Policajci, milijarderi, imitatori, karataši, ali su i šefovi država

Osim hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Li Keqianga, u Dubrovnik na summit "16+1" stigli su premijeri drugih zemalja istočne i srednje Europe.

Na summitu sudjeluju Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Razgovarat će se o brojnim gospodarskim i političkim temama, a nakon toga održat će se i poslovni forum. Sve kako bi zemlje istočne i srednje Europe uspostavile što bolji odnos s Kinom.

Među premijerima koji sudjeluju na summitu ima zaista zanimljivih likova. Od slovenskog premijera koji je bio komičar i imitator Franje Tuđmana, preko bugarskog koji se bavi karateom do češkog koji je milijarder.

BUGARSKA - Bojko Borisov

Borisov je prije svoje političke karijere bio policajac koji je prve dane u uniformi provodio čuvajući njive i usjeve od lopova, a nakon toga je je uslijedio njegov streloviti uspjeh. Diplomirao je 1985. na Policijskoj akademiji i do urušavanja komunizma predavao je na Višem institutu za školovanje časnika gdje je i doktorirao. Godinama se bavio i karateom te je jedno vrijeme bio i izbornik bugarske reprezentacije.

Nakon pada komunizma napustio je policiju i osnovao zaštitarsku tvrtku koja je osiguravala poznate osobe, među kojima i bugarskog predsjednika te premijera. Upravo iz tog vremena potječe i njegovo povezivanje s bugarskim mafijašima Mladenom Mihalevim i Rumenom Nikolovim. Tvrtku je vodio 10 godina, a nakon toga se vraća u policiju te naposljetku postaje i glavni tajnik ministarstva unutarnjih poslova koje napušta 2004. te kreće u političke vode. Prvi parlamentarni izbori nisu prošli uspješno za njega, ali je na lokalnima 2005. pobijedio te postao gradonačelnik Sofije. Četiri godine poslije njegova stranka Građani za europski razvoj pobjeđuje na izborima i Borisov postaje 50. bugarski premijer.

Međutim, 2013. podnosi ostavku pritisnuti prosvjedima zbog poskupljenja struje, ali nakon godinu i pol ponovno postaje predsjednik vlade. U studenom 2016. ponovno je dao ostavku nakon što je predsjednička kandidatkinja njegove stranke izgubila na izborima. Borisov je i izvan politike vrlo aktivan, osobito kao sportaš koji je godinama na čelu bugarskog karataškog saveza. Nositelj je crnog pojasa sedmi dan, obožava tenis, a 2013. ušao je u povijest bugarskog sporta kao najstariji registrirani nogometaš u zemlji. Zaigrao je naime na utakmici u dresu drugoligaša Vitoša kada je imao 54 godine.

ČEŠKA - Andrej Babiš

Babiš je češki premijer postao 2017. godine, a politikom se počeo baviti 2011. godine kada je osnovao svoju stranku kojom se, kako je rekao, želi boriti protiv korupcije i bolesti u trenutnom političkom sustavu. Prilikom svoje kampanje najavio je kako će poboljšati život svim Česima kako bi živjeli dobro kao on.

Babiš je inače milijarder koji ima ogromno političko carstvo. Donekle je i uspio jer Češka ima jednu od najmanjih stopa nezaposlenosti u Europi. Nekoć je bio i ministar financija, ali na tom mjestu nije dočekao kraj mandata jer ga je 'najurio' premijer zbog afere da navodno nije platio poreze dok je bio izvršni direktor tvrtke Agrofert. Babiš je i veliki protivnik imigracije te je odbio kvote Europske unije za primanje izbjeglica. Nećemo primiti niti ratnu siročad, rekao je tad. Prošle godine bio je i pod velikim pritiskom javnosti i oporbe jer je zadržao svoga sina protiv njegove volje. Tada su ga optužili da je oteo svoga sina, ali je on to sve odbacio. U emotivnoj izjavi rekao je kako nikada ne bi oteo svog sina već da ga mora zadržati jer boluje od shizofrenije.

ESTONIJA - Juri Ratas

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je jednom kako mu je cilj da Hrvatska dostigne razinu digitalizacije kakvu ima Estonija, ali to nećemo postići tako lako. Estonci, otkad im je šef Ratas, doživjeli su pravu digitalnu revoluciju. Internet je kod njih praktički glavna industrija, a tamo niču i mnogi startupi koji redovito donose računalna rješenja. Ratas je premijer postao 2016. godine. Inače je diplomirani ekonomist, a ima i prvostupničku diplomu prava. Njegov otac Rein Ratas je također političar. Međutim, i uz njega se vežu kontroverze, ponajviše uz formiranje vlade nakon izbora ove godine. Njegova stranka Centra izgubila je većinu u parlamentu od reformističke stranke. Ratas je nakon toga odbio koaliciju koju mu je nudila reformistička stranka te je počeo razgovore sa stranaka Isamaa i EKRE koje su ultradesničarske stranke. Ratas je prije izbora govorio kako nema šanse da bi s njima ikada pregovarao oko koalicije. Ratas je inače i dobitnik Reda tri zvjezdica kojim ga je nagradila latvijska vlast te je dobitnik i Velikog viteškog križa koji mu je dodijelila nizozemska vlada.

MAĐARSKA - Viktor Orban

Mađarski premijer dobro je poznat u Europi. Ponajviše zbog svojih čvrstih stavova na temu imigracije, demografskih mjera i konzervativnih uvjerenja. Mađarski premijer doslovno je ogradio svoju zemlju od susjeda kako bi prekinuo dolazak imigranata.

S druge strane, djelomično otpisuje kredite majkama s jednim ili dvoje djece, a onima s tri u potpunosti otpisuje kredite dok je bankama nametnuo dodatne poreze. Orban je poznat i kao veliki protivnik izručenja Zsolta Hernadija kojeg Hrvatska traži zbog korupcije u slučaju Ina-MOL. Zbog toga je i blokirao ulazak Hrvatske u OECD. Nedavno je Orbanova stranka Fidesz i izbačena iz Europske pučke stranke jer, kako tvrde, ne prate europske vrijednosti te kritiziraju Europsku uniju. Orban je veliki idol europskih desničara

POLJSKA - Mateusz Morawiecki

Morawiecki je poput češkog kolege Babiša također bio ministar financija, a nakon što je s mjesta premijerke otišla Beata Szydlo, nju je zamijenio Morawiecki. Morawiecki je bivši bankar, a studirao je povijest na Sveučilištu u Wroclawu te ekonomiju i pravo u SAD-u, Njemačkoj i Švicarskoj. Iako je 2015. imao priliku za unosan posao predsjednika jedne poljske banke, on se ipak odlučio za politiku. U njegovim političkim nastupima vidi se utjecaj američkih studija pa je tako često spominjao kako želi ostvariti "poljski san". Veliki je protivnik svojih prethodnika u vladi koji su bili liberali, a najavio je kako do 2030. želi od Poljske stvoriti silu visokih tehnologija. Otkad je postao premijer značajno je počeo koristiti EU fondove, a kako je naveo vodi i bespoštednu borbu protiv kriminalaca i mafijaša. Oženjen je i ima četvero djece. Veliki je ljubitelj nogometa i stolnog tenisa.

RUMUNJSKA - Viorica Dancila

Iščupat ću zemlju iz ralja korupcije, hrabro je najavila Viorica Dancila koja je 2018. postala prva premijerka u povijesti Rumunjske. Zemlja je bila u doslovnom kaosu. Prosvjedi su trajali više od godinu dana, a Dancila je bila čak treća premijerka u godinu dana. Slično kao naš premijer, i Dancila je mjesto šefa vlade preuzela nakon što je napustila zastupničko mjesto u Europskom parlamentu. Međutim, situacija u zemlji nije se drastično popravila, ali se popravlja.

Dancila je velika zagovornica europske rumunjske pa tako naglašava kako je Rumunjsku potrebno ponovno izgraditi i to u europskoj priči. Najavila je borbu protiv nejednakosti između dijelova europskog kontinenta. Međutim, Dancila ima i dosta protivnika koji tvrde da je ona tek marioneta Livija Dragnee, predsjednika Socijaldemokratske stranke (PSD) koji zakonski ne smije biti premijer zbog osude za prijevaru i namještanje izbora. Inače je diplomirani inženjer strojarstva i radila je u rumunjskoj naftnoj kompaniji te je bila i profesor u srednjoj školi u mjestu Videle. Udana je i ima jedno dijete.

SLOVAČKA - Peter Pellegrini

Pellegrini postao je premijer prošle godine nakon što je ostavku dao Robert Fico. Stranke vladajuće koalicije dogovorile su se da mjesto premijera uzme dotadašnji zamjenik Peter Pellegrini. Zemlja je tada bila pred ozbiljnom političkom krizom zbog ubojstva novinara Jana Kuciaka i njegove partnerice Martine Kusnirove.

Pellegrini nema previše dugu, ali ima impresivnu političku karijeru. Bio je tako ministar obrazovanja, predsjednik parlamenta i ministar financija. Također je poznat i po svojim naporima u digitalizaciji društva. Pellegrini se u svojoj zemlji mora boriti s ozbiljnom korupcijom. Transparency International svrstao je Slovačku na sedmo mjesto najkorumpiranijih država u EU. Na njemu su još uvijek pritisci jer javnost želi da se slučaj ubojstva novinara privede kraju.

SLOVENIJA - Marjan Šarec

Šarec je Hrvatima dobro poznat. Od kritiziranja Hrvatske zbog neprihvaćanja kompromitiranog arbitražnog postupka do najnovijih optužbi da smo ih špijunirali. Šarec je premijer postao prošle godine i to uvjerljivom pobjedom. Šarec je rođen 1977. godine, ali biološke roditelje nikada nije upoznao jer su ga kao bebu predali u udomiteljsku obitelj u mjestu Moravče. Tamo je živio do treće godine kada ga je posvojio bračni par Šarec iz sela Šmarce kod Kamnika. Od njih je naslijedio kuću i imanje na kojemu i danas živi sa suprugom te dvjema kćerima. Šarec se prije utrke za premijersko mjesto borio i za mjesto predsjednika. Tada je tijesno izgubio od Boruta Pahora.

Inače, po zanimanju je - glumac. I to komičar. Prije nego se bavio politikom bio je poznat po imitacijama poznatih osoba. Nakon srednje škole odlučio je upisati se u ljubljansku akademiju dramskih umjetnosti, a pred ispitnom komisijom imitirao je tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Imitirao je i slovenske političare poput Janeza Drnovšeka, Janeza Janše, Antona Ropa i Karla Erjavca koji u njegovoj vladi sada služi kao ministar obrane. Nakon ulaska u politiku prestao je s nastupima.

ALBANIJA - Edi Rama

Albanski premijer, barem izvan svoje zemlje, najpoznatiji je po svom čudnom stilu oblačenja. Tako je jednom tijekom zajedničke sjednice vlade Crne Gore i Albanije iznenadio sve prisutne pojavivši se u plavom odijelu, osebujnim crnim tenisicama, smeđim čarapama i u šarenoj kravati s natpisom Al. Edi Rama inače je postao premijer 2013. godine, a osim politike bavi se i umjetnošću pisanjem. Nekoć je igrao i košarku. Prije mjesta premijera, obnašao je dužnosti ministra kulture, mladih i sporta.

BOSNA I HERCEGOVINA - Denis Zvizdić

Denis Zvizdić predsjedatelj Vijeća ministara BiH postao je 2015. godine. Praktički od završetka Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu bavi se politikom. Već 1991. postao je član stranke SDA, a nakon toga radio je u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Iako je nakon toga počeo raditi na fakultetu, nastavio sa političkom karijerom. Godine 2003. postao je predsjednik vlade Sarajevske županije, a tri godine nakon toga postaje izaslanik naroda Parlamenta Federacije BiH. Od 2009. na fakultetu predaje kolegije ekologije i urbanizma, a postao je i docent. Nakon toga postao je zastupnik u Zastupničkom domu. Ubrzo se popeo na stranačkoj listi te je na općim izborima postao i mandatar za novi sastav Vijeća ministara.

CRNA GORA - Duško Marković

Prije mjesta šefa vlade Marković je bio potpredsjednik vlade za politički sustav. Premijerom je postao 2017., a svoju je vladu izabrao na pomalo kontroverzan način. Naime, kada se u njihovom parlamentu birala vlada, nije prisustvovao niti jedan od 39 zastupnika oporbe. Oni su tada bojkotirali zasjedanje dok tužiteljstvo ne okonča istragu o planiranim terorističkim napadima i planiranju likvidacije bivšeg premijera Milana Đukanovića. Crna Gora je za vrijeme njegova mandata postala članicom NATO-a

SJEVERNA MAKEDONIJA - Zoran Zaev

Makedonija je bila u najgoroj političkoj krizi od 2001., a uz to je bila šest mjeseci bez premijera, iako su u zemlji održani izbori. Na posljetku, užarenu stolicu premijera preuzeo je Zoran Zaev kojeg nakon toga nisu čekale nimalo jednostavne stvari. A nisu jednostavno ni počele. Demonstranti su prije njegovog izbora upali u zgradu parlamenta i tom prilikom je Zaev povrijeđen.

Dan nakon incidenta poručio je da se smiri situacija u državi. Nakon što je postao premijer morao se obračunati s prošlim premijerom Nikolom Gruevskim i vladom koja je srušena nakon skandala s prisluškivanjem, a uz to su bili u sporu s Grčkom oko novog imena. Tako je Zoran Zaev danas premijer Republike Sjeverne Makedonije. 

SRBIJA - Ana Brnabić

Malo koji šef vlade u regiji je poznat kao Ana Brnabić. I to ponajviše zbog svog seksualnog opredjeljenja. Za mjesto premijerke izabrana je 2017., a inače je podrijetlom iz Stare Baške na otoku Krku. Mjesto premijerke zauzela je nakon što je Aleksandar Vučić postao predsjednik. Studirala je na sveučilištu u Michiganu u SAD-u, a potom je studirala u Hullu u Engleskoj.

Ujedno je i prva premijerka Srbije. Prije političke karijere radila je za Srpski informacijski centar u Londonu, u Programima za agrarni razvoj te u američkoj kompaniji za razvoj vjetroelektrana. Nakon toga postaje ministrica državne uprave i lokalne samouprave.

LATVIJA - Arturs Krišjanis Karinš

Iako je Latvijac, nije rođen u domovini. Rođen je naime u Wilmingtonu u američkoj saveznoj državi Delaware. Inače je doktor lingvistike i poduzetnik. Kada se iz SAD-a doselio u Latviju, osnovao je kompaniju za proizvodnju leda i smrznute hrane. Godine 2002. ušao je u politiku kada je osnovao stranku Nova era, a vrlo brzo je ušao i u latvijski parlament.

Od 2004. do 2006. bio je i ministar ekonomije. Nakon toga bio je i zastupnik u Europskom parlamentu. Karinš nije zapravo niti trebao biti premijer vlade jer je mandat od predsjednika za to dobio populist Aldis Gobzems. Međutim, pregovori oko koalicije su propali pa je predsjednik novi mandat za sastavljanje vlade dao Karinšu koji je u siječnju 2019. i postao premijer.

LITVA - Saulius Skvernelis

Skvernelis je možda od svih premijera imao najimpresivniju pobjedu na izborima. Njegova stranka dio je Saveza seljaka i zelenih koji su u litavskom parlamentu imali samo jedan mandat. Na idućim izborima odnijeli su neočekivanu pobjedu i osvojili čak 56 mandata. Sastavio je Skvernelis tada koalicijsku vladu i najavio čišćenje Litve od korupcije. Tako je budem sigurnosnih službi, kako je rekao, demontirao rusku špijunsku mrežu, a pokrenuo je i veliku antikorupcijsku akciju gdje je uhićeno nekoliko korumpiranih sudaca. Skvernelis se počeo baviti politikom tek 2014. nakon što je postao ministar unutarnjih poslova.