Sudeći prema reakcijama iz zbornica, štrajk koji traje već 33. dan u školama neće završiti ovaj tjedan, ali vjerojatno ni u ponedjeljak. Bijes nakon zadnje ponude Vlade samo se rasplamsao
NEMA KRAJA ŠTRAJKU
Plenkijeve dodatke ne žele: Škola i ljeti, a praznici kraći?
Sindikati su tri dana pregovarali s Vladom, u međuvremenu je 50.000 nastavnika i građana, koji ih podržavaju, izašlo na Trg bana Jelačića prosvjedovati, a jučer je pregovore preuzeo čak i sam premijer Andrej Plenković, očito shvativši da je voda došla do grla.
Cijela Hrvatska, nastavnici, učitelji, svi zaposleni u sustavu obrazovanja, učenici, roditelji, tetke, bake, djedovi, novinari, nestrpljivo su klikali portale, prebacivali TV programe, ne bi li saznali vraća li se sektor obrazovanja konačno u normalu.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:15
A onda je Plenković oko ponoći izašao sa sastanka nasmijan i zadovoljan. Hrvatska je utihnula. Ne zato što su svi zaspali u taj kasni sat, dapače, malo tko nije ostao budan, nego zato što su u tišini naćulili uši i upijali svaku njegovu riječ. Do kraja iduće godine plaća zaposlenima u sustavu odgoja i obrazovanja, naglasio je Plenković nekoliko puta, ako prihvate ovu ponudu, narast će 10,4 posto. A ustvari im nije ponudio gotovo ništa novo od zadnjih pregovora, nakon kojih je prošlog tjedna počeo opći štrajk u svim školama.
'Zašto huškate policiju?'
Dakle, Vladina ponuda je povećanje osnovice plaće za 6,12 posto, baš kao i svim javnim i državnim službenicima, četiri posto dodatka na plaću te plaćeni dosadašnji dani u štrajku.
Kao i sindikalni čelnici, vrlo su razočarani bili i štrajkaši u školama, koji su već ujutro Vladi poslali ogorčeno “NE!” preko svih komunikacijskih kanala. A po Plenkoviću je paljbu osula i oporba u Saboru, pa ga je SDP-ov predsjednik Davor Bernardić pitao zašto je “nahuškao” policiju na nastavnike, a Mostov Grmoja poručio mu je da mu se sprema bunt, te da će “odletjeti, kao i ministrica”.
Plenković je, pak, ponudio nevjerojatnu matematičku računicu nove ponude koja, za početak, ne uključuje jedino na čemu sindikati inzistiraju od početka: koeficijente.
- Kada smo razgovarali o 2+2 bilo je na knap, tada donosim političku procjenu da želim da ljudi žive bolje, radim korak nazad od onoga što sam politički obećao i ostavljam PDV na 25 posto i time dobijem 1,8 milijardi kuna koje možemo dijelom uložiti i u povećanje plaća i pred Saborom donosim da ćemo ponuditi 2+2+2 sindikatima kao prigodu da dođemo kumulativno na 18,3 posto, to je ogromno povećanje u mandatu jedne Vlade. Plus još sada dolazimo s 3+1+1 i to ovih tri odmah s 1.12. ove godine plus još 1. lipnja što znači ukupno da bi došli na 21,3 posto i jedan posto osigurača.
No njegovu matematiku teško tko razumije, a prosvjetari već mjesec dana jasno poručuju kako im nije do materijalnih prava, nego kako se tu radi o pravdi i dostojanstvu jer imaju najmanje koeficijente i najmanje plaće. Nova ponuda nije ništa drugačija, upozoravaju, od one s početka listopada, kad im je Vlada ponudila dodatke na plaću od četiri posto.
Odbili su to, a štrajk je počeo 10. listopada. Potom je Vlada rekla da će povećati svima u javnoj i državnoj službi osnovicu plaće za 6,12 posto. Prosvjetarima su uz povećanje osnovice, ponudili i dodatak na plaću od dva posto te potencijalnih dva posto koeficijenata od srpnja iduće godine, ako do tada ne bude gotova Uredba o koeficijentima u cijelom sustavu.
I opet ništa od koeficijenata, kao ni jučer.
Još nema izračuna
No zašto prosvjetari nikako ne pristaju na dodatke i uporno inzistiraju na koeficijentu, upitali smo stručnjake.
- U materijalnom smislu nema velike razlike između četiri posto dodatka i povećanja koeficijenta za 6,11 posto. I dodatke i koeficijent Vlada donosi diskrecijskom odlukom, svojim aktima i uredbom, te kako ih poveća, tako ih može i smanjiti. No zahtjev prosvjetara je povećanje koeficijenta, odnosno izjednačavanje s drugima u javnoj službi, a s dodatkom se izjednačiti ne mogu - ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ni ekonomisti ni Sindikati još nisu napravili izračun koliko bi to povećanje od četiri posto dodatka iznosilo na plaću u sektoru odgoja i obrazovanja. To je vrlo kompleksno, dodaje Novotny, jer je tu šuma dodataka. Predsjednik Preporoda Željko Stipić kaže da bi ponuda Vlade prosječnu prosvjetarsku plaću uvećala za oko 300 kuna, a uz raniju najavu povećanja osnovica ukupan iznos diže za približno još 400 kuna.
Petar Vušković, ekonomski analitičar, ističe kako koeficijenti znače direktno povećanje plaće, a da su dodaci tek prava na povećanje plaće prema zadanim kriterijima, tzv. osnovama.
- Imamo dodatke na osnovi prekovremenog rada, rada nedjeljom ili kao što je to slučaj u prosvjeti prema ostvarenom radnom stažu. Plaća povećava nakon 20, 30 ili 35 godina radnog staža i to do 10%. Dodatak na plaću nije pravi način vrednovanja rada. Zbog toga prosvjetari žele povećanje koeficijenata. Koeficijenti znače stabilniji rast plaće i bolje vrednovanje rada - kaže Vušković.
Ne idu na sud
S druge strane, Viktor Gotovac, izvanredni profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, poručuje kako su dodaci i sigurniji od koeficijenta jer postaju dio Kolektivnog ugovora.
- To je snažnije jamstvo jer se dodaci ne mogu mijenjati jednostrano od strane Vlade, nego u pregovorima sa sindikatima, dok koeficijente Vlada Uredbom može jednostrano mijenjati. No tu se sad radi o ponosu prosvjetara jer nisu tražili dodatke - kaže.
S obzirom na to da se štrajk najvjerojatnije nastavlja, pitanje je i što će biti s nastavnom godinom. Kako je resorna ministrica Blaženka Divjak najavila, produljenje nastavne godine i skraćivanje praznika najizglednija su opcija nadoknade propuštenih dana, što će maturante, misle mnogi, staviti u najnepovoljniji položaj od svih učenika. Većina ravnatelja poručuje da će o tome misliti kad štrajk završi. Za sada Vlada nema u planu ići na sudsku zabranu štrajka niti uvođenja radne obveze.
Prema uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja, jedna od opcija nadoknađivanja propuštenih dana zbog štrajka zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja jest nadoknada subotama. Druga moguća opcija nadoknade dana izgubljenih zbog štrajka je i skraćivanje praznika. O tome će odlučivati ravnatelji.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja već je poslao Ministarstvu prijedloge za izmjene već utvrđenih datuma, kako bi učenici stigli polagati državne mature na vrijeme da izađu na ljetne upisne rokove na fakultetima. U školama tvrde da neće biti problema.
Ministrica Blaženka Divjak poručila je da je produžetak nastavne godine, kao i opcija skraćivanja praznika, najizgledniji scenarij. Po službenom kalendaru, ova nastavna godina završava u srijedu 17. lipnja. Nove upute školama će poslati kad završi štrajk.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
