Plenković: Idući tjedan ćemo predstaviti paket mjera pomoći uslijed rasta cijena struje i plina

Zbog porasta cijena energenata na globalnom tržištu i sve izvjesnijeg poskupljenja cijena struje i plina od 1. travnja, najavili smo da će Vlada donijeti paket mjera. Tim snažnim paketom ćemo ublažiti udar na standard građana, poručio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. 

UŽIVO SJEDNICA VLADE

Istaknuo je kako hrvatski građani još nisu osjetili značajniji rast cijena dok je cijena električne energije u Europskoj uniji krajem prošle godine porasla prosječno 30 posto, a plina i preko 70 posto još i više.

Sredinom idućeg tjedna će paket predstaviti i javnosti, dodao je. 

- Paket mjera će se odnositi na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u
društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima. Osim toga, mjere će ići za tim da rast cijena struje i plina, koji je nažalost nemoguće potpuno obuzdati, bude što manji. U tome će zasigurno značajnu ulogu imati HEP, a idemo i s nizom poreznih rasterećenja. Razmotrili smo subvencije brojnim gospodarskim subjektima. Paket će biti izdašan, vodit će računa o umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima - rekao je. 

'Osuđujem u ime Vlade barbarski čin koji se dogodio u Rijeci'

Osvrnuo se i na još jedno u nizu ubojstvo žene, koje se dogodilo u nedjelju u Rijeci. 

- Najoštrije u ime cijele Vlade osuđujem taj barbarski čin. Sve okolnosti ovog teškog ubojstvo saznat ćemo po
završetku istrage, no ono što iz raspoloživih informacija možemo reći je da počinitelj ovog ubojstva evidentno ima određene
probleme, ali njegovo psihičko stanje i eventualne motive treba ocijeniti struka. Je li se ovaj zločin mogao izbjeći, je li počinitelji
ranije bio nasilan, da li je pokazivao naznake da bi mogao učiniti nešto ovakvo - to u ovom trenutku ne znamo, ali očekujem, kao i cijela hrvatska javnost, odgovore na ta pitanja - poručio je naglasivši kako pojedina kaznena dijela, nažalost, ponekad nije
moguće predvidjeti pa ih je stoga teško spriječiti.

- Možda je to bio slučaj i u ovoj situacija, ali ostaje činjenica da se ovdje radi o još jednom čin groznog nasilja u kojem je život izgubila žena, a ubojstvo počinio muškarac. Iako se ovo djelo ne može kvalificirati kao nasilje u obitelji ili prema bliskoj osobi, ono je isto tako neprihvatljivo i o njemu trebamo govoriti - rekao je premijer podsjetivši kako je u 2020 godini ubijeno 19, a u 2021. 14 žena.

- Tome se kao društvo svi zajedno trebamo suprotstaviti. Kada se radi o nasilju u obitelji mi smo kroz niz poduzetih aktivnosti s jedne deklaratorne razine osude nasilja prešli na stvarnu manifestaciju volje da loše trendove promijenimo. No i drugi oblici nasilja zahtijevaju jednaku pažnju, učinkovitost i suradnju svih institucija, ali i jasna poruku pravosudnog sustava da nasilje nije prihvatljivo - naglasio je.

O reformi pravosuđa

Osvrnuo se i na reformu pravosuđa, koju, kako kaže, Vlada provodi kontinuirano. 

- U javno savjetovanje smo uputili Zakon o parničnom postupku. U nizu važnih izmjena koje predviđamo ovim Zakonom spomenut ću najbitniju, a to je uvođenje rokova za završetak postupka. Prvostupanjski postupak morat će se dovršiti u roku od tri godine, žalbeni u roku jedne godine, odluka o prijedlogu za dopuštenje revizije u roku od šest mjeseci, a odluka o reviziji u roku od dvije godine. Pripremno ročište treba se održati najkasnije u roku od tri mjeseca, glavna rasprava u roku od šest mjeseci nakon zaključenja prethodnog postupka - istaknuo je dodavši kako je druga bitna novina uvođenje obveze donošenja plana upravljanja postupkom, što u praksi znači proaktivniji pristup suda rješavanju predmeta i istovremeno predvidivost tijeka i okončanja postupka za stranke.

- Ovo je velika reforma pravosuđa, najveća i najbitnija reforma sudskog postupka nakon ulaska u Europsku uniju. Ona će biti izazov, prije svega za suce, ali ja vjerujem da je većina naših sudaca svojom kvalitetom i znanjem dorasla ovom izazovu. To govorim usprkos mišljenju Vrhovnog suda, koji je sudjelovao u izradi Zakona, ali se nije suglasio s dijelom izmjena, uključujući uvođenje rokova za skraćivanje postupka. To govorim i zbog kritika kojima s nastoji obezvrijediti reforma, a istovremeno se predlažu rješenja koja su apsolvirana, ili su već planirana ili su se pokazala kao loša i neučinkovita. Prijedlozi koji se opet nude kao revolucionarno
rješenje za reformu pravosuđa su rezultat nepoznavanja sustava i neznanja - istaknuo je.

Ako oporba želi želi bolje pravosuđe i da postupci traju kraće,dodao je, onda bi ovu reformu trebala podržati.

- Neovisno o strahu oporbe, trenutnoj zabrinutosti Vrhovnog suda i kritici, mi ćemo ovu reformu braniti, od nje nećemo odustati jer to je obveza koju imamo prema građanima. Naravno da ćemo u cijelosti poštovati neovisnost pravosuđa, to je pravo, ali je i povlastica koju su pravosudni dužnosnici dobili u interesu vladavine prava. A dobili su je kako bi, zajedno s nama, osigurali učinkoviti i pravedni pravosudni sustav. I stoga ih pozivam da to i učine, kao što pozivam i sve građane da se uključe u postupak savjetovanja
i doprinesu kvaliteti zakona koji donosimo - poručio je premijer. 

O korona virusu

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je kako danas imamo 6341 novih slučajeva zaraze detektiranih na PCR testovima, što je, naglasio je, pad od 32 posto u odnosu na prošli tjedan. 

- To je ujedno i najveći pad u petom valu. Upravo s današnjim podacima, danas je u Hrvatskoj premašena brojka od milijuna zaraženih građana od početka epidemije - rekao je. 

Najveći udio pozitivnih na PCR testiranju je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Šibensko-kninskoj te Zadarskoj županiji, istaknuo je. 

- Na bolničkom liječenju se nalazi 2131 osoba, što je pad u odnosu na jučer od 57 hospitaliziranih. Na respiratoru su 173 osobe, što je pad za 13 bolesnika. Možemo konstatirati da posljednjih dana bilježimo lagani pad broja hospitaliziranih te je udio hospitaliziranih u jedinicama za intenzivno liječenje i na respiratoru niži nego u prethodnom razdoblju - rekao je. 

Krivulja novozaraženih je u slizanoj putanji, ali broj preminulih i dalje upozorava na moguću životnu ugrozu necijepljenih starijih građana s komorbiditetima, upozorio je ministar.

- Upravo iz tog razloga ne možemo slijediti primjer Danske, Švedske ili VB, u kojima je velika procijepljenost dodatnom dozom pa oni imaju prostora za popuštanje mjera. Kod nas je još jako puno necijepljenih i upravo zbog njih ne možemo popustiti mjere ili ukinuti Covid potvrde koje smanjuju rizik širenja zaraze u bolnicama, socijalnim ustanovama i nekim radnim sredinama - istaknuo je dodavši kako je kod nas 829.538 građana cijepljeno booster dozom. 

No obzirom na pad zainteresiranih na cijepljenje prvom dozom, kako doznajemo, sutra će se ministar sastati s predstavnicima HZJZ-a i HZZO-a. Naglasio je kako se među onima koji su primili dodatnu dozu zarazilo svega 0,4 posto ukupne populacije.

- Danas, kao i prije epidemije, za onkološke pacijente postoji posebni protokoli narudžbi za preglede. Dostupnost zdravstvenih usluga vulnerabilnim skupinama naš je prioritet. U tijeku je prilagodba i proširenje sustava prioritetnih listi čekanja, kojim se dodatno proširuju mogućnosti žurne dijagnostike za onkološke bolesnike - rekao je ministar. 

Čelnik Nacionalnog stožera i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, istaknuo je kako svakodnevno analiziraju epidemiološku situaciju i ukoliko se nastave ovakvi trendovi sa zarazom, uz praćenje situacije u zdravstvenom sustavu, Stožer će pomno analizirati moguću dinamiku popuštanja mjera.

- Odnosno stvaranja preduvjeta za suživot s virusom - rekao je. 

O obnovi na Banovini

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima vezanima uz obnovu na Banovini. 

- Nakon što je potpisan ugovor s izvođačem radova za izgradnju zamjenskih 30 montažnih kuća, prošli tjedan započela je njihova izgradnja. Ovaj tjedan potpisan je ugovor s izvođačem radova za izgradnju 30 zamjenskih kuća klasičnom zidanom gradnjom. U naredna dva tjedna potpisuje se treći ugovor po natječaju objavljenom 29. prosinca, što ukupno iznosi 90 obiteljskih kuća - rekao je dodavši kako je danas završena javna nabava za izgradnju još 30 zamjenskih montažnih kuća te da je u tijeku javna nabava za izgradnju njih još 48 zidanom gradnjom.

- Otvorenje ponude bit će 15. veljače - dodao je. 

Do sada je nekonstrukcijski obnovljeno 1428 kuća, na njih 1033 su radovi u tijeku, a angažirano je 47 firmi, naveo je Medved dodavši kako je u pogledu konstrukcijske obnove danas otvorenje javnih ponuda u postupcima javne nabave za koordinatore, tehničko-financijsku kontrolu, projektantne i nadzor za 900 obiteljskih kuća.

- 4. veljače pokrenuti su postupci javne nabave za izgradnju 20 višestambenih zgrada u Petrinji, Glini i Topuskom, a danas je pokrenut novi natječaj za izvođače radova za 10 višestambenih zgrada, što, vjerujem, da će prepoznati naš građevinski sektor i da će se na ove postupke intenzivno javljati kako bismo postigli željenu dinamiku brze obnove Banovine - dodao je. 

'Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5 posto u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU'

Govoreći o najnovijim, zimskim procjenama Europske komisije, premijer je istaknuo kako su one za većinu članica nešto povoljnije od posljednjih procjena iz studenoga, kada je 2021. godina u pitanju, a malo nepovoljnije za 2022. godinu.

- Procjena rasta BDP-a za Hrvatsku za 2021. povećana je s 8,1 posto na 10,5 posto, za 2022. smanjena s 5,6 na 4,8 posto, kao i za 2023. s 3,4 na 3 posto. Prema prognozama EK, Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5 posto u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU nakon Irske te bi imala dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU, koji se procjenjuje na 5,3 posto u 2021. - poručio je dodavši kako se hrvatski BDP u 2021. vratio na razine 2019., odnosno iznad pretkriznih razina.

-  Bitno je naglasiti da su očekivane stope rasta BDP-a Hrvatske u sve tri promatrane godine iznad prosjeka rasta BDP-a EU - rekao je.

Što se tiče inflacije, Plenković je istaknuo kako EK  za Hrvatsku očekuje ubrzanje stope inflacije s 2,7 posto u 2021. na 3,5 posto u 2022., dominantno pod utjecajem rasta cijena dobara, a da se u 2023. očekuje usporavanje na 1,6 posto.

-  U sve tri godine se očekuje stopa inflacije ispod stope na razini EU,  a očekuje se da će se više stope inflacije početkom
2022. smanjivati u drugoj polovici godine. Na kretanje cijena dominantno će utjecati cijene energenata i neprerađenih prehrambenih proizvoda - zaključio je premijer.