Plenković o svađi sa Zoranom Milanovićem: 'Ne bi mi palo na pamet da se tako ponašam!'

Premijer Andrej Plenković gostovao je u središnjem informativnom dnevniku HRT-a u kojem je komentirao poprilično javnu svađu s predsjednikom države, pad BDP-a od 8%, ali i procjenu zabrane rada nedjeljom Ustavnog suda.

Nakon najnovije afere koja trese hrvatsku političku scenu, onu oko bivšeg predsjednika uprave JANAF, velikogoričkog gradonačelnika - HDZovca Dražena Barišića i novogradiškog gradonačelnika iz SDP-a Vinka Grgića, već danima traje prepucavanje između predsjednika i premijera. Tko je što smio znati, tko je znao, a tko ne, vrući je krumpir između Banskih dvora i Pantovčaka.

 - Pa ja ne bih rekao da je to kvalificiranje koje postoji naravno u ovom medijskom praćenju tog procesa neka svađa, prepirka, animozitet, ne. Nema tu ničeg takvog. Ima samo različito poimanje trodiobe vlasti, poštivanja zakona ili ne poštivanja zakona. Upravljana državom, državom upravlja Vlada. Ovdje mi govorimo o radnjama koje se čine protuzakonitima. Ona tijela koja smo ustrojili da se bave tim temama i ljudima koji tako nešto rade, rade svoj posao. To ne radi predsjednik Vlade, a još manje predsjednik države. - rekao je Plenković.

Komentirao je i Milanovićeve izjave da je on sve znao kad je bio premijer.

- Da li je on u svojoj praksi, prije nekoliko godina kada je bio premijer, imao neke druge obrasce ponašanja, e to su sad već pitanja koja otvaraju neke druge dimenzije metodologije rada. Dakle kada sam ja kazao mene ne zanima što radi DORH, policija i USKOK, ne da me ne zanima generalno, nego me ne zanima ulaziti u pojedine predmete kojima se oni bave. To nije posao izvršne vlasti, to nije posao politike. Davno smo napustili vremena kada je politika davala naloge pravosudnim tijelima 'ovo da, ovo ne, ovo brzo ovo polako'. Toga nema u demokracijama. - rekao je Plenković.

Dodao je da mu se čini i da nisu svi shvatili do kraja dubinu korjenite promjene politike koju vodi njegova Vlada kad je riječ o stavu i borbi protiv korupcije.

- Borba protiv korupcije nije lamentiranje o korupciji, nego rad na iskorjenjivanju tog fenomena, a primjeri koje smo vidjeli u našem mandatu govore da smo tome posvećeni. - objašnjava Plenković.

Narušeni odnosi s Pantovčakom

Što se tiče njegovog odnosa s predsjednikom, ne smatra da su narušeni. On je izabran kao premijer od jedne političke većine, a predsjednik Milanović je dobio povjerenje nekog drugog kruga birača, stoga je logično da se ne slažu u svemu, ali moraju surađivati onda kada je to propisano Ustavom. Komentirao je i ponašanje predsjednika Milanovića od početka mandata.

- Ja kao predsjednik ne bih nikad odšetao s jedne komemoracije dok se svira hrvatska himna, ne bih ignorirao poziv Sabora na konstituirajuću sjednicu. Isto tako mi ne bi palo na pamet da se ponašam na način da kažem da je skandalozno što ja nešto ne znam, a ja po zakonu to ne bih smio znati. Ja bih isto tako mogao reći da je skandalozno da netko tko je predsjednik države, napadne sud, napadne DORH i napadne policiju. U našem političkom kontekstu, da sam ja kao predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a izgovorio identične formulacije kao on, ja vam garantiram da bi se ovdje digla revolucija ispred Vlade na Trgu svetog Marka, brojnih aktera koji bi rekli da je to nečuveno što sam ja to se sve usudio izgovorit prema pravosudnim  tijelima. - kaže Plenković.

Smatra i da nije dobro da se politički akteri i komentatori čude funkcioniranju pravne države:

 - Ono što je izrazito važno, a to sam danas rekao i na Vladi, dakle nije dobro kada se neki politički akteri, pa i vrlo važne institucije poput predsjednika, ili pak dio komentatora u javnosti, čudi da i Vlada i pravosudna tijela i policija postupaju po zakonu. Dakle jučer smo čuli od više pravnih stručnjaka i ustavnih i kazneno pravnih da su izvidi tajni. Ako su tajni onda za njih znaju samo oni koji su ovlašteni imati ta saznanja. I upravo je to ono što je najbitnije. Dakle mi kao Vlada se ne miješamo u rad ni policije ni DORH-a. Naš je cilj da se korupcija prevenira, a ona se može prevenirati ako svi dobro shvate da nema zaštićenih, bez obzira na političku pripadnost, ime i prezime ili funkciju koju obnašaju. I stoga podržavamo rad neovisnih pravosudnih tijela. 

Curenje informacija nije dobro

Dodao je i da je politika njegove Vlade i u prošlom i ovom mandatu nulta tolerancija na korupciju. Komentirao je i curenje informacija, za koje kaže da imaju zanimljiv tajming.

- Što se tiče curenja informacija, to naravno nije dobro. To se dogodilo nekoliko puta u mandatu naše prošle Vlade, onaj slučaj Varga kojeg sam danas spomenuo na Vladi, pa onda onaj slučaj Rimac kojeg ste vidjeli. Tajming je bio zanimljiv. Jedan da nismo uspjeli do kraja shvatiti tko su nalogodavci u slučaju Varga, drugi da su mjere pukle baš državnoj tajnici iz moje Vlade par tjedana prije parlamentarnih izbora. Prema tome, za to ona tijela koja se ovim bave moraju pronaći odgovor, tko pušta te informacije koje u konačnici dolaze do osoba koje su pod mjerama odnosno posebnim dokaznim radnjama. - rekao je Plenković.

Odgovorio je i na navode da se u većini afera povezanih s korupcijom nađu čelnici državnih poduzeća i saborski zastupnici.

- Ovo je jedan slučaj, ja se ne sjećam s čim možemo usporediti ovu situaciju koju imamo sada sa čelnim čovjekom JANAF - a do nedavno. Dakle ja se ne sjećam neke slične situacije. Sve što ima politički predznak dobiva naravno puno veću pažnju i više se o tome medijski razgovara, ali nema imena i prezimena tu. Dakle to je individualna odgovornost ljudi koji u jednom trenutku odluče raditi nešto što je van okvira zakona. i ako se to utvrdi oni moraju zakonom odgovarati. - rekao je Plenković i dodao svi koji se upuste u korupciju, moraju odgovarati, bez obzira na stranku ili funkciju.

Sigurnosne provjere

Premijer se dotaknuo i prijedloga o ponovnom uvođenju sigurnosnih provjera za državne službenike kako bi se izbjegli ovakvi slučajevi.

 - Nije bilo sigurnosne procjene pri imenovanju čelnika JANAF-a prije pet, šest mjeseci, odnosno cijele nove uprave JANAF-a gdje je samo jedan član nastavio svoj mandat, međutim možemo o tome razmisliti premda ni tada nemate jamstva jer u konačnici te se stvari događaju obično kad netko dođe u priliku da je na dužnosti da tako nešto može i napraviti, tu je problem. - zaključuje Plenković.

Pad BDP-a

Komentirao je i pad BDP-a od 8%, kaže da je to puno povoljnija procjena od one koju su imali na proljeće, ali da se zbog toga ne treba opustiti.

- Mi ćemo nastojati učiniti sve, stvoriti preduvjete i kroz rad na programu Vlade i kroz program oporavka i otpornosti, kojeg ćemo napraviti, on se već radi, konzultiramo se i s Europskom komisijom, na način da iskoristimo i velika financijska sredstva za koja smo se izborili. Dakle više od 12 milijardi eura kroz sedmogodišnji proračun i više od devet milijardi eura za ovaj program EU iduće generacije. Hrvatska je tu praktički prošla najbolje od svih članica Europske unije i to je ono što moramo imati na umu. I zbog činjenice da smo najmlađa članica i zbog činjenice da je COVID - 19 izrazito utjecao na turizam kao gospodarsku granu koja utječe na naš BDP. - kaže Plenković.

Odgovorio je i na kritike Hrvatske udruge poslodavaca da ekonomiju neće spasiti kratkoročna financijska injekcija u privatni sektor, nego korjenita reforma.

 - Mi smo ovoga tjedna imali jednu konferenciju na kojoj smo iznijeli plan daljnjeg poreznog rasterećenja nastavno na 9 milijardi poreznog rasterećenja u ovom mandatu. Krećemo sad sa smanjivanjem stope poreza na dohodak, sa smanjivanjem poreza na dobit. Nakon toga idemo kroz mandat na smanjivanje stope PDVa na svu hranu, ova koja je preostala, sa 25 na 13% i niz drugih olakšanja plus administrativne reforme. - najavio je Plenković.

Ustavni sud o radu nedjeljom

Što se tiče procjene Ustavnog suda da je odluka o zabrani rada nedjeljom kao jedna od mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa protuustavna, Plenković tvrdi da je to bila logična mjera u borbi protiv virusa.

- Podsjetit ću u to vrijeme smo imali rad do 17 sati, pa je produljeno do 21 i da bi se smirilo kretanje populacije po epidemiološkim smjernicama, odabrana je nedjelja. Mislim da je to bilo najlogičnija moguća odluka u tom trenutku, Ustavni sud misli drugačije, ali evo u svakom slučaju mislim da je važno da smo i tom mjerom smanjili zarazu. - objašnjava Plenković.

Dodaje i da je predsjednik Ustavnog suda objasnio da na temelju njihove ocjene ne postoji osnova za tužbe trgovaca te da je tu mjeru Ustavni sud samoinicijativno krenuo procjenjivati.

Ukidanje viza za SAD

Osvrnuo se i na posjet državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, Mikea Pompea, koji dolazi u petak. Jedna od tema bit će i ukidanje viza hrvatskim građanima koji putuju u SAD.

- Mislim da smo na dobrom putu, bitno je da evo ove godine koja završava 30. rujna, broj odbijenih zahtjeva od strane hrvatskih građana za vizu bude ispod 3 posto. - rekao je Plenković i zaključio da bi se viza za Hrvate trebala ukinuti do proljeća iduće godine.