KUPOVINA GLASOVA Nakon COVID dodatka za umirovljenike, eto i zabrane rada trgovina nedjeljom. Kakve će nedjelje tad biti otpuštenim radnicima?
LUDILO PRED IZBORE
Što ako zabrani rad nedjeljom? Plenkoviću, 236.000 radnika sad je u strahu za svoje sudbine
Za Vladu - treća sreća, odnosno treći pokušaj da se progura zabrana rada trgovina nedjeljom. Prigodno, tema je pokrenuta deset dana prije lokalnih izbora.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI:
Pokretanje videa...
01:02
Za trgovce će biti, ne dvoje, i treći odlazak na Ustavni sud dosad ako zabrane opet bude. Premijer Andrej Plenković najavio je kako će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja u godini, što znači da će im 36 biti neradnih.
Detalji još nisu poznati, osim da će u obzir biti uzeta turistička sezona, blagdani, kao i načelo razmjernosti. Vlast se poziva na analizu prometa trgovina pa kaže kako je on nedjeljom niži od 41 do 52 posto u odnosu na promet u ostalim danima, što je daleko od brojki koje su već prije predočavali i sami trgovci.
Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete, koji dobro pamti dosadašnja dva rušenja zabrane rada nedjeljom na Ustavnom sudu, kaže kako njegovoj kući nedjelja u Zagrebu donosi 20 posto prihoda. U gradovima je, dodaje, to jedan od najjačih dana, nije kao na selu, gdje se sve kupi petkom ili subotom.
Bolji promet i do 33 posto
- Teško je vjerovati da se može napraviti rješenje koje i opet neće pasti na Ustavnom sudu, takvo koje neće nikoga zakinuti, staviti u lošiji položaj - realno kaže Školnik prisjećajući se pada zabrane 2004. i ponovno 2009. godine.
Oba puta postojale su iznimke, oni koji su smjeli raditi, a bude li ovaj put predloženo onako kako je vlada Andreja Plenkovića predlagala prošle godine, 16 radnih nedjelja će (lani se govorilo o 14) birati sam trgovac. Bivši ministar gospodarstva Darko Horvat govorio je kako su njihove analize pokazale da je 14 nedjelja profitabilno, ostale nisu. Sad je, štoviše u pandemiji, očito profitabilnih 16, ili se uoči izbora odlučilo trgovcima dati i dvije “bonus” nedjelje?! Zašto baš 16, pita se i Školnik, ako je namjera da se radnici odmore, zašto onda ne zabrana rada na sve nedjelje, pita se.
- Radnici će se odmarati na 36 nedjelja u godini, ali će raditi sve subote. Oni koji o zakonu raspravljaju rade pet dana u tjednu - ističe Školnik. Više je država, dodaje, pokušalo zatvoriti trgovine nedjeljom pa su se opekle i vratile na staro. Eksperiment ih je koštao jedan posto niži BDP. Odgovara da ne postoje kalkulacije otpuštanja u slučaju zabrane rada nedjeljom, ali da će svaki poslodavac tome pribjeći ako drugog izlaza ne bude imao. Prije su veliki trgovački centri isticali kako im subota nosi 45 posto više prometa nego dani od ponedjeljka do petka, a nedjelja čak 33 posto više.
- Ako nedjeljom generiramo do 20 posto svojih prihoda, nešto će se preliti u druge dane, ali sigurno ne sve. Italija, s Vatikanom u srcu države, radi svetke i petke, nema uopće rasprave o zabrani - kaže Školnik.
Zabrana - mjesec lockdowna
Nije tajna da se Crkva godinama zalaže upravo za zabranu, no ona otvara mnoga pitanja - zašto i tih 16 nedjelja radnih, i kojih točno, te hoće li na Ustavnom sudu opet proći prijedlog s iznimkama, primjerice trgovinama u turističkim zonama. I zašto u Dalmaciji, a ne u, primjerice, turističkoj Lici? Konačno, zašto zatvaranje sad, u pandemiji i teškoj gospodarskoj situaciji, kad se radna mjesta umjetno održava na životu naknadama države? Zbog toga se odustalo od još jednog neispunjenog predizbornog obećanja Plenkovićeve vlade - smanjenja PDV-a na 24 pa, u konačnici, na 23 posto najkasnije u 2020.
Trideset i šest neradnih nedjelja je, preračunato, više od mjesec dana lockdowna, a sektor trgovine zapošljava, i maloprodaja i veleprodaja, više od 236.000 ljudi, od kojih je više od 124.000 žena.
- U trgovinama je mnogo NKV radne snage, pritom žena starije dobi, koje će se teško negdje drugdje zaposliti - zaključuje Školnik dodajući kako ne treba zatvarati vrata jedne djelatnosti da bi se uredilo plaćanje radnika u njima - to se radi Zakonom o radu.
Predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas kaže da su protiv bilo kakve zabrane rada, posebno sad u ovoj situaciji. Rješenje je, dodaje, adekvatnije plaćanje radnika, po uzoru na slovenski model, gdje je radna nedjelja 25 posto bolje plaćena. U Hrvatskoj to nije definirano osim da nedjelja mora biti više plaćena, pa makar i samo jednu kunu više.
Ima li kraja kupnji birača?
- S jedne strane, uoči izbora, Krunoslav Capak najavljuje kraj trećeg vala, lani smo prije izbora imali i kraj korone, a sad se najavljuje i Covid dodatak za umirovljenike, najvjerniju biračku mašineriju. Sve to država plaća našim novcem. Ima li kraja - pita se Bujas.
I Školnik postavlja još jedno bitno pitanje - jesmo li za to da nam mladi nedjeljom rade u Hrvatskoj ili za to da ponedjeljkom i utorkom, sve dane, rade u Irskoj?
Da, od početka ekonomskog oporavka 2016. broj zaposlenih u Hrvatskoj povećan je za 90.000, kaže statistika, no činjenica je i to da otad imamo čak 100.000 umirovljenika više, i sve je lošiji omjer onih koji su u mirovini u odnosu na one koji za sadašnje mirovine rade. Zaposlenih jest oko 90.000 više, no u odnosu na istu tu 2016. broj nam je stanovnika za oko 130.000 manji.
Ako se zabrani rad trgovina nedjeljom i promet im padne, najavljuju trgovci, možda neće biti otpuštanja, ali će doći do pada plaća trgovaca. Osim toga, više će se kupovati online, što znači da će i porezni prihodi odlaziti izvan Hrvatske. Više će se, nakon pandemije, fizički nedjeljom odlaziti i u kupnju preko granica, uvjereni su.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
