Plenković gostovao u dnevniku pa nahvalio sebe i svoju Vladu: 'Pomogli smo građanima...'

Premijer Andrej Plenković gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o obnovi, novim izbornim jedinicama, poreznoj reformi i rastu BDP-a.

- Mislim da je ovih 2,8 u prvom kvartalu o odnosu na prvi kvartal 2022. godine izuzetno dobar rezultat. To znači da unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini ekonomskog rasta, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom u kojem raste. Visoki rast koji smo imali u prošloj godini, to se sad sve usklađuje. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize gdje smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu - rekao je Plenković.

OPTIMISTIČNE BROJKE Hrvatski BDP u prvom kvartalu narastao je 2,8%. To je osmi put zaredom da raste gospodarstvo

Naglasio je kako je vlada projicirala rast u ovoj godini od 2.2 posto te su revidirali projekcije, inicijalno su bile 0.7.

- Moje je duboko uvjerenje, sad već sedam godina na čelu vlade, da ako je rast u prvom kvartalu bio 2.8 posto, onda će sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem. Ove godine kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje, vidjet ćemo sve efekte ulaska u europodručje i schengenski prostor. Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjskih, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. godine.

KOMENTIRAO I BOMBU U RIJECI Plenković: 'Pronašli smo način kako povećati plaće ljudima s nižim primanjima u Hrvatskoj'

Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6.6 posto u 2023. godini. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Mi smo jedna od onih zemalja koje rapidno smanjuju javni dug. Bili smo na 78 posto pa smo prošle godine došli na 68 posto, ove godine ćemo biti na 62.6 posto. Iduće godine ćemo biti ispod 60 posto. U 7 godina našeg mandata BDP je u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi, s 47 na 67 milijardi eura - objasnio je.

'Hrvatska gospodarski raste'

Istaknuo je kako Hrvatska gospodarski raste, a to se vidi u svim mogućim aspektima

- Sve ključne projekte koji idu za dobrobit građana... U našem mandatu prosječna plaća je narasla za 50 posto, medijalna 44 posto, prosječna mirovina za 37 posto, a minimalna plaća za 69 posto. Moramo nastaviti dizati ekonomski i socijalni standard sugrađana. To je bila i cijela ideja s poreznom reformom - rekao je. 

SJEDNICA VLADE Plenković: Vjerujem da ćemo imati i viši gospodarski rast od onoga koji smo sami projicirali

Plenković kaže kako su ljudi koji vode velike gradove dobili povjerenje građana, a odjednom se vode narativom u medijima kako vlada uzima nešto gradonačelnicima velikih gradova.

- To nije točno. Sad kad mi činimo temeljnu zadaću, zbog čega su nas molili župani, gradonačelnici, čelnici općina, da žele više fiskalne decentralizacije, više novca i veće ovlasti. Od 2016. do 2022. godine povećali smo ukupno prihode županijama, gradovima i općinama za više od milijardu eura - rekao je. 

O obnovi: 'Više neće biti kontejnerskih naselja'

- Izborili smo se kad je u pitanju zahtjev i procjena šteta za zagrebački i petrinjski potres za enormni iznos iz europskog Fonda za solidarnost milijardu i 3 milijuna eura. Ta sredstva za petrinjski potres imali smo 18 mjeseci, to ističe 30. lipnja. S obzirom na sekundarne štete koje je petrinjski potres učinio na području Zagreba, na naš zahtjev u dogovoru s Europskom komisijom, produljili smo rok korištenja sredstava do 30. lipnja. Mi smo sada na milijardu i 25 milijuna eura iskorištenosti. Potrošit ćemo i više nego što je bilo alocirano. Do zadnjeg centa bit će iskorištena sredstva za javnu infrastrukturu iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres. Do početka rujna ove godine učinit ćemo sve da nema više nijednog kontejnerskog naselja na Banovini. Ideja je da se do rujna ljudi koji žive u privremenom smještaju vrate ili u kuće koje su obnovljene, državne stanove, državne kuće, višestambene zgrade koje se rade na Banovini. U Petrinji ih je osam, četiri su u Glini, kreće se s dodatnim zgradama diljem Banovine gdje će ljudi biti smješteni u novi i adekvatni smještaj. Na taj način ćemo riješiti pitanje privremenog smještaja. To znači da neće više biti kontejnerskih naselja.