Naš je cilj da mjerama koje poduzimamo održimo nisku stopu nezaposlenosti, omogućimo likvidnost i što bolju turističku sezonu te da u 2020. osiguramo što manji pad, rekao je premijer
DO KRAJA GODINE:
Plenković je predstavio mjere: Smanjuju se kriteriji za potpore
Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo održimo nisku stopu nezaposlenosti, omogućimo likvidnost, omogućimo što bolju turističku sezonu te da u 2020. osiguramo što manji gospodarski pad. U ovom procesu promišljanja mi smo osluškivali feedback, potrebe, signale naših socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca, kako bismo što bolje odgovorili na izazove. Ovaj novi paket predstavljam na temelju tih konzultacija, poručio je premijer Andrej Plenković predstavljajući nove mjere pomoći privatnom sektoru pogođenom pandemijom korona virusa.
Mjere se pojednostavljuju, naglasio je, te se proširuje opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene.
PRATITE UŽIVO:
Nove mjere za očuvanje radnih mjesta od 1. listopada do kraja godine
- Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena. Do sada se odnosila na skraćenje od 50 posto, a sada idemo na 70 posto. Smanjuje se i potrebna dokumentacija kako bi se ta mjera pojednostavila, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste za tu mjeru s dosadašnjih 2000 na 2800 kuna - rekao je.
Do sada je tu mjeru koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika, dodao je Plenković.
- Primjerice za radni tjedan koji traje pet dana, po ovoj mjeri netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu od 2800 kuna i oslobodit će plaćanja od doprinosa na taj iznos - pojasnio je.
Stupnjevanje potpora sukladno padu prometa, usporedba pada na kvartalnoj razini
Druga mjera, za koju je premijer naglasio da je najbitnija, odnosi se na primanje potpore po radniku, za koju se sada smanjuju kriteriji pa je za njezino korištenje moguć pad prometa i manji od 60 posto.
- Išli smo na prepravljanje ove mjere da bismo je prilagodili potrebama pa uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kuna po radniku bit će za pad prometa od najmanje 40 posto. Od 45 do 50 posto dobit će 2500 kuna po radniku, od 50 do 55 posto 3000 kuna, ako je pad prometa od 55 do 60 posto onda 3500 kuna, a 4000 kuna ide za pad prometa od 60 posto i više - poručio je dodavši kako se i ovdje korisnici oslobađaju plaćanja doprinosa.
Novost je i što se pad prometa više neće uspoređivati na mjesečnoj razini ove u odnosu na prošlu godinu nego kvartalno.
- Pad prometa se od sad više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego se uspoređuje pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. s prometom s kvartalima 2019. To je period od šest mjeseci i na taj način omogućujemo realniju sliku - rekao je.
Iznimka su oni sektori kojima je odlukom Stožera rad bio ograničen, poput usluga hrane i pića.
- Njima ostavljamo mogućnost odabira da vide što im je povoljnije, je li to mjesečna usporedba ili kvartalna - dodao je.
Uz sektor prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, ova mjera se proširuje i na sektore biljne i stočarske proizvodnje, ribarstva i s njima povezanih uslužnih djelatnosti te na usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, u što se ubraja i povremeni putnički prijevoz.
Mikropoduzetnici, oni s manje od 10 zaposlenih, također imaju pravo na ovu potporu bez obzira čime se bave.
- Dakle, imaju pravo na potporu i veću od 2000 kuna, kao što je bilo do sada - naglasio je.
Mjere će se koristiti od 1. listopada do kraja godine. Vlada će ih predložiti Zavodu za zapošljavanje, a očekuje se da budu donesene u četvrtak i da se krenu primjenjivati.
Ukupan trošak svih ovih novih mjera bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Taj iznos je, poručio je, predviđen u Državnom proračunu, a podsjetio je kako su se snašli i s angažmanom HNB-a, mirovinskih fondova, domaćeg i međunarodnog tržišta kapitala...
- Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Mislim da smo na ovaj način pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove trajajuće pandemije. Ovakvim mjerama u godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize i restriktivnih mjera, a to govori da je Vlada djelovala brzo, učinkovito i da je omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu - poručio je.
Naime, broj osiguranika, istaknuo je, porastao je od 29. veljače do 15. listopada za 3210 pa je sada osiguranika milijun i 545.538.
Premijer je podsjetio kako je do sada HZZ isplatio 6,85 milijardi kuna za mjere za očuvanje radnih mjesta, a kada se u to ubroje i doprinosi, isplaćeno je i više od 10 milijardi kuna.
Poručio je i kako će još netko vrijeme trebati pronalaziti rješenja za gospodarske aktivnosti. Osvrnuo se i na epidemiološku situaciju.
- Danas je u svijetu zaraženo 40 milijuna ljudi, a to je dva puta više nego 10. kolovoza. Broj oboljelih raste i u Hrvatskoj. Trenutno je više od pet tisuća aktivnih slučajeva u Hrvatskoj, što je četiri puta više nego 1. listopada - poručio je.
Na pitanje da li oni koji primaju potpore mogu i otpuštati radnike u tom periodu, ministar rada Josip Aladrović poručio je kako je oko toga došlo do svojevrsnog nesuglasja između sindikata i predstavnika HUP-a.
- Ono što je dogovor je da ćemo danas zaprimiti prijedloge i od strane sindikalnih središnjica i predstavnika HUP-a, ali generalan stave Vade je da za one radnike za koje se koriste mjere ne može doći do otpuštanja - rekao je Aladrović naglasivši kako mjera ima smisao za očuvanje radnih mjesta i zaposlenosti.
Na pitanje je li do sada bilo takvih primjera da su poduzetnici primali pomoć, a otpuštali radnike, Aladrović je rekao da jest, no da to nije bila učestala i česta pojava.
- HZZ uredno provjerava podatke, uspoređuje brojeve i što se događa i u tom slučaju se potpore potražuju. Preko 100 milijuna kuna je na taj način vraćeno - rekao je.
Upitan da li poslodavci mogu poslati radnike doma i zatvoriti jer im se više isplati primati potporu, Aladrović je poručio kako se već u protekloj fazi propisalo pravilo da onaj koji dobiva potporu mora i raditi, a ukoliko djelatnost ne obavlja ne može imati pravo na njih.
'Nema nikakve inicijative oko opoziva predsjednika niti je bilo govora o tome na Predsjedništvu HDZ-a'
Što se tiče ostalih aktualnih tema, novinari su upitali premijera kada misli riješiti sukob s predsjednikom Republike, Zoranom Milanovićem te hoće li HDZ pokrenuti njegov opoziv, kako se moglo čuti na Predsjedništvu HDZ-a. Plenković je poručio kako se na sjednici Predsjedništva uopće nije o tome razgovaralo.
- Ne znam što ste vi čuli da je bilo na Predsjedništvu, na sjednici nije puno ljudi govorili, možda četvero, petero, a većinu vremena ja. Tako da te neke špekulacije o tome da desno krilo HDZ-a kuje plan ne bi li promijenilo Ustav i pokrenulo impeachment, opoziv, nema to nikakve veze. Ne radi se tu o ni o kakvoj inicijativi pa ću to odmah sada sasjeći u korijenu jer broj tih špekulacija i plakanja da mi tu sad zbog neslaganja oko fundamentalnih pitanja idemo mijenjati Ustav jednostavno ne stoji - poručio je naglasivši kako trenutno postoje tri krupne teme kojima se Vlada mora baviti, od kojih je jedna borba protiv korona virusa.
- Mi se s time bavimo svaki dan, imamo rast broj zaraženih i sigurno Covid-19 nije nekakav karijes, nešto što treba obezvrijediti, podcijeniti. Ako se trebaju nositi maske, onda se nose, a ne nose se samo u Njemačkoj, nego i u Hrvatskoj i treba se ponašati odgovorno, to je poanta - poručio je bocnuvši Milanovića koji je koronu najprije usporedio s karijesom, a i masku nosio na službenom putu u Njemačkoj.
Osvrnuo se, govoreći o predsjedniku, na razlog objave snimke napada na Markovu trgu.
- Aludira se na sastanak s DORH-om. On je u svojoj međimurskoj epizodi i o tome govorio. Budući da su išla pitanja glasnogovorniku Vlade, ako netko već ima tu informaciju, ja ću ju sada reći svima: Bio je sastanak u 9.30 u subotu ujutro u Vladi na moju inicijativu, na kojem su bili ministar unutarnjih poslova, šef SOA-e, glavni ravnatelj policije i županijski državni odvjetnik Ivić. Zato što su glasnogovornik i predstavnici policije od dana kada je bio pokušaj teškog ubojstva dobili brojna pitanja mogu li snimku dati u javnost. Mi tu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam htio vidjeti hoće li se objavljivanjem snimke dovesti ona u pitanje kao dokaz u postupku. Budući da je policija zaokružila taj dio istraživanja, s pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže medijima - rekao je.
Obzirom da je predsjednik poručio kako javnost nikada neće doznati kako putuje po Hrvatskoj jer je štićena osoba, novinari su premijera upitali smatra li da bi predsjednik trebao transparentno prikazati troškove korištenja resursa , uključujući i MORH-a, za svoja putovanja. Plenković je istaknuo kako je sve tajna kad se na nešto ne želi odgovoriti istaknuvši kako je i on štićena osoba jednakog ranga te da je u ove četiri godine koliko je predsjednik Vlade letio helikopterom tek tri puta.
- Na Dugi otok, Plješivicu zbog migranata te u Kostajnicu zbog poplava. I tu nema tajni. S obzirom na lokacije, odlučeno je da je to najučinkovitiji način putovanja. Nije o tome odlučivala moja sigurnost. O tome odlučujemo ja sa suradnicima i svima koji brinu o tome kako s jedne lokacije da dođemo na drugu. Pa nismo mi neka lutka koju stavite u neko prijevozno sredstvo pa - vozi! Sigurno je da ću procjenu na kraju donijeti ja. Nemam nikakav problem da vam to kažem - rekao je.
Dug prema veledrogerijama
Što se tiče borbe s dugovima prema veledrogerijama, oko čega su predstavnici veledrogerija jučer imali sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošom i ministrom financija Zdravkom Marićem te ga naprasno napustili nezadovoljni iznosom koji im je Marić ponudio, Plenković je poručio kako se veledrogerije javljaju u vrlo preciznim intervalima i biraju trenutak.
- Nekada to bude baš pred izbore pa im mi kažemo da dođu poslije. Ponuda koja je bila na stolu je ona koja je u ovom trenutku moguća bez rebalansa proračuna. Nakon rebalansa nalazit ćemo rješenja kako da se sustavno pokuša održati jedan način plaćanja tih obaveza koje kontinuirano rastu - rekao je ne želeći otkriti koji iznos su veledrogerijama ponudili.
Poručio je još kako očekuje od ministra i HZZO-a da istraže može li se nešto smisliti na način da državu manje košta.
Predstavnici veledrogerija istaknuli su kako im je ministar Beroš na sastanku poručio da smanje promet bolnicama. Na pitanje hoće li zbog ove situacije biti ugroženo i cijepljenje građana, Plenković kaže da ne može te da su ti razgovori puni tenzija, ali da se na kraju uvijek dođe do nekog rješenja.
- Bitno je tu biti razuman i odgovoran - dodao je.
Ovrhe i Ovršni zakon
Što se tiče ovrha na koje je istekao šestomjesečni moratorij te Ovršnog zakona, Plenković je podsjetio da je Ovršni zakon već bio u Saboru tijekom prošlog saziva i to u dva čitanja nakon čega odjednom nitko njime nije bio zadovoljan.
- Niti jedan akter koji je bio involviran u taj proces nije bio zadovoljan. Nitko. Baš nitko. Onda smo politički procijenili da je mudrije ne ići sa izglasavanjem tog zakona, pa smo sada došli do ove situacije gdje idemo u izmjene koje sve idu "in favorem" dužnika - i socijalna komponenta i posebne okolnosti i zaštićeni računi i nemogućnost deložacija tijekom zimskih mjeseci - rekao je.
Na pitanje kakvu poruku Vlada šalje kada svoje obveze ne ispunjava, kao u slučaju veledrogerija, a isto očekuje od građana, Plenković je naglasio kako je država jako puno novaca platilo veledrogerijama i da to nisu uopće "usporedive kategorije."
- Budimo sasvim otvoreni, ako je ogroman broj ovrha zbog mobitela to nije lijek. Mobitel nije lijek. To je ogromna razlika. A zdravstveni sustav mora funkcionirati, veledrogerije su tu s nama cijelo vrijeme. Kada dođete u bolnicu, ljekarnu, imate sve što trebate. Nema nestašice lijekova. Mi vodimo razgovore s njima koji će rezultirati time da ne dođe do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava. Bit će lijekova, da, te veledrogerije moraju operirati na našem tržištu i sutra - rekao je.
Taj problem, ironično je poručio, može se jednostavno riješiti da Vlada isplati 4,5 milijarde kuna obaveza. Zašto to ne učine, pitanje je.
- Zato što smo sad dali, recimo, sedam milijardi za plaće ljudi koji rade u privatnom sektoru. Država ima određene manevarske prostore, sve se nastoji servisirati na način koji je održiv, a zadaća ministra zdravstva je da, osim Covida, provede i reformu zdravstvenog sustava koja će ga učiniti održivim i financijski - poručio je.
Premijer je komentirao i preuzimanje Megglea od strane Belja.
- Nama je u interesu da mljekara ostane. Nama je drago da je Fortenova, kroz Belje, krenula u preuzimanje, to je dobro i većina ljudi ostat će na svojim radnim mjestima. Mi se bavimo i gospodarskim pitanjima pa onim koji se odnose na strane investitore. Strani ulagači u Hrvatskoj ne donose svoje odluke na temelju afektivnog odnosa, domoljubnog prema Hrvatskoj nego ih donose na temelju rezultata, poslovnih planova, procjenjivanja gdje treba ulagati i imati poslovni proces. To je tržišna ekonomija, događa se svugdje u svijetu - poručio je.
Vratio se na temu pandemije i mjera istaknuvši kako je bitno da će iz EU mehanizma moći dio sredstava koje su uložili - refundirati.
- To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde plus eura nisu došle slučajno nego iz snažne argumentacije. Netko je trebao objasniti zašto nama to treba. Ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava. Borimo se za plaće za sve one koji zbog posebnih okolnosti ne mogu raditi kako su radili prije - rekao je.
Na pitanje o zahtjevu Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi da se hitno ukine zabrana zapošljavanja u ta dva sustava, Plenković je poručio kako su odluke o horizontalnim zabranama zapošljavanja donesene na proljeće, no da postoje iznimke.
- Tada su to bile razumne odluke, a naravno da ćemo voditi računa o održivosti sustava. Nije dobro da imamo zdravstveni sustav u kojem nam nedostaje medicinskih sestara i drugog osoblja, a i lijekova, to ćemo nastojati izbjeći - rekao je ponovivši kako svi u ovoj epidemiji moraju biti odgovorni.
- Ovo je bolest koju pametnim ponašanjem možemo pobijediti. Nestašnim ponašanjem možemo načiniti sebi i svojima bližnjima. Ovo je prilika da iskažemo snagu mentaliteta. Nije ovo stomatološki problem - poručio je za kraj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
