Početak bio spor, ali povlačenje novca iz EU-a sad zadovoljava

Nakon sporog početka povlačenja novca iz fondova Europske unije u prve tri godine članstva u bloku 28 zemalja, situacija u Hrvatskoj je od 2016. godine dobra i zadovoljavajuća, ocijenila je za Hinu hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

„Aktualna dinamika povlačenja u mandatu ove vlade je dobra i zadovoljavajuća“, navela je Žalac u odgovoru Hini. „No sa sveukupnom razinom povlačenja EU sredstava ne možemo biti u potpunosti zadovoljni radi vrlo sporog početka povlačenja novca u prve tri godine ove financijske perspektive, od 2014. do 2016. godine“, dodala je.

Hrvatska je u EU ušla u ljeto 2013., a Bruxelles joj je iz zajedničkog proračuna 2014. stavio na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna, budući da se razvojni projekti financiraju zajednički. Dosad je od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena isplata 6,6 milijuna eura, što je 52 posto iskorištenosti.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje odobrava novac, u listopadu je situaciju nazvala „nezadovoljavajućom“ navodeći kako Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova, posebno iskusnih i obrazovanih ljudi koji napuštaju zemlju.

„Na početku mandata ove vlade u listopadu 2016., dakle gotovo tri godine od početka programskog razdoblja, stopa ugovaranja je bila tek 9 posto, a stopa plaćanja 2,7 posto“, kaže Žalac. „U dvije godine mandata ove vlade ti su postoci povećani na 55 posto za ugovaranje te 14,5 posto za plaćanje, što samo po sebi govori koliko je ubrzana dinamika povlačenja sredstava“, napominje.

Dok je Hrvatska do ovog ljeta ugovorila isplatu 52 posto novca, prosjek EU-a je 61 posto. Na razini Hrvatske su Slovenija i Rumunjska, a jedino je slabija Španjolska. Najuspješnije su Mađarska i Portugal, zemlje koje su u EU ušle 2004. i 1986. 

„Hrvatska je najmlađa članica EU te se uspoređuje sa zemljama koje su imale i više od 10 godina za prilagođavanje relativno striktnim regulativama i procedurama EU-a“, ističe Žalac.

Velika većina krajnjih korisnika još čeka uplatu novca iz fondova

Krajnjim korisnicima novca iz fondova u Hrvatskoj do 30. lipnja ove godine bilo je uplaćeno 14 posto od 12,6 milijardi eura. Premda su ugovoreni projekti vrijedni 52 posto tog iznosa, novac još uvijek nije prošao kroz administraciju da bi stigao do kompanija i entiteta kojima je odobreno financiranje. Lošija od Hrvatske je samo Malta, gdje su krajnji korisnici dosad dobili 12 posto novca, dok je prosjek EU-a 23 posto.

„Kao najveći problem u provedbi ESI (Europski strukturni i investicijski) fondova prepoznati su bili slabi administrativni kapaciteti, odnosno nedostatak stručnjaka koji rade na provedbi projekata i fondova“, kaže Žalac. „Zbog toga je jedan od prioriteta vlade bio jačanje administrativnih kapaciteta te su na tom području napravljeni veliki pomaci“, tvrdi ministrica.
Kao ostale prepreke navela je „zahtjevne i komplicirane procedure za provedbu ESI fondova, neiskustvo krajnjih korisnika u pripremi i provedbi fondova, nedostatak zalihe spremnih projekata za financiranje, posebice za velike i infrastrukturne projekte te zahtjevna pravila javne nabave i državnih potpora“.
„Navedeni problemi nisu specifični samo za Hrvatsku, već i za ostale države pa će se svakako tražiti pojednostavljenja u sljedećoj financijskoj perspektivi EU-a (od 2021. do 2027. godine)", navodi Žalac. 

Kako do kraja 2020. iskoristiti sav novac iz financijskog razdoblja?

Hrvatska, međutim, sada mora razmišljati kako do kraja 2020. pronaći razvojne projekte za preostali dio novca za aktualno razdoblje ili će joj on ostati nedostupan. Svi projekti koji se ugovore do tada moći će se realizirati do kraja 2023. godine.

Žalac kaže kako su tijekom 2017. pojednostavljeni postupci dodjele bespovratnih sredstava za korisnike. „Smanjen je broj postupaka u procesu procjene projekata, odnosno skraćeno je trajanje samog postupka, smanjen je i opseg potrebne dokumentacije“, napominje. Dodaje i kako je istovremeno pojednostavljen postupak nabave za korisnike koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi te su „poboljšana zajednička nacionalna pravila“ koja uključuju operativne programe 'konkurentnost i kohezija' i 'učinkoviti ljudski potencijali'.
„Uveden je i sustav eFondovi, putem kojeg se prijavljuju i provode prijavljeni projekti i to samo elektroničkim putem, bez dodatnog slanja potrebnih 'papira'“, napominje.
Žalac ističe kako je u tijeku analiza daljnjih mogućnosti pojednostavljenja procedura. Ranije se spominjao nedostatak 2.700 osoba za rad na fondovima EU-a. Ministrica nije htjela reći hoće li biti zaposleno toliko osoba.
„Učinjen je niz aktivnosti, od zakonodavnih do raspisivanja natječaja, kako bi se pokrenulo zapošljavanje odgovarajućeg broja službenika“, rekla je. „Vlada je na sjednici 2. kolovoza, kroz izmjene i dopune odluke o zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama, izuzela od zabrane zapošljavanje na ESI fondovima“, dodala je.

Odrediti prioritete za povlačenje novca i unaprijediti pripremu projekata  

Europska komisija je u listopadu navela kako bi Hrvatska trebala odrediti prioritete po industrijama i regijama te stvoriti bazu projekata za financiranje.

„Cijela Hrvatska i sve županije su prioritet, s posebnim naglaskom na najnerazvijenijim županijama u istočnoj Hrvatskoj zbog kojih je pokrenut Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“, rekla je Žalac. Vlada njime želi usmjeriti  2,5 milijardi eura (18,7 milijardi kuna) u pet slavonskih županija do 2023. 
To je otprilike jedna petina novca koji je u aktualnom razdoblju stavljen na raspolaganje Hrvatskoj. Žalac napominje kako je dosad ugovoreno 44 posto od navedenih 2,5 milijuna eura.
„Prioriteti za financiranje su svi oni navedeni u Operativnim programima za ESI fondove, od poduzetništva, inovacija, znanosti, infrastrukturnih projekata u području okoliša i zaštite okoliša, jačanja ljudskih potencijala kroz Europski socijalni fond, poljoprivrede...“, rekla je ministrica.
Napominje kako je vlada 2016. pokrenula „pametnu specijalizaciju“ industrije pa bi do 2020. novac trebao ići u pet područja: „zdravlje i kvaliteta života“, „energija i održivi okoliš“, „promet i mobilnost“, „sigurnost“ te „hrana i bio-ekonomija“.
„Industrije koje razvijaju proizvode u okviru navedenih tematskih područja mogu povlačiti novac iz ESI fondova za istraživanje, razvoj i inovacije“, rekla je Žalac.
Europska komisija je navela i kako joj se predstavljaju ideje, a ne zreli projekti te da građani nisu upoznati s mnogim informacijama.
Žalac, pak, odgovara kako je njeno ministarstvo u redovitom kontaktu s regionalnim koordinatorima i županima s ciljem informiranja, savjetovanja i jačanja „administrativnih kapaciteta“ na lokalnoj i regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje EU fondova.
„Provedba fondova u razdoblju od 2014. do 2020. sporo je krenula na razini cijele EU, prvenstveno zato jer su dugo trajali pregovori o EU regulativi vezanoj za fondove“, napominje Žalac. U regulativi je zatim uveden „čitav niz elemenata“ koji je usporio provedbu, i u Hrvatskoj i drugim državama. „Zbog svega toga ni Europska komisija, a niti države članice nisu zadovoljne dinamikom i apsorpcijom fondova. Stoga kontinuirano radimo na ubrzavanju dinamike i iskorištavanju svih raspoloživih sredstava“, zaključila je.