Na pitanje kad bi Hrvatska mogla potrošiti prvi euro iz EU fonda za oporavak, Plenković odgovara da to sigurno neće biti ove godine
Plenković: Žao mi je što nismo naručili više cjepiva za Hrvatsku
U intervjuu za utjecajni europski news portal Politico, premijer Andrej Plenković kaže da mu je iz današnje perspektive žao što nije naručio veće količine cjepiva protiv covida-19 za Hrvatsku, ali i objašnjava koliko je bilo teško pogoditi koja će farmaceutska kompanija biti najbrža u registraciji i najuspješnija u masovnoj proizvodnji.
– U trenucima krize, postoji pritisak da se nešto riješi. Ali onda dođe i trenutak poslije krize i netko vas pita: mi imamo 4 milijuna stanovnika, a vi ste naručili za 14 milijuna ljudi; zašto? – rekao je premijer u razgovoru koji je vođen u petak u Bruxellesu, a objavljen u jutrošnjem Politicovom newsletteru Brussels Playbook. Plenković kaže kako je ideja zajedničke nabave cjepiva na razini EU, umjesto pojedinačne nabave na nacionalnim razinama, bila “vrlo, vrlo dobra”.
Plenković u tom intervjuu govori i o nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dokumentu koji sve vlade država članica trebaju poslati do kraja travnja u Europsku komisiji kako bi mogle početi koristiti novac iz novog fonda za oporavak od korona-krize. Na pitanje kad bi Hrvatska mogla potrošiti prvi euro iz tog novog fonda, koji je zaslužan za udvostručenje novca koji je Hrvatska dosad imala na raspolaganju kroz sve druge fondove EU, Plenković odgovara da to neće biti ove godine.
– Imam osjećaj da će to biti početkom sljedeće godine. Proces je kompliciran. Osim ako nije riječ o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, verifikacija, natječaj, implementacija, dokumentacija. Rado ćemo potrošiti i ako ide brže, ali ako sam realističan… – citira Politico riječi hrvatskog premijera.
Inače, u Komisiji predviđaju da bi prvi predujam iz fonda za oporavak mogli isplatiti državama članicama u srpnju, ali prvi euri koji nisu predujam već stvarno i konkretno potrošen novac vjerojatnije će biti kako predviđa Plenković, koji je tu procjenu iznio nakon niza sastanaka s čelnim ljudima Komisije.
Premijer govori i o tome može li pandemija usporiti put Hrvatske prema euro zoni s obzirom da rastu deficit i javni dug, a njihovo spuštanje na razinu ispod 3 posto i 60 posto BDP-a je uvjet za ulazak u euro, zapisan u temeljnom ugovoru EU.
– Jedina stvar oko koje mi je žao je fiskalna politika – kaže Plenković i dodaje da smo se “odmaknuli od konsolidacije i zdravih javnih financija” kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije. Hrvatska stoga planira iskoristiti dvostruko veće fondove EU kako bi potaknula gospodarski oporavak, ali i kako bi se “vratila u okvir iz 2017.-2019., kad je moja vlada imala proračunski suficit”, kaže premijer za Politico.
– Za ulazak u euro, moramo zadovoljiti pravila koja su zapisana u temeljnom ugovoru. Vrlo je teško postići izuzeće od ugovora – kaže Plenković, referirajući se na situaciju o kojoj je pisao i Večernji list prilikom nedavnog intervjua s potpredsjednikom EK Valdisom Dombrovskisom. To je situacija u kojoj sve države članice EU uživaju blagodati privremeno suspendiranih pravila o deficitu i javnom dugu, ali to što su ta pravila trenutno suspendirana kroz Pakt o stabilnosti i rastu ne znači formalno-pravno da su suspendirana i kao kriteriji iz Maastrichta zapisani u temeljnom ugovoru, kojeg treba zadovoljiti svatko tko želi ući u euro zonu. Politico dodaje kako se Plenković, odmah nakon opaske da je teško dobiti izuzeće od temeljnog ugovora EU, našalio: “Vjerojatno je i to moguće, s pametnim odvjetnikom”…
Premijer zaključuje da njegova vlada i dalje ima za cilj uvesti Hrvatsku i u euro zonu i u Schengen do kraja mandata, tj. do druge polovice 2024. godine. Taj je rok “težak, ali razuman”, kaže premijer, prenosi Večernji list.