Većina mjera se temelji na sitnim poboljšanjima sustava, poput digitalizacije javne uprave, uvođenja do kraja godine sustava ocjenjivanja u javnu upravu, učinkovitiju javnu nabavu u zdravstvu
Plenkijev anemičan plan: Stići ćemo Austriju tek za 26 godina
Hrvatska mora početi provoditi ozbiljne reforme jer s rastom gospodarstva od tri posto godišnje stići ćete na razinu Austrije za 26 godina. Krajem veljače je to poručio Vladi regionalni direktor Svjetske banke Arup Banerji. Vlada je predstavila Nacionalni plan reformi koji pokazuje da će nam trebati još više vremena da dostignemo sadašnji razvoj Austrije.
Vlada planira rast ove godine od 2,8 posto, a zatim on dodatno pada na 2,7 i 2,5 posto u sljedećim godinama.
Iako je u programu 57 mjera, one su uglavnom već mnogo puta predstavljene, pa na kraju i neispunjene. Ocjena analitičara je da Vlada ne radi veliki reformski iskorak iako je premijer Plenković obećao da će upravo ova godina biti godina reformi. To je i ponovio.
Ipak, većina mjera se temelji na sitnim poboljšanjima sustava, poput digitalizacije javne uprave, uvođenja do kraja godine sustava ocjenjivanja u javnu upravu, učinkovitiju javnu nabavu u zdravstvu i funkcionalno spajanje bolnica... Rast se i dalje uglavnom temelji na potrošnji građana, a manje na investicijama koje su nam toliko nužne i koje svaka Vlada želi povećati.
Plenković se ipak pohvalio odgovornošću i stabilnošću te da su prvi put lani imali višak u proračunu i smanjili javni dug više od očekivanog.
- Želim da svi preuzmete odgovornost za reforme. Time jačamo vjerodostojnost, reformski kapacitet, konkurentnost gospodarstva i smanjujemo nezaposlenost - poručio je premijer Andrej Plenković ministrima.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je opet da će ove godine sigurno ići u daljnje porezno rasterećenje. Hoće li smanjiti opću stopu PDV-a ili nešto drugo, nije htio otkriti. Daljnje rasterećenje plaća izgleda više nije na dnevnom redu. Konkretni potez će se znati do ljeta.
Mi smo sad u situaciji da možemo ići na dodatna porezna rasterećenja koja će se primjenjivati od sljedeće godine, rekao je Z. Marić.
Njegov prezimenjak Goran, koji vodi Ministarstvo državne imovine, zadao si je za cilj provesti deset velikih projekata do 2020. godine, koji će donijeti investicije od 10 milijardi kuna.
- Mi ćemo najviše utjecati na smanjenje javnog duga - najavio je Goran Marić.
Proširenje dječjeg doplatka
Ministarstvo gospodarstva je najavilo novo rasterećenje poduzetnika od parafiskalnih nameta. Iako je demografija ključno pitanje, ministrica socijalne skrbi i demografije Nada Murganić više je ispričala što su već učinili nego što će učiniti. Pa se pohvalila proširenjem dječjeg doplatka, rodiljnih naknada, natječajem za dulji rad vrtića...
Iako su investicije iz EU fondova jedan od prioriteta ove Vlade te se na njih dijelom oslanja i skromni rast, dokumenti koji su usvojeni pokazuju da i dalje vrlo loše koristimo europski novac.
U razdoblju od 2014. do 2020 godine na raspolaganju nam je bilo 10,67 milijardi eura iz strukturnih i investicijskih fondova. To je nepovratni novac. Do kraja siječnja ove godine ugovoreno je tek četiri milijarde eura, ali je isplaćeno tek nešto manje od milijardu eura! Ostale su još dvije i pol godine za povući novac, pa kao i raniji ministri, ministrica EU fondova i regionalnog razvoja Gabrijela Žalac najavljuje bolju učinkovitost i procedure za povlačenje novca.
- Već smo povećali učinkovitost - pohvalila se Žalac.
U zdravstvu kozmetika
Zdravstvo u kojemu se i dalje gomilaju dugovi ne bi trebalo doživjeti nikakve veće promjene iako se ističe da će ono biti ključni problem zbog sve starije populacije. Ministar zdravstva Milan Kujundžić je najavio ono što najavljuje od početka mandata. Štedjet će se na javnoj nabavi, bolje kontrolirati potrošnju, spojiti funkcionalno neke bolnice...
- Naš cilj je sačuvati kvalitetu i dostupnost zdravstva, a istodobno zadržati ljudske resurse - kaže Kujundžić.
Nakon brojnih odgađanja barem će ove godine početi eksperimentalna primjena reforme obrazovanja. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavila je dualno strukovno obrazovanje za strukovne škole, ali i bolje povezivanje gospodarstva s visokim obrazovanjem.
Naglasak na digitalizaciju
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obećao je spajanje prekršajnih i općinskih sudova, digitalizaciju i rad na smanjenju zaostalih predmeta, kojih sad ima 400.000.
I dok Vlada obećava stručnu javnu upravu, posljednje istraživanje Eurobarometra za zemlje EU pokazalo je da građani Hrvatske najviše od svih zemalja EU smatraju da su im za uspjeh ključne političke veze i sreća, a ne rad i obrazovanje.