'Referendume o euru bi oni koji nisu pridonijeli pristupanju EU ni koliko je crno ispod nokta'

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, kojom predsjedava premijer Andrej Plenković, a na kojoj su i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, guverner HNB-a Boris Vujčić, kao i predstavnici poslodavaca i sindikata. 

'Ulazak u euro područje jedna od obveza koju smo prihvatili ulaskom u EU'

- Strateški prioritet našeg mandata je ući u dvije dublje integracije na razini EU. Jedna je schengenski prostor, a druga je ulazak u europodručje. Hrvatska je usvojila strategiju, sustavno i temeljito radimo na njenoj provedbi - istaknuo je premijer uvodno podsjetivši kako je ulazak u europodručje jedna od obveza koju smo prihvatili ulaskom u EU.

- Dosadašnje iskustvo država koje su ušle u euro područje, osobito srednjoistočne Europe, pokazuje da je on donio prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, mjenjački troškovi, smanjit će se kamatna stopa, potaknuti strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati dodatni efekt i za naš kreditni rejting kojeg smo vratili na razinu investicijskog - naveo je premijer naglasivši kako će uvođenje eura imati utjecaja i na olakšanje hrvatskog izvoza, a i na dolazak turista u Hrvatsku.

- Usporednim kretanjem plaća i cijena može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijena, što znači da je životni standard porastao u tim zemljama nakon uvođenja eura - istaknuo je dodavši kako smo spremni za uvođenje eura kao službene valute od 1. siječnja 2023. godine. 

- Mi na Vladi redovito razgovaramo o provedbi reformskih mjera u četiri područja, a to su; sprječavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe. I mislim da smo tu na odličnom putu - rekao je Plenković. 

Podsjetio je kako je Hrvatska povrh pandemije imala i dva razorna potresa, kako smo prošle godine imali pad BDP-a od osam posto, no da ove godine imamo rast, koji bi mogao biti i veći od procjene Vlade. 

- Tako da je to dobar signal za našu pripremu za uvođenje eura. Štednja pokazuje da je Hrvatska već danas visoko eurizirana zemlja - dodao je.

Naglasio je kako bi Hrvatska u idućim tjednima trebala dobiti avansna sredstva u iznosu od 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za pokretanje projekata. 

- Podsjetit ću da smo uspjeli ishoditi najviše sredstava od svih država članica. Hrvatska za ovo desetljeće ima 25 milijardi europskih sredstava, to je okolnost kakvu do sada nismo imali prilike imati, a uvođenjem eura ćemo konsolidirati svoj položaj u EU, ojačati gospodarstvo, omogućiti razvoj. S te strane očekujem da nam EK i dalje daje snažnu potporu - rekao je.

'Dobit ćete stabilnu valutu, drugu najjaču na svijetu'

Dombrovskis je pohvalio u ime EK snažnu političku volju Vlade za uvođenje eura i sve napore koje je do sada učinila po tom pitanju. 

- Vidimo da se odgovorilo na sve zadane kriterije i da je sad trenutak za razmatranje praktičnih aspekata prelaska na euro. Hrvatska se dobro oporavlja gospodarski, 16 posto je bio rast nakon recesije prošle godine, a oporavak će dobiti i potporu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Hrvatska je najveća primateljica, 11,6 posto BDP-a u bespovratnim sredstvima i sad je vrijeme za to da ta sredstva daju i rezultate - istaknuo je potpredsjednik EK istaknuvši kako uvođenje eura donosi puno prednosti i koristi.

- Dobit ćete stabilnu valutu, drugu najjaču na svijetu, uračunavaju se konverzijski troškovi, poboljšava se dosta toga... i vjerujem da je gospodarstvo Hrvatske u velikoj mjeri okrenuto prema euru. Možda vam se ova tranzicija čini dugačka, ali vjerujem da vrijedi ići tim putem, a Hrvatska ne samo da će promijeniti valutu, nego će postati i prosperitetna te imati čvrsto gospodarstvo - poručio je. 

'Ponudit ćemo etički kodeks poduzećima kojim će se obvezati na fer ponašanje tijekom same konverzije'

Guverner Vujčić je podsjetio kako smo usvojili plan zamjene kune eurom, na čemu radi šest koordinacijskih odbora, ali i izgled kovanica eura s pet motiva. 

- Banke su već duboko u prilagodbi IT sustava za prelazak na euro, isto tako je i situacija u gospodarstvu. Pripremamo mjere koje će biti vrlo važne za zaštitu potrošača, komunikacija s javnošću je vrlo jasna od početka. Strah od porasta cijena i dalje postoji i to će biti jedna od glavnih tema koje ćemo adresirati u našoj komunikacijskoj kampanji i akciji na zaštiti potrošača. U završnoj fazi pripreme je tzv etički kodeks, koji ćemo ponuditi poduzećima, uslugama da potpišu, kojim će se obvezati na fer ponašanje tijekom same konverzije. Imat ćemo i monitoring te konverzije - naveo je. 

Gospodarska situacija je i bolja nego u lipnju, dodao je. 

- Hrvatska je zemlja koja u odnosu na druge zemlje EU može profitirati najviše od ulaska u eurozonu. Zbog toga što Hrvatska ima de facto najveću razinu eurizacije i rješavanje tog tečajnog rizika za Hrvatsku znači veći dobitak nego za druge zemlje, uz sve one druge prednosti kojima smo mogli posvjedočiti kroz dvije krize, a kroz koje je svjetsko gospodarstvo prošlo - istaknuo je.

' Incijative za referendumom dolaze od aktera koji nisu pridonijeli pristupanju EU ni koliko je crno ispod nokta. Referendum 2012. bio je vrlo jasan'

Nakon sjednice, Plenković i Dombrovskis su stali pred novinare. Upitan o inicijativi Suverenista za raspisivanjem referenduma i izjašnjavanja naroda žele li euro kao službenu valutu, premijer ponovno naglašava kako je zamjena valute obveza na koju smo pristali ulaskom u EU. 

- Hrvatska javnost je svjesna da je proces pristupanja EU bio jedan politički projekt koji uživa konsenzus hrvatske političke scene. Govorim o razdoblju pa i '90-ih, a osobito nakon 2000. naovamo - podsjetio je dodavši kako je 2012. referendum bio vrlo jasan.

- Tada je Sabor bio sastavljen od 150 zastupnika koji su digli ruku za. Tadašnji saziv Sabora bio je nešto drugačiji nego danas. I ta tema je riješena i referendumom i glasanjem u Saboru. Hrvatska je tada preuzela obveza ulaska u euro područje - rekao je. 

Inicijative za referendumom, naglasio je, dolaze od aktera na političkoj sceni koje nisu pridonijeli hrvatskom pristupanju EU ni koliko je crno ispod nokta. 

- Mnogi od njih nisu ni postojali i kod njih se vidi da nemaju nikakav, ali baš nikakav element identifikacije s tim procesom ni reformama koje su poduzete proteklih 20 godina. Mene to ne čudi, vidim da planiraju ponovno dovesti, kao i tada, neke aktere sa europske političke scene, koji su također protiv eura. Mogu dovoditi, ali naš stav je jasan, Hrvatska će usvojiti euro na dobrobit svih građana i ekonomije - poručio je.

Prijava na konferenciju i svi detalji dostupni su na kvaka24konferencija.24sata.hr te na društvenim mrežama. Organizatori projekta su Kvaka24, 24sata i Hrvatska obrtnička komora.