bannia bila zainteresirana za još jedan posao s Gradom, ali je zbog nenadanog potresa sve palo u vodu. Ovdje u priču ulazi Centar za šljivu i kesten, javna ustanova u vlasništvu Grada Petrinje.
Krajem studenog prošle godine objavljen je javni poziv za uspostavu partnerstva u upravljanju ovom ustanovom. Njime bi se prenijelo 76 posto osnivačkih prava na novog partnera, a za preuzimanje većinskog udjela zainteresirala se tvrtka Bannia. Lokalni Portal 53 prenio je transkripte sa sjednica Gradskog vijeća na kojima se raspravljalo o ovoj odluci. Vijećnici su izrazili sumnje, pribojavajući se da će se prijenosom osnivačkih prava prenijeti i imovina u vlasništvu Centra u kojeg su već uložena značajna sredstva, ali gradonačelnik Darinko Dumbović i pročelnik za gospodarstvo Ante Marić su se zalagali za ovakvu odluku. Marić je pojašnjavao da bi se partnerstvom dokapitalizirala i proširila djelatnost Centra, dok je Dumbović kazao da Centar ‘ima svoj vijek života i ne može više kroz daljnjih pet godina biti svake godine milijun i nešto kuna’.
U međuvremenu, isti lokalni portal je sredinom prosinca prenio riječi pročelnika Marića sa sjednice Gradskog vijeća, gdje je kazao da je proveden postupak i objavljen javni poziv za iskaz interesa za preuzimanje 76 posto osnivačkih prava Centra.
- Nakon završenog javnog postupka, dobili smo jednu ponudu, što je bilo za očekivati, od tvrtke Bannia d.o.o. - kazao je pročelnik Marić.
U javnom pozivu, istaknutom na stranicama Grada Petrinje, navodi se kako bi ona tvrtka koja bi preuzela većinski udio osnivačkih prava također morala u razdoblju od pet godina kupiti minimalno 50 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Grada, zasaditi svih 50 hektara sa sadnicama iz Centra, kao i dokapitalizirati Centar u iznosu od milijun kuna. Javili smo se gospodinu Mladenu Belji iz Bannije i zamolili ga da nam pojasni detalje ovog posla.
- Mi smo iskazali javni interes, ali zbog potresa nikad nije proveden. Cijeli Centar je srušen i odustali smo, a prava nikad nisu prenesena. Bio je raspisan javni poziv, tu nema ništa sporno, ali nikad nije došlo do preuzimanja - rekao nam je Beljo. Dodaje da im je namjera bila proizvodnja i uzgoj sadnica da se pomogne stanovnicima, kao i da su u pet godina trebali uložiti pet milijuna kuna, ali u međuvremenu se sve izjalovilo.
Javili smo se i Josipu Dolencu, ravnatelju Centra, koji kaže da nikad nisu poslovali s gubitkom.
- Najveći dio prihoda dolazio je iz gradskog proračuna, otprilike 70 posto, a do nekih 30 posto smo mogli nagurati vlastitih sredstava - kaže Dolenec i dodaje da je zbog potresa propao posao s Bannijom, a i uništena je zgrada od Centra i ima crvenu naljepnicu. Pitali smo ga što bi pripalo Banniji u slučaju preuzimanja 76 posto osnivačkih prava.
- Sve. Imovina, obrazovni program, sve. Uključuje li to nekretnine? Vjerojatno da. Imamo približno 10 tisuća kvadrata kraj škole, koji uključuju kompleks od 2000 kvadrata pod plastenikom, a u Gornjoj Bačugi imamo još 1.5 hektar gdje je dio rasadnika kestena i još jedna površina koja nijie privedena kulturi, a gdje je planirana sadnja matičnjaka - kaže nam Dolenec. Gradonačelnik Dumbović nam se nije javio na telefon.