Plenković: Čeka nas nekoliko kritičnih tjedana u borbi protiv korone, pridržavajte se mjera

Bitno je da svi naši sugrađani sada shvate da ulazimo možda u najtežu fazu borbe s pandemijom. Mjere koje poduzimamo proporcionalne su razvoju epidemije. Želimo da svi osvijeste potrebu pridržavanja mjera, baš svi. Ukoliko to bude tako, onda bi ove naznake koje imamo trebale dovesti u nekoliko idućih kritičnih tjedana postupno do smanjenja broja zaraženih, rekao je premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade, koju su održali u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici upravo zbog pogoršanja epidemiološke situacije te kako bi mogli održati razmak dok sjede u zatvorenoj prostoriji. 

Na sjednici Vlade istaknuo je kako se rezultat mjera vidi te da bi, ako se tako nastavi, za dva, tri tjedna mogli biti na vrhuncu epidemije.

Pratite uživo:

Iako je trenutno izrazito nezahvalno prognozirati, naglasio je, prema trenutnim trendovima izgleda da se polako udaljavamo od eksponencijalne krivulje. 

- Brojevi nam i dalje raste, ali zadnjih dana vidimo da je taj porast ipak nešto slabiji. Za razliku od Njemačke, Austrije i Italije, gdje je rast sve brže, mi isto tako rastemo, ali sporije - poručio je obrazloživši procjenu da bi za dva, tri tjedna trebali biti na vrhuncu epidemije činjenicom da u ovom trenutku testiramo sve više, ali da se broj zaraženih ne povećava u istom omjeru. 

- To je po mnogima dobar znak. S te strane, naglašavajući da je najteže razdoblje baš sada pred nama, apeliram na građane da se pridržavamo mjera - poručio je. 

'Situacija ne izmiče kontroli'

Na pitanje izmiče li situacija s borbom protiv epidemije kontroli, obzirom da je i ministar zdravstva Vili Beroš sam danas priznao da nemamo dovoljno testova i da će se zbog toga testirati samo prioritetne skupine, poput kroničnih bolesnika, djelatnika u zdravstvu, socijalnoj skrbi, školama i vrtićima, ali i činjenice na sve veći broj hospitaliziranih i onih na respiratoru, dok u KB Dubrava već sada nedostaje respiratora, Plenković poručuje kako ne izmiče kontroli. 

- Ja ću još jednom podsjetiti da imamo 15.000 kreveta ukupno, 1500 na intenzivnoj njezi, na raspolaganju 900 respiratora.Danas imamo oko 80-ak ljudi na respiratorima, prema tome, što se tiče zdravstvenih kapaciteta, oni nisu ugroženi u ovom trenutku. Ali naravno, pristupamo s maksimalnim mjerama opreza - poručio je naglasivši da u tom smislu rade i na pravovremenoj rezervaciji cjepiva.

- Igramo na sve vrste cjepiva, koje god da bude, Vlada će učiniti sve da upravo ono koje bude prvo, verificirano, uspješno, bude dostupno našim građanima i da ih imamo u dovoljnim količinama - dodao je. 

Smijenjeno Upravno vijeće KB Dubrava

Što se tiče katastrofalnog stanja u KB Dubrava, upitan smatra li se kao predsjednik Vlade zajedno s ministrom zdravstva odgovornim zbog nečinjenja da se tamo situacija popravi, Plenković je poručio kako su danas na sjednici, na prijedlog ministra, donijeli odluku o smjeni članova Upravnog vijeća. 

- Upravno vijeće će analizirati trenutnu situaciju, ukoliko smatraju da je potrebno, mogu promijeniti i ključnu osobu, a to je ravnatelj. KB Dubrava je u početku jako dobro reagirala, instalirali smo šatore, proveli kisik, sada preuzima sve više obaveza, a što se tiče pisama za to postoje inspekcije. Ako je potreba da se nešto promijeni, onda će se promijeniti - istaknuo je naglasivši kako svim zdravstvenim djelatnicima, ne samo u KB Dubrava, trebamo biti zahvalni na požrtvovnosti. 

Ministar Vili Beroš ranije je kao problem istaknuo i "klanovsku borbu" koja traje godinama u toj bolnici. 

- Ja mislim da se tako može reći za bilo koju ustanovu bilo kojeg sektora - konstatirao je Plenković novinarima na to.

Situaciju u Splitu i jučerašnje masovno okupljanje, rekao je, nije pratio. 

- U svakom slučaju, pridržavanje mjera se odnosi na sve - poručio je. 

Na kritike oporbe da kasnimo s mjerama i da se ponašamo kao izolirani otok dok druge zemlje u okruženju uvode stroge mjere, čak i svojevrsni lockdown, Plenković poručuje kako Hrvatska nije izolirani otok niti je bilo koja od tih zemalja krenula u tu vrstu zatvaranja i restriktivnih mjera kakve su bile prije.

- Ja mislim da ste svi svjesni da čak i samo spominjanje potpunog zatvaranja kreira pesimizam, gospodarski pad, smanjenje poslovne aktivnosti, sve moguće negativne efekte s kojima se ova Vlada nosi. Iz iskustva situacije na proljeće, znamo koliko smo morali osigurati za očuvanje radnih mjesta, likvidnost gospodarstva i donosimo mjere koje su adekvatne i primjerene situaciji kakva je danas. Nije ista situacija u svim zemljama, negdje je epidemija puno intenzivnija, strožije mjere su puno nužnije u nekim zemljama nego kod nas - istaknuo je podsjetivši kako je oporba vapila da parlamentarni izbori budu sad, a ne na ljeto. 

- Pa ako su tada vapili da bude sad, a ne onda kad smo mi smatrali da je održavanje izbora najprimjerenije i najbolje za očuvanje radnih mjesta, stabilnost, gospodarstvo, naknade, plaće, mirovine, e onda možemo možda reći da ovo što mi radimo ima neku glavu i rep - poručio je dodavši kako je HDZ stalno politički odgovoran.

- Zbog političke odgovornosti smo i imali rezultate kakve smo imali, i bolju turističku sezonu od planiranog, i manji gospodarski pad i nitko nije svjesniji od nas koliko je situacija ozbiljna i svjesni te situacije poduzimamo korake. Ali u konačnici apeliramo na odgovornost svih - rekao je dodavši kako je bilo puno aktera koji su na mnoge načine pokušali dekredibilizirati borbu protiv korona virusa proteklih mjeseci. 

Rebalans proračuna

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila rebalans ovogodišnjeg proračuna i prijedlog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2022. i 2023.

- Iduća godina treba biti tranzicijska u smislu povratka na putanju koja je krasila našu politiku u prvom mandatu, a to je odgovorno upravljanje javnim financijama, sustavno smanjenje javnog duga, gospodarski rast, investicijski i kreditni rejting, koraci prema europskom tečajnom mehanizmu II... U ukupnom razmatranju našeg oporavka trebat ćemo voditi računa da smo ovaj put osigurali nekoliko važnih poluga, koje će nam pomoći pri gospodarskom oporavku - rekao je podsjetivši kako iduće tri godine imamo na raspolaganju sredstva iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna EU, potom iz novog EU proračuna za naredno sedmogodišnje razdoblje u kojem nam je 12,9 milijardi eura predviđeno, kao i iz instrumenta EU nove generacije u kojem na raspolaganju imamo preko 10 milijardi eura te iz Fonda solidarnosti za obnovu 683 milijuna eura. 

-To znači da ćemo na raspolaganju sljedećih 10-ak godina imati 24,2 milijarde eura. To su poluge na koje ćemo se moći naslanjati kako bismo mogli lakše pronaći izlazak iz krize - rekao je. 

Povećanje minimalne plaće

Od 1. siječnja, najavio je, ide i povećanje minimalne plaće za 150 kuna pa će iznositi 3400 kuna. 

- Kad se okrenemo četiri godine unazad, sustavnom politikom podizanja minimalne plaće, ona je viša za 900 kuna i iznosi oko 46 posto prosječne plaće i oko 56 posto medijalne plaće - istaknuo je. 

Naglasio je kako je njegova Vlada poduzela niz mjera za one sektore u kojima je karakteristična minimalna plaća. Dodao je kako su imali ranije ujutro sastanak s predstavnicima sindikata i poslodavaca na temu Nacionalne razvojne strategije te da će ministar rada Josip Aladrović izaći s novim mjerama aktivnog zapošljavanja, koje će omogućiti zadržavanje radnih mjesta.

Činimo sve da isplatimo božićnice

Što se tiče pregovora sa sindikatima u javnim i državnima službenicima, Plenković je poručio kako im u cijelom mandatu niti jedan put nisu propustili isplatiti božićnicu. 

- A znate da smo ih i povećali na 1500 kuna. Mi želimo učiniti sve da se u realizaciji rebalansa do kraja godine osiguraju ta sredstva i da dobiju božićnicu. Mislim da ćemo to uspjeti napraviti zajednički, a apeliramo kad se otvore te teme da one obaveze koje mi želimo za njih, da se povećava plaća, da malo uzmemo u obzir ove izvanredne okolnosti - istaknuo je.

Osnovan Fond za obnovu nakon potresa

Nakon sjednice Vlade, Plenković je potpisao i ugovor o osnivanju Fonda za obnovu nakon potresa s Gradom Zagrebom, Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom te imenovao Damira Vanđelića privremenim ravnateljem Fonda. 

- To je praktički početak sustavnog rada na obnovi. Unutar prvih 100 dana novog mandata bila su dva čitanja Zakona o obnovi, koji je praktički konsenzusom usvojen, ustrojen je Fond, pripremljen prvi kvalitetan program mjera, imenovan ravnatelj i osigurana sredstva i za javne i za privatne kuće, odnosno zgrade. Napravili smo cjeloviti napor koji mora riješiti probleme nastale u onih 10 sekundi potresa - rekao je.

Obzirom da je Vanđelić imenovan privremeno na čelo tog Fonda, na rok od samo šest mjeseci, nakon čega će se putem natječaja birati novi, novinari su upitali Plenković je li to samo priprema za nadolazeću kampanju za lokalne izbore na kojima bi upravo Vanđelić mogao biti kandidat HDZ-a za Zagreb.

- Ja mislim da je sjajno da je Vanđelić svojim iskustvom u gospodarstvu i iskustvom menadžera prihvatio ovu dužnost, dugo smo razmišljali o tome kakav profil nam treba za tako značajnu dužnost i nakon razgovora koje smo vodili, ja sam bio izrazito zadovoljan da je on to prihvatio i mislim da će odlično obaviti taj posao. Kad je riječ o lokalnim izborima, ja ću u ovoj fazi reći da HDZ vodi trenutno proces unutarstranačkih izbora, kad oni završe imat ćemo i novi Gradski odbor u Zagrebu, kao i županijske i onda ćemo izlaziti s imenima kandidata - poručio je premijer i predsjednik HDZ-a. 

"Ja sam skroz jasan, a vi zaključujte što god hoćete", dodao je na opasku novinara da u svom odgovoru nije demantirao tu mogućnost.

- Meni je drago da titra scena. A dok scena titra znači da vučemo dobre poteze. Ako vi titrate, ako titra opozicija, onda smo na dobrom putu - dodao je.