'Pod tabletama sam obilazila urede da prijavim smrt sina...'

Svaki saborski zastupnik koji odradi samo godinu dana mandata ima nakon njegova isteka pravo na još šest mjeseci pune plaće i potom još na šest mjeseci polovine plaće. S druge strane, svaki roditelj njegovatelj kojem umre dijete s trenutkom smrti djeteta gubi apsolutno sva prava te za državu i sustav prestaje postojati.

Smrt malog Leona Lapaša (12), koji je s mamom Leonelom Pomper (41) bio jedan od simbola borbe za veća prava djece s invaliditetom, ponovno je otvorila ovo neriješeno pitanje i sadašnje odredbe koje su izrazito nehumane. Onog trenutka kad je prestalo kucati Leonovo srce, Leonela koja živi u Sesvetama kraj Zagreba postala je samo jedna stavka manje u sustavu. Bijednu naknadu od 2500 su joj ukinuli. Kako se može očekivati od nje da se, nakon svih tih godina koje je provela zatvorena u kući bdijući uz dijete, doslovno preko noći vrati u društvo i odmah zaposli kako bi mogla preživjeti?

POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:

Pokretanje videa...

00:47

Video: 24sata/pixsell

Velika tuga i bol

Jer za ovakve mame država ne predviđa plaćeni period žalovanja, nema psihološke pomoći, nema programa ponovne resocijalizacije ni programa s mjerama zapošljavanja.

U ožujku smo u 24sata već pisali o ovom strašnom problemu, a Leonela Pomper tad je otvoreno progovorila o svojim strahovima. Rekla je da se većina roditelja kroz godine skrbi o djetetu razboli od silnih stresova, a kad djeteta više nema, država na izmučene majke u trenu zaboravlja i očekuje od njih da se odmah vrate u društvo, kao da njihov prethodni život nije ni postojao. Sedam mjeseci nakon te izjave Leonela je izgubila svojega sina. Odlučna je izboriti se za promjenu zakona.

- Borit ću se za to svim snagama. Bit će to i Leonova posljednja zadaća – kaže neutješna majka koja posljednje desetljeće praktički nije izašla iz kuće jer joj je život bio podređen djetetu koje je oživljavala na dnevnoj bazi.

Majke djece s invaliditetom duboko je potresla smrt maloga Leona, ali jednako tako i činjenica da je njegova mama sad prepuštena sudbini jer joj je država istog trena okrenula leđa. Odlučnije su nego ikad da se izbore za izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi pa je jučer društvenim mrežama počela kružiti peticija naslovljena na premijera Andreja Plenkovića.

>>>>Peticija premijeru Plenkoviću – za osiguravanje podrške roditeljima/skrbnicima djece s teškoćama u razvoju/osoba s invaliditetom

- Država je u slučaju smrti djeteta s teškoćama dužna pokazati suosjećanje prema roditelju i obitelji. Stoga ćemo inzistirati na tome da se roditeljima osigura pravo na status roditelja njegovatelja još minimalno šest mjeseci nakon djetetove smrti. Jednako tako, želimo da se roditeljima osigura psihološka pomoć, kao i svi drugi oblici pomoći koji će im omogućiti resocijalizaciju nakon višegodišnje izolacije. Inzistiramo i na programima pomoći pri zapošljavanju kako bi se roditelji mogli vratiti na tržište rada – ističe Sabina Lončar iz zagrebačke Udruge Sjena. Dodaje da Ministarstvo socijalne skrbi roditelje njegovatelje očito smatra robotima koji se nakon godina brige o bolesnoj djeci mogu već drugi dan nakon smrti djeteta prijaviti na Zavod za zapošljavanje i početi raditi kao da se ništa nije dogodilo.

- Ne znam više funkcionirati u svijetu, davno sam to zaboravila. Da nemam još dvoje male djece koja me trebaju vjerojatno ne bih preživjela smrt svojeg Ivana i otišla bih za njim - kroz suze govori Zagrepčanka Nina Milardović (36). Njezin teško bolesni sin Ivan umro je u ožujku ove godine u dobi od 11,5 godina. Istog trena je izgubila sva prava.

- Sjećam se kako sam pod tabletama, dva dana nakon sprovoda, hodala gradom jer su me silili da odmah riješim svu papirologiju. Bila sam na rubu života i snaga, a morala sam obilaziti urede kako bih izvadila smrtovnicu i prijavila djetetovu smrt. Ivan je umro 7. ožujka, a to su tražili odmah, da ne bih slučajno dobila naknadu za cijeli ožujak – priča.

Teška životna odluka

Prije njegova rođenja radila je kao frizerka, no teška oštećenja koja je Ivan imao prisilila su je da ostane kod kuće i skrbi o njemu. Bio je slijep, u pelenama, s epilepsijom, oduzetog tijela...

- Bio je u bolnici prvih sedam mjeseci svojega života. Prije nego što su ga otpustili liječnik me je pitao jesam li svjesna da se odričem svojeg života kako bih brinula za dijete. No nije mi to bilo važno, samo sam htjela da je pokraj mene – priča Nina i teku joj suze dok objašnjava da je zaboravila kako funkcionirati među ljudima. Već 12 godina nema je na tržištu rada, pita se tko će je zaposliti, a i tko će joj pomoći da psihički stane na noge nakon svega što je prošla. Trenutačno je na produljenom porodiljnom, ali užasava se pomisli što će biti nakon toga.

Istu sudbinu doživjela je i Ana Kalinić (35) iz Splita, čiji je teško bolesni sin Duje umro u srpnju 2013. u dobi od šest godina.

Ministarstvo i Vlada šute

O njoj smo također pisali u ožujku. Doslovce dan nakon djetetove smrti morala se prijaviti na Zavod za zapošljavanje.

Odgovor na pitanje kako riješiti problem i pomoći majkama njegovateljicama u najgorem trenutku njihova života jučer nismo dobili od nadležnih institucija. Upit smo poslali na adresu Vlade, pravobraniteljici za djecu te Ministarstvu demografije, obitelji i mladih, u kojem su nam poručili da s nama ne žele razgovarati. Komentar smo tražili i od članova saborskog Odbora za obitelj i mlade. Članica odbora Marija Puh (HNS) najavila je da će o zahtjevima majki njegovateljica razgovarati s partnerima iz HDZ-a kako bi se riješio problem, bilo kroz izmjene navedenog zakona ili na neki drugi način. Potpora majkama stigla je i od članice odbora Irene Petrijevčanin Vuksanović (HDZ).

- Zalagat ću se politički i napraviti sve što je u mojoj moći da se pomogne tim majkama. Spremna sam biti posrednik između majki i resornog ministarstva - poručila je Petrijevčanin Vuksanović. Pozvala ih je na sastanak idući tjedan. Da majkama njegovateljicama treba hitno pomoći slaže se i članica odbora Anka Mrak Taritaš (GLAS).

- Majke njegovateljice ne smiju biti prepuštene same sebi i postajati socijalni slučajevi zbog tragedije koja ih je zadesila - poručila je Mrak Taritaš, na čiju potporu majke mogu računati kad su u pitanju izmjene zakona. Sabina Glasovac (SDP) najavila je da će na saborskom klubu predložiti da SDP krene u proceduru izmjena zakona.

Odrecite se privilegija u korist mama i djece

Mame njegovateljice koje 24 sata na dan brinu o svojoj teško bolesnoj djeci za to primaju 2500 kuna mjesečno.

Tu bijednu naknadu država im ukine odmah nakon djetetove smrti. Saborski zastupnici primaju i do 17.000 kuna mjesečno. Nakon što odrade 12 mjeseci mandata, još godinu dana primaju plaću. Pola godine punu, a ostalih šest mjeseci polovinu plaće. Uz to imaju i ostale brojne privilegije. Zastupnicima se plaćaju stanarina, režije, naknada za odvojeni život, putovanja, hotelski smještaj, dnevnice... Ali to nije sve. Zastupnici imaju pravo i svaki tjedan uzeti naknadu za dolazak u Zagreb i odlazak kući svojim automobilom. Saborski zastupnici imaju pravo dobiti dvije kune za svaki prijeđeni kilometar svojim automobilom kad idu na zasjedanje Sabora ili na neku drugu službenu zastupničku obvezu. Onaj tko ima štedljiviji automobil i dug put do Zagreba može fino dodatno zaraditi iako zastupnici tvrde da im troškovi automobila “pojedu” sve što dobiju za naknadu.

U prvih šest mjeseci ove godine, od svih putnih troškova, Sabor je najviše isplatio upravo za korištenje automobila zastupnicima. Gotovo 1,5 milijuna kuna potrošeno je u tu svrhu, a još 235.000 kuna otišlo je za cestarine. Plaće i privilegije jedino su oko čega se u Saboru slažu i vladajući i oporba. Zadnjih godina bilo je nekoliko pokušaja da se smanje plaće i privilegije zastupnika. Ta rezanja nikad nisu izglasana jer su gotovo svi zastupnici uvijek bili protiv.

Ministarstvo: Smrću djeteta prestaje pravo

Pravo na status roditelj njegovatelja uvedeno je u Zakon o socijalnoj skrbi 2007. godine kada se uvidjelo da je nužno da pojedini roditelji brinu o djeci s najtežim oštećenjima odnosno da kontinuirano i danonoćno budu uz svoje dijete, budući prava koja su im bila osigurana u sustavu rada nisu bila dostatna za cjelodnevnu brigu o djetetu s najtežim oštećenjem, ističu u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i nastavljaju:

Danas roditeljima uz naknadu koja iznosi pet osnovica za ostvarivanje  drugih prava Zakona o socijalnoj skrbi,  osiguravaju i prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava  za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

U skladu s navedenim smrću djeteta prestaje i predmetno pravo ali roditelji djeteta mogu ostvariti prava za vrijeme nezaposlenosti za koja je nadležno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

Ukoliko se i nadalje nalaze u riziku od siromaštva mogu se obratiti nadležnom centru za socijalnu skrb u svrhu eventualnog ostvarivanja drugih prava uređenih Zakonom o socijalnoj skrbi ukoliko zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom, kao što su zajamčena minimalna naknada, jednokratna naknada koja se upravo priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale smrt člana obitelji te drugim slučajevima. Također je u mogućnosti ostvariti uvećanu jednokratnu naknadu u osobito opravdanim slučajevima uz prethodnu suglasnost Ministarstva i druga prava.