Premijer se nakon sjednice Predsjedništva obratio medijima te otkrio o kojim su temama raspravljali. Neke od njih su novi paket mjera, posjet crnogorskog predsjednika, inflacija
Plenković: 'Sljedeći tjedan ćemo objaviti paket mjera i omogućiti građanima da zadrže standard'
Premijer Andrej Plenković obratio se medijima nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a. Na početku je najavio da će idući četvrtak, 14. rujna, 'Vlada donijeti sveobuhvatan paket, pomoći najugroženijima i omogućiti građanima zadržavanje standarda'.
- Govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i naravno u uslužnim aktivnostima - hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije.
'Plaće povećane za 20% tijekom našeg mandata'
- Međutim, treba se osvrnuti na činjenicu da su u našem mandatu od 2016. do danas realne plaće povećane za 20%, dakle ukupni rast plaća u odnosu na inflatorne pritiske. Kada se jedno oduzme od drugog, onda dolazimo do toga da je plaća rasla 20%. Danas je prosječna plaća 1150 eura u Hrvatskoj, a 2016. prije sedam godina kada je Vlada krenula bila je 749 eura, to je dakle 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2023. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća povećana je, bila primjerice od 2009. do 2016. samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije, rekao je premijer.
Nabrojao je još nekoliko tema o kojima je raspravljalo Predsjedništvo, poput posjeta crnogorskog predsjednika.
- Razgovarali smo o nizu pitanja suradnje potpora Europskom putu Crne Gore, ali isto tako i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu. Izvijestili smo danas o susretu s predsjednicom Rezidualnog mehanizma, dakle Haških sudova. Ministar Malenica i ja smo imali sastanke, izrazili nezadovoljstvo odlukom u vezi Simatovića. S druge strane, izrazili smo očekivanja da daljnja suradnja s Haškim sudom, odnosno onim što je ostalo što se tiče Hrvatske, bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima. Evo, to je ukratko ono što je bilo najbitnije. Stranačke aktivnosti su redovite, svi su spremni na niz političkih aktivnosti ove jeseni- najavio je.
Odgovarajući na pitanja o inflaciji i paketu mjera, kao i o restrikcijama prema onima koji su neopravdano podizali cijene, rekao je da "oni koji su iskoristili krizu, kontekst povoljnijih cijena energenata, nisu dobro postupili" te da je važno da paketi pomognu najugroženijima.
Fiskalnom politikom protiv inflacije
- Protiv inflacije se možemo boriti mjerama monetarne politike, povećanjem kamatnih stopa, ili fiskalne politike, što radi Vlada, a to je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit i uprihodili oko 235 milijuna eura. To država može redistribuirati onima kojima je potrebno, recimo umirovljenicima- dodao je.
Napomenuo je da oni koji formiraju cijene moraju voditi računa o maržama, troškovima i slično.
Na pitanje treba li smijeniti Barbarića ili Filipovića, rekao je da će mediji biti prvi koji će saznati odgovor, a to će biti kad on odluči.
- Donijet ćemo odluke kad mi hoćemo, a ne kad drugi hoće- dodao je.
Jedna od glavnih tema na Predsjedništvu bila je početak škole, kaže premijer.
- Ovo je godina u kojoj naši đaci idu svjesni da imaju besplatan obrok, prijevoz i udžbenike, to su ogromna postignuća. Idućih godina ćemo imati takva ulaganja da ćemo imati jednosmjensku nastavu. To znači više učenja, više boravka u školi, više znanja, više konkurentnosti. To su temelji za kvalitetniji obrazovni sustav.
“Trenutno se ne pregovara o veleposlanicima”
- Postoje dvije ključne stvari. Prvo, mi smo željeli na vrijeme pravodobnu rotaciju veleposlanika, U jesen 2020. na prijedlog MVEP-a sastavljena je potencijalna lista. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, ali on je to odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Pravilo fifty-fifty ne postoji niti je to dogovor. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije. Razgovarati o kandidati i pregovarati se podrazumijevalo s naše strane, ali oni su dobili. Nije Vladi stalo do toga da se ništa ne mijenja- rekao je osvrnuvši se na temu veleposlanika.
- Velik broj komentatora u javnom prostoru kaže da se predsjednik i Vlada moraju dogovoriti o vanjskoj politici. Ostvarili smo dublju integraciju. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura za ovo desetljeće? Jesmo. Jeli pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili velik korak naprijed u odnosu sa SAD-om? Jesmo. Ne sjećam se da je predsjednik pridonio. BiH – ključno pitanje za nas. Mi želimo osnažiti Hrvate kao ravnopravan narod, a on to radi tako da vrijeđa druge narode u BiH i čini štetu. On njemačkog političara naziva svinjarom. Sjećate se teze o Finskoj i Švedskoj ako uđu u NATO? A najvažnija tema – Putinova agresija – mi imamo politiku potpore, a on ima politiku ruskog narativa. I sad pitam one koji kažu da se dogovorimo, kako ćemo se dogovoriti ako oko temeljnih pitanja imamo njegovo ignorantsko ponašanje?
- Uvjereni smo da je naša politika ispravna. Koliko je meni poznato, trenutno se ne pregovara ni o čemu.
Jedino pitanje oko kojeg su se dogovorili bio je šef SOA-e.
- Šef SOA-e je bilo jedino pitanje u kojem postoji direktan supotpis predsjednika Vlade i Republike. Ostala imenovanja u kojima je bio problem u okviru HV-a ni za vrijeme Milanovića ni ranije nije bilo predmet dogovora na razini Vlade jer je riječ o časnicima HV-a koji su profesionalci. Nisam se petljao prije, nisam ni sad.