Postat ćemo novi studentski grad i zadržati svoje mlade

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Hrvatska bi mogla dobiti i osmo javno sveučilište koje se financira iz proračuna. O otvaranju novog sveučilišta u Slavonskom Brodu bilo je riječi i tijekom nedavnog posjeta ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara Brodsko-posavskoj županiji. Još prije dvije godine brodski gradonačelnik Mirko Duspara o tome je razgovarao s dekanima i drugim predstavnicima ustanova u znanosti i visokom školstvu koje postoje u Slavonskom Brodu. To su Strojarski fakultet, Učiteljski fakultet, Veleučilište, podružnica Hrvatskog instituta za povijest i Studentski centar. U razgovor je bila uključena i Srednja tehnička škola “Matija Antun Reljković”, koja ima centar znanstvene izvrsnosti i laboratorije za poljoprivredne znanosti, a povlači i znatna sredstva iz EU fondova.

- Većina relevantnih znanstvenika, političara, pa i ekonomista te drugih koji razvoj Slavonskog Broda promišljaju strateški slažu se da je grad zaslužio napokon imati sveučilište te kako su potencijal kadrova i organizacija u gradu dovoljni da se, s našim ulaskom u EU, formalno i pokrene to pitanje – rekao je tada Petar Bašić, koordinator za projekte u kulturi, znanosti i visokom školstvu Slavonskog Broda.

Tom prilikom gradonačelnik Duspara je istaknuo nekoliko činjenica o stanju visokog školstva u Hrvatskoj, kroz koju se može vidjeti nelogičnost sadašnjeg zapostavljanja Slavonskog Broda na tom području državne politike.

- Slavonski Brod je sedmi grad po veličini u državi, a ako se uzmu u obzir samo evidencije prijavljenih prebivališta, čak peti. Jedini je od devet najvećih gradova u Hrvatskoj koji nema sveučilište. Na moru je osnovano čak pet sveučilišta, od čega dva u posljednjih deset godina. Dubrovnik i Pula su manji od Broda, a dobili su sveučilišta u zadnjih nekoliko godina premda navodno nema novca – kaže Duspara.

Brodske vlasti se pozivaju i na europsku praksu. U drugim zemljama, članicama EU, postoje manja sveučilišta koja imaju od 5000 do 15.000 studenata, disperzirana kako bi bila bliže svim stanovnicima, a ne koncentrirana u velikim gradovima. Dapače, neka od najpoznatijih europskih sveučilišta nalaze se u srednjim gradovima, brodske veličine. Kod nas je samo, primjerice, Filozofski fakultet u Zagrebu mastodont od gotovo 15.000 studenata, poput malog humanističkog sveučilišta sam za sebe, a gotovo 75 posto svih studenata studira u glavnom gradu koji ionako usiše polovicu BDP-a i biznisa u Hrvatskoj.

Više od 5000 studenata iz Slavonskog Broda studira u drugim gradovima Hrvatske, a to predstavlja ne samo znatan odljev financijskih sredstava iz grada, nego i odljev intelektualnog kapitala, mladih ljudi koji se nikad neće vratiti u svoj grad. To su samo neke od činjenica koje govore u prilog ideji o sveučilišnom gradu.

- Ovaj cilj ne smije biti predmet nikakvog politiziranja, jer je riječ o dugoročnom projektu, zapravo od presudne razvojne važnosti za naš grad. S druge strane, ne treba čekati jer svaki, i najdulji put počinje prvim korakom. Da smo čekali sazrijevanje svih uvjeta za rad Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prije osam godina, ne bismo ni danas imali Veleučilište, a ovako na njemu danas studira gotovo 1000 studenata – rekao je Mirko Duspara.

Ministri Vedran Mornar i Tihomir Jakovina početkom ovoga mjeseca razgovarali su s čelnim ljudima u gradu i županiji o toj ideji. Zbog činjenice da ne postoji ni jedno sveučilište između Osijeka i Zagreba, što nije mali prostor, te geostrateškog i prometnog položaja Slavonskog Broda, postignut je konsenzus o tome da sedmi po veličini grad u Hrvatskoj zaslužuje svoje sveučilište.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.