Premijer je istaknuo da je zajedničko djelovanje na europskoj razini - jedini pravi odgovor na krize s kojima se suočavamo
DUBROVNIK FORUM
Plenković: Invazija na Ukrajinu ima pogubne posljedice za Europu, suočeni smo s krizom
Ruska invazija na Ukrajinu te posljedice koje se osjete nakon ruske invazije teme su o kojima se govorilo na 15. Dubrovnik Forumu pod sloganom "Potraga za ravnotežom u poremećenom svijetu".
POGLEDAJTE VIDEO:
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković održao je niz bilateralnih sastanaka. Sastao se sa Miroslavom Lajčakom, posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Beograda i Prištine; sa Sir Stuartom Peachom, posebnim izaslanikom predsjednika Vlade Ujedinjene Kraljevine za Zapadni Balkan; s Teresom Czerwinskom, potpredsjednicom Europske investicijske banke, javlja HRT.
Premijer je istaknuo da je zajedničko djelovanje na europskoj razini - jedini pravi odgovor na krize s kojima se suočavamo.
- U usporedbi s prošlogodišnjim Forumom, ove godine smo došli pod dojmom ruske agresije na Ukrajinu čije se posljedice osjećaju u svakodnevnom životu Ukrajine, ali i državljana Europe. Hrvatska zna kako je to biti žrtvom agresije i zato od prvog trenutka djelujemo solidarno i podržavamo ukrajinski narod uvjereni da smo brzo shvatili koje su dvije osnovice ovog napada. Prvo je bilo negiranje ukrajinskog identiteta, a drugo je etiketa denacifikacije. Sve je to bilo prepoznato smjesta od naše javnosti i činilo se poznatim onome što smo iskusili prije 30 godina i zato smo politički podržali Ukrajinu, kao i financijski, gospodarski i vojno i to ćemo nastaviti sa saveznicima na zapadu. Također smo pružili utočište za više od 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica - rekao je Plenković.
- Mi smo sada u dobu kada je konflikt strašno vidljiv. To su konflikti između demokratskih i autoritarnih režima, to je srž onoga čemu danas svjedočimo - dodao je.
- Kriza energenata je sve vlade stavila u situaciju da moramo zajednički djelovati i intervenirati na nacionalnoj razini kako bismo bili sigurni da nam poslovni subjekti funkcioniraju, da nam industrija ima dovoljno izvora energija da bi proizvodila i radila, a da naša domaćinstva mogu spojiti kraj s krajem. To je ključni zadatak. Cijene određenih fosilnih goriva je skočila na razine kojima dosad nismo bili svjedoci i zato je Vlada morala donijeti paket od 5 milijardi kuna kako bi pomogla domaćinstvima i poduzećima, smanjili smo poreze, podržavamo poljoprivrednike i ribare, stariju populaciju i to ćemo nastaviti. Čak smo i administrativno ograničili cijene goriva - istaknuo je Plenković.
Plenković: Stiže nova migrantska kriza, investirat ćemo u plinovode
- Suočeni smo s krizom opskrbe hranom, prvo u Africi, u Europi možda ne toliko, znamo iz iskustva da će to dovesti do daljnje destabilizacije, oslabljenja država, dovest će to do gladi i umiranja od glasi. Što slijedi? Nova migrantska kriza, a migranti će se uputiti prema EU. To su sve izazovi s kojima se moramo suočiti. S obzirom na to kako smo riješili krizu s COVID-om koja je počela prije dvije i pol godine, možemo se prisjetiti da smo bili solidarni, da smo pokazali volju da premostimo krizu zajednički i to instrumentom EU Sljedeće generacije. Bez toga ne bi bilo moguće riješiti krizu - smatra premijer.
- Odlučili smo investirati u terminal na Krku i tako će Krk postati energetski centar za Hrvatsku za naftu i plin. Želimo povećati trenutni kapacitet s 2,9 milijardi kubičnih metara na 6,1 milijardi kubičnih metara. Hrvatski cjevovod je više nego dovoljan da opskrbi rafinerije u Mađarskoj bez velikih poteškoća uz samo male investicije. Morat ćemo investirati u plinovode jer trenutni kapacitet ne udovoljava potrebama regionalnog centra koji će imati povećani kapacitet ukapljenog plina - govori Plenković.
Jandroković: Dolazi do promjene geopolitičke mape svijeta kakvog smo poznavali
- Podržali smo Vladu u odluci da pruži humanitarnu i tehničku pomoć, posebno u prihvatu izbjeglica. Na temelju vlastitog iskustva iz 90-ih u stvaranju i obrani države iskazali smo visoku razinu razumijevanja i solidarnosti s Ukrajinom. No nije samo Hrvatska promptno reagirala i stala u obranu Ukrajine. Napadom na Ukrajinu, Rusija je napala europske vrijednosti i ugrozila svjetski mir. Većina europskih zemalja prepoznala žrtvu Ukrajinaca i na različite načine im pomaže. Naša glavna prednost nad Rusijom jest jedinstvo i solidarnost koje treba očuvati i osnažiti. Usprkos tome sa strepnjom pratimo razvoj situacije i mogućnost prelijevanja rata izvan granica Ukrajine. Promjena koja je pokrenuta nepovratno je izmijenila međunarodne sigurnosne, političke i ekonomske odnose i institucije kakve poznajemo - rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.
- Što će se događati u budućnosti, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. EU je reagirala s iznenađujuće brzo, a posebno izdvajam odluku o dodjeli kandidacijskog statusa Ukrajini i Moldaviji te otvaranje europske perspektive Gruziji. Dodatno je osviještena i potreba jačanja obrambenih sposobnosti EU-a temeljenih na zajedničkom razumijevanju izazova s kojima se države članice suočavaju. I glavni tajnik NATO-a je nedavni summit u Madridu opisao transformativnim. Povijesni poziv Finskoj i Švedskoj za priključenje NATO-u doveo je do strukturnih promjena u politici odvraćanja i obrane u Europi. Sve to dovodi do promjene geopolitičke mape svijeta kakvog smo poznavali - dodao je Jandroković.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
