Plenki miri Ukrajince i Ruse: Angažirao Granića, Ožbolt....

Četiri dana prije nego što je premijer Andrej Plenković u studenome posjetio Ukrajinu i svojim prijedlozima izazvao bijes Moskve, Vlada je na sjednici u Vukovaru donijela odluku o osnivanju Radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine.

U Vladinu radnu skupinu za suradnju Hrvatske i Ukrajine imenovani su Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice i bivši ministar vanjskih poslova, te Vesna Škare Ožbolt, bivša predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima. Imenovani su i Joško Morić, bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Lovre Pejković, bivši predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice, te Krešimir Vilajtović, bivši tajnik Ministarstva pravosuđa. Za predsjednicu radne skupine imenovana je Zdravka Bušić, zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova.

Iskusni mirotvorci

Plenković je kao europarlamentarac bio predsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU i Ukrajine Europskog parlamenta. Dio članova njegove nove radne skupine bio je uključen u mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Plenković smatra da bi se taj model mogao primijeniti i u Ukrajini.

- Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je dugoročno najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine. Hrvatska smatra da je stabilnost Ukrajine od ključne važnosti za europsku i globalnu sigurnost te će poduprijeti sve diplomatske napore za postizanje mirnog i održivog rješenja - rekao je 21. studenog, tijekom posjeta Kijevu, Andrej Plenković.

Bez Moskve ništa

Dodao je i da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije, da je njihov teritorijalni integritet narušen silom te da hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavonije devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

Uz razvijanje suradnje na području gospodarstva, kulture i znanosti, glavni cilj skupine je prenošenje iskustava RH u uspješnoj realizaciji mirne reintegracije okupiranih područja. Iskusni diplomat kaže nam da do procesa mirovne reintegracije u Ukrajini neće doći bez suglasnosti Rusije. Dodaje kako se većina točaka Minskog sporazuma, kojim je lani dogovoren prekid vatre između suprotstavljenih snaga u Ukrajini, odnosi na proces mirne integracije, s tim da Hrvatska ima sofisticirano iskustvo kako točke Minskog sporazuma primijeniti.

- Rijetki su primjeri da je mirovna reintegracija potpuno uspješna, kao mirovna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Preduvjet da bi se u tome bilo uspješan je politički sporazum, a ako ga i trenutačno nema mora se raditi na uspostavi mira, imati inicijativu, predlagati... U svjetskim razmjerima rijetki imaju to iskustvo, a Hrvatska ima 200 izgrađenih mirotvoraca stvorenih u vatri. Mene i danas znaju nazvati iza jedan po noći i pitati: ‘Kako ste riješili prijelaznu policiju’ - kaže Škare Ožbolt.

Rusi su oštro reagirali na prijedlog hrvatskog premijera.

Ozbiljno su zabrinuti

- Umjesto besperspektivnih prijedloga o ovom pitanju, rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo Zagreb da se “aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj - oštro je poručila Moskva.

- Primili smo na znanje informaciju da je ovih dana pri hrvatskoj Vladi formirana radna skupina za suradnju s Ukrajinom koja će u svojem djelokrugu imati prenošenje hrvatskog iskustva ‘mirne reintegracije okupiranih teritorija’ Kijevu, koje bi se tobože moglo primijeniti na Donjeck i Luhansk - reagirala je Moskva s napomenom kako: “Taj korak, koji je službeno potvrdio predsjednik Vlade Plenković, ozbiljno zabrinjava”.

Osim prenošenja iskustava Ukrajini o uspješnoj realizaciji mirne reintegracije okupiranih područja, Vladina radna skupina bavit će se i prenošenjem iskustava kod uspostave prijelaznih policijskih snaga, civilne uprave, provođenju lokalnih izbora, amnestiji, konvalidaciji, monetarnoj i carinskoj integraciji, povratka izbjeglica i procesa razminiranja...

- Nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma i odluke da se krene u postupak mirne reintegracije, počeli smo s radom. Tijekom dvije godine imali smo puno posla. Puno susreta, prijedloga, pregovora... Oko 20 puta putovao sam u Beli Manastir i Vukovar, a druga strana je dolazila u Zagreb. Bavili smo se pitanjima poput kako riješiti registraciju trgovačkog društva, pitanja registracije pravnih akata, pa i reintegracije zatvorskog sustava - prisjetio se odvjetnik Krešimir Vilajtović, od 1997. do 1998. tajnik Ministarstva pravosuđa, koji je radio na pravnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

Puno se pregovaralo

- Kako su pregovori uspješno išli kraju, bilo je razgovora i o oprostu za kaznena djela koja nisu imala segment ratnog zločina - kaže Vilajtović, član Vladine Radne skupine za suradnju s Ukrajinom.

Podsjećamo, Rusija je prije dvije godine pripojila poluotok Krim, koji je bivši sovjetski vođa Nikita Hruščov svojedobno darovao Ukrajini, a koji Kijev i dalje smatra integralnim dijelom ukrajinske teritorije.

U sukobima između ukrajinskih vlasti i proruskih pobunjenika na istoku zemlje poginulo je 10.000 ljudi. Prekid vatre dogovoren je lani sporazumom u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njime je definirano i da se treba definirati budući status Donjecka i Luganska. Riječ je o regijama u kojima su pobunjeničke proruske skupine proglasile od Kijeva nezavisne republike.

- Prvo što Ukrajina treba napraviti jest ustavna reforma koja će u obzir uzeti legitimna prava ljudi koji žive u regiji Donbasa. Otvorena su i pitanja o tome tko će kontrolirati granicu, a postoji i niz ekonomskih i humanitarnih problema koje treba riješiti - rekao je tada ruski predsjednik Vladimir Putin.

Rusija je na Plenkovićeve prijedloge iznesene prošli mjesec u Kijevu reagirala oštro.

- Ne možemo se složiti s tim da premijer Plenković koristi termine okupirana područja i aneksija za područje Donbasa - rekao je prošli tjedan u intervjuu za Express ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Plenkovićev plan o pomoći oko mirne reintegracije zasad nije pustio korijene. No Hrvatska će Ukrajini pomagati i na putu prema Europskoj uniji. Naime, jedna od zadaća radne skupine je i pružanje pomoći te olakšavanje tijeka pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji. To se planira postići kroz prenošenje znanja i iskustava Hrvatske iz pristupnog procesa EU u učinkovitom usklađivanju

nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije imajući u vidu prioritete Ukrajine u tom procesu.