Policija: Nemamo dojava o krađi djece u okolici Vukovara

Povodom objava na društvenim mrežama o navodnim kombi vozilima i osobama koja mame slatkišima i kradu djecu na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske, obavještavamo građane kako policija dosada nema zaprimljenih dojava o nestanku djece.

Objavili su to policajci iz PU vukovarsko-srijemske na svojim službenim stranicama nakon širenja objava o mamljenju i pokušaja otimanja djece. Takve uznemirujuće poruke, koje brzo kruže online grupama i društvenim mrežama, su česte, ozbiljno se shvaćaju, no do sada niti jedna nije bila istinita.

- Dosada provedenim mjerama i radnjama nije potvrđena sumnja da je došlo do pokušaja otmice djece. Stoga nisu utvrđena obilježja niti jednog kaznenog djela, prekršaja ili drugog protupravnog ponašanja na štetu djece. Također, savjetujemo građane da dojave policiji na 192 i zatraže intervenciju policijskih službenika koji će izaći na mjesto dojave i obaviti potrebne provjere, u slučaju potrebe i zapažanja bilo kakvih sumnjivih ponašanja osoba ili vozila - objavili su iz policije.

MAME IH SLATKIŠIMA Policija je dobila više dojava o pokušajima otmice djece u nekoliko gradova u Hrvatskoj

PODUZELI SVE MJERE Cijeli Karlovac priča o otmici djeteta i maskiranom čovjeku. Policija: Ne postoje dokazi za to

Zbog stvaranja panike podsjećaju građane da bi trebali odgovorno koristiti internet te društvene mreže, pogotovo kako bi se zaštitili mladi od štetnih učinaka ovakvih poruka. Objavili su zato niz savjeta kako provjeriti istinitost informacije, izvor, ali i podsjećaju da moramo štititi svoju obitelj te, ako je potrebno, zatražiti pomoć.

SAVJETI POLICIJE:

● Dostupnu informaciju na internetu potrebno je kritički vrednovati, provjeriti izvor i procijeniti njihovu vjerodostojnost;
● Provjeriti je li sadržaj originalan ili kopija, odnosno nalazi li se na službenim stranicama određenih institucija, ili se radi o tekstu anonimnog autora objavljenog na društvenim mrežama;
● Radi li se o aktualnoj informaciji i novim saznanjima, ili o informaciji od koje je prošlo određeno vrijeme, a ona je sada „isplivala“ u cilju širenja nemira;
● Razmisliti jesu li informacije od pristranog izvora i postoje li proturječne informacije iz drugih izvora - Zapamtite - sami biramo izvore kojima ćemo se služiti!
● Nadalje, komunikacija s nepoznatim osobama na društvenim mrežama može biti opasna, kako za djecu tako i za odrasle osobe. Prevarene osobe najčešće su žrtve računalne prijevare ili seksualnog iskorištavanja;
● Kako internet nudi različite servise za razgovore i razmjenu poruka, te mrežne igre koje su pogodne za one iskrivljenih moralnih pogleda, odnosno idealno okupljalište seksualnih prijestupnika i predatora koji žele iskoristiti dječju naivnost ali i neznanje, savjetujemo kako je potrebno djecu podsjetiti da ne prihvaćaju nepoznate osobe za prijatelje, da s istima ne ostvaruju kontakt, iako se predatori predstavljaju kao njihovi vršnjaci. Nikako s istima ne razmjenjivati osobne podatke i fotografije, jer pravila koja vrijede u stvarnom svijetu vrijede i u virtualnom; 
● Nikome ne dijeliti svoje korisničke podatke i lozinke (podatke djece mogu imati samo roditelji);
● Poslušajte savjete roditelja, nemojte se bojati potražiti pomoć ili savjet od njih;
● Nemoj se sastajati s osobama koje upoznaš preko društvenih mreža, bez da se o tome ne dogovoriš i obavijestiš roditelje;
● Prijavi neprimjerene sadržaje;
● Blokiraj osobe s kojima ne želiš komunicirati;
● Ne sudjeluj u širenju glasina o drugim ljudima preko Interneta, time potičeš govor mržnje;
● Ukoliko primiš prijeteću, uznemirujuću ili seksualno neprimjerenu poruku ili se od tebe traži da šalješ svoje neprimjerene fotografije i videa, obavijesti roditelje ili policiju!
● Iako djeca što prije žele sudjelovati i biti dio društvenih mreža, treba znati kako postoje uvjeti korištenja društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka kao što su Facebook, Whatsapp, Viber, Snapchat i Instagram, a postavljena donja granica je 13 godina.
 ● Prema zakonima Republike Hrvatske dijete je svaka osoba koja je mlađa od 18 godina, a roditelji su dužni i odgovorni skrbiti o njemu
● Prema čl. 95. Obiteljskog zakona:  Roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti
● Roditelj je dužan znati s kime se njegovo dijete druži i kako provodi slobodno vrijeme
● Medijska pismenost bitna je za sve koji se služe internetom i društvenim mrežama, a svako neodgovorno služenje istim za sobom povlači određene zakonske posljedice.