Početak Hitlerova pada: Jedan od heroja iskrcavanja na Normandiju bio i hrabri Hrvat

Jedan od najzaslužnijih za saveznički uspjeh iskrcavanja u Normandiji je sin Hrvatice, Norman Cota, kojeg je besmrtnim učinio Robert Mitchum u filmu 'Najduži dan' iz 1962. godine.

On je ostao poznat kao 'ludo hrabar' jer je s cigarom u ustima i pištoljem u ruci trčao je od vojnika do vojnika pod stalnom njemačkom vatrom, pokušavajući reorganizirati desetkovanu savezničku vojsku na plaži Omaha.

Naime, saveznička vojska u tom trenutku je bila, na današnji dan 1944. godine, u kaosu, neredu i na koljenima. Hrabri, tada 51- godišnji Cota je doslovno s cigarom u ustima i pištoljem u ruci izvukao vojnike s plaže, a dva mjeseca poslije, kao zapovjednik 28. pješačke divizije, ušetao je u Pariz.

Cota se bojao da bi na francuskim plažama moglo doći do strašnog masakra pa zauzimao se za ideju da se invazija izvede pod okriljem noći. 

- Taktičko iznenađenje najvažniji je faktor u uspjehu neke operacije. Ne vjerujem da će uspjeti invazija po danu - rekao je Cota.

'Čovjek je bio neustrašiv'

Zapovjedništvo se u konačnici odlučilo za invaziju po danu. Vjerovali su da će višesatno bombardiranje uništiti njemačku obranu. Norman Cota na plažu Omaha došao je u drugom valu. Bio je zamjenik zapovjednika 29. pješačke divizije. 

- Bili smo ponosni, dobro uvježbani i mislili smo da neće biti nikakvih problema, da ćemo pregaziti Nijemce. Slika je bila potpuno drukčija. Tijela vojnika plutala su u plićaku, plaža je bila prepuna leševa, a ranjeni vojnici su zapomagali dozivajući svoje majke. Bili smo izgubljeni - prisjetio se Hal Baumgarten, 19-godišnji pripadnik 29. pješačke divizije.

Saveznici su na plaži Omaha doživjeli tako strašne gubitke da je Cota imao najviši čin kad se iskrcao na plaži. Trčao je po cijeloj plaži skupljajući ono što je ostalo od vojske. 

- Cota je mahao pištoljem i vikao vojnicima da se maknu s plaže. Meci su letjeli oko njega, ali on je trčao od jednog do drugog i govorio im da se moraju nastaviti boriti. Čovjek je bio neustrašiv - rekao je Baumgarten.

‘Rendžeri, vodite nas’

Tada se Cota prvi put susreo i s Maxom Schneiderom, zapovjednikom 5. rendžerske brigade. Pitao ga je: ‘Tko ste vi’, a kad mu je Schneider odgovorio: ‘5. rendžerska’, Cota mu je rekao: ‘Rendžeri, vodite nas’. Ta rečenica, ‘Rangers, lead the way’, postala je i slavno geslo rendžerske jedinice.  

Tako je zajedno s rendžerima probio njemačku liniju obrane i plaža Omaha je osvojena. Dobio je zapovjedništvo nad 28. pješačkom divizijom, koja je 25. kolovoza 1944. predstavljala američku vojsku tijekom parade pariškim ulicama nakon oslobođenja

Prijateljevao sa Eisenhowerom

Cota je kao 24- godišnjak završio prestižnu američku vojnu akademiju West Point gdje je upoznao i poslijeratnog predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera s kojim je do kraja života ostao veliki prijatelj. Prijateljstvo s Eisenhowerom spasilo ga je da ne izgubi posao u vojsci. Tijekom borbi u šumi doživio je težak poraz i trebao je biti smijenjen, no upravo je Eisenhower stavio je veto na odluku.

Cota se 30. lipnja 1946. umirovio s činom general bojnika. Kazao je da mu je najteži trenutak u životu bio ne plaža Omaha nego potpisivanje smrtne presude za dezertera Eddieja Slovika, prvog američkog dezertera koji je osuđen na smrt još od američkog Građanskog rata u 19. stoljeću.

Cota se 30. lipnja 1946. umirovio s činom general bojnika. Preminuo je 4. listopada 1971. u 79. godini, a pokopan je na groblju West Point.

U filmu 'Spašavanje vojnika Ryana' iz 1998. lik kapetana Johna Millera, kojeg je glumio Tom Hanks, utemeljen je baš na Normanu Coti. 

Za ratne zasluge dobio je orden Purpurno srce. Njegova dva brata, Ivan i Bono, poginula su u Drugom svjetskom ratu.

Bitka za Normandiju

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord , i 70 godina kasnije ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika .

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Noć prije 'Dana D' 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika .

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.