Pet najteže ugroženih djelatnosti su djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića, ostale uslužne djelatnosti, kopneni prijevoz i cjevovodni transport, djelatnost iznajmljivanja i smještaj
BIT ĆE JOŠ TEŽE
Plaće i poslovi više od 225.000 ljudi ugroženi su zbog korone. Ekonomisti: Prognoze su loše!
Gotovo 70.000 subjekata koji zapošljavaju 225.000 zaposlenika značajnije je pogođeno pandemijom korona virusa, pokazuje najnoviji Model procjene rizika u uvjetima pandemije korona virusa koji je objavio analitički tim portala fininfo.hr.
Kako ističu u priopćenju, model pokazuje da je nešto manje od 30 posto svih relevantnih poslovnih subjekata značajnije pogođeno najnovijom krizom. Poslovanje gotovo 70.000 poslovnih subjekata koji su u 2019. ostvarili ukupan prihod od 80 milijardi kuna i zapošljavaju više od 225.000 zaposlenika izloženo je u većoj mjeri pandemiji korona virusa i posljedično mogućim problemima u plaćanju pristiglih obveza.
- Nismo baš otporni, jer se gospodarstvo u velikoj mjeri oslanja na turizam. Mjere su definitivno pridonijele tome da situacija ne bude još gora. Rast nezaposlenih ipak nije toliko velik, a poduzetnici i dalje iščekuju što će biti s pandemijom, ne samo u ovoj sezoni. Ključni problem je velika ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu koji ima značajan udio u BDP-u i dugoročni planovi bi se morali mijenjati - kaže za 24sata Goran Šimić, voditelj Fininfo portala.
Još veći udar na gospodarstvo
Naravno, pandemija korone ugrozila je gospodarstva diljem svijeta, no Hrvatska je, zbog svoje slabe gospodarske situacije, ali i činjenice da se jako oslanja na turizam, posebno na udaru. To jasno pokazuje i ovaj model.
Gotovo trećina svih relevantnih poslovnih subjekata ozbiljno je pogođena ovom krizom, a poslovanje gotovo 70.000 poslovnih subjekata koji su u 2019. ostvarili ukupan prihod od 80 mlrd. kuna i zapošljavaju više od 225.000 zaposlenika, prema Fininfo analizi, izloženo je u većoj mjeri pandemiji i posljedično mogućim problemima u plaćanju obveza.
U Fininfu ističu kako ekonomije svih zemalja u zadnjih godinu dana posluju u uvjetima visoke neizvjesnosti i nestabilnosti. Poslovnim subjektima je iznimno teško odabrati kvalitetne i pouzdane partnere, a uvelike je otežana i procjena poslovanja konkurenata.
Velika je nepoznanica može li kupac uistinu platiti te hoće li dobavljač zaista isporučiti ugovoreni proizvod ili uslugu.
- Razvoj situacije pokazuje kako bi poslovi koje su bile izloženije osjetiti još veći udar. Prognoze nisu pozitivne. 99,5 % subjekata kojima je dodijeljena crvena oznaka veće pogođenosti krizom su iz segmenta mikro i malih poduzetnika i oni zapošljavaju nešto manje od 77.000 radnika - ističe Šimić.
S obzirom na to da i u Hrvatskoj ponovno rastu brojke oboljelih te se najavljuju nove strože mjere okupljanja, jasno je da se nastavlja i pritisak na veliki dio gospodarstva. A to će se odraziti upravo na male djelatnosti koje velikim dijelom pune proračun, dok rashodi državne blagajne ostaju isti ili se povećavaju.
Primjerice, pet najteže ugroženih djelatnosti su djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića, ostale osobne uslužne djelatnosti, kopneni prijevoz i cjevovodni transport, djelatnost iznajmljivanja i davanja u zakup te smještaj (37.000 poslovnih subjekata).
Javni sektor stvara veliki pritisak na proračun
- Razvoj situacije pokazuje kako će poslovi koji su bili izloženiji osjetiti još veći udar. Prognoze nisu pozitivne. Ni u Europi mnoge zemlje nemaju velike mogućnosti za održavanje poslova. Mjere daju učinka, ljudi nisu na burzi, no ovo preživljavanje bez poslovanja nije održivo. Vidi se to i po padu BDP-a, koji je golem. 2019. je bila na razini 2008., što bismo mogli dosegnuti tek 2023. - kaže Goran Šimić.
Pritom ministar financija Zdravko Marić ističe kako su prihodi u proračunu na razini i na tragu njegovih očekivanja te da su u prva dva mjeseca 2021. bili na 99,6 posto prihoda iz prva dva mjeseca lanjske godine. No rashodi ga, istaknuo je za HRT, pomalo zabrinjavaju.
- Nekoliko je rashoda za koje smo još u doba planiranja proračuna znali da ih nemamo osigurano. To je prije svega porast plaća državnih i javnih službenika za četiri posto. U međuvremenu ti isti javni službenici su nas proteklih godina i tužili pa moramo osigurati novce za sudske presude. Veledrogerije, dugovi u zdravstvu, obveze u zdravstvu. I također jedan događaj koji u trenutku izrade proračuna nismo znali niti mogli predvidjeti: to je bio potres - nabrajao je Marić, za kojega Šimić ističe da ipak jako dobro upravlja državnim financijama u ovoj krizi.
Šimić procjenjuje kako je mjera državnih potpora jedna od boljih, te da zasad niti nema jasnije slike što bi pomoglo poduzetnicima i poslodavcima osim izravnog obeštećenja za propuštene prihode za što očito novca nema. Kako kaže, upravo velik javni sektor stvara i veliki pritisak na proračun.
Sama analiza Fininfo.hr-a uzela je u obzir veći broj parametara koji se odnose na vanjsko i unutarnje okruženje poduzeća. Kao jedna od temeljnih odrednica izloženosti poslovnih subjekata krizi, u modelu su obuhvaćene potpore za očuvanje radnih mjesta isplaćene poduzećima koja su poslovala u tzv. najpogođenijim djelatnostima.
Novac iz EU će dolaziti sporo
- Model se osvježava u stvarnom vremenu, odnosno reizračun se vrši na dnevnoj osnovi. Rezultat modela je procjena stupnja izloženosti subjekta i/ili njegove registrirane djelatnosti pandemiji korona virusa. Ukupno je oznaku izloženosti pandemiji dobilo oko 69.000 poslovnih subjekata, koji sudjeluju u više od 10% ukupnih poslovnih prihoda subjekata koji su predali financijske izvještaje u 2019. Subjekti koji su dobili oznaku izloženosti pandemiji zapošljavali su približno 225.000 ljudi. U veljači 2021. ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je nešto više od 1,300.000, što nam govori da se oznaka izloženosti odnosi na subjekte koji zapošljavaju nešto više od 17% radnika u RH - navode.
Izvješće Europske komisije za ožujak, donosi, pak, nešto bolje vijesti. Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj porastao je u ožujku za 5,6 bodova u odnosu na veljaču, na 99,7 bodova, najvišu razinu od prošlogodišnjeg ožujka, To je tek nešto niže od dugoročnog prosjeka iskazanog vrijednošću od 100 bodova. Kako se navodi u izvješću objavljenom jučer, očekivanja za hrvatsko gospodarstvo dosegla su najvišu razinu u godinu dana, potaknuta optimizmom u uslužnom sektoru i maloprodaji, i poslovni čelnici signaliziraju veću potrebu za radnicima, pokazuje izvješće EK. Najviše su poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 16,8 bodova, također na najvišu razinu od prošlogodišnjeg ožujka.
To su dobre vijesti, no zbog neizvjesne situacije s pandemijom vrlo je teško predviđati kojim smjerom će ići poslovi. Šimić ističe kako je jako nezahvalno prognozirati što će događati u sljedećih godinu dana, a kamoli dulje. Novac koji je najavljen iz EU dolazit će sporo, a država će ga koristiti za svoje projekte, a ne pomoć gospodarstvenicima. Osim toga, to nije besplatan novac. Stoga, zaključuje, treba napraviti dugoročnu strategiju gospodarstva koja se neće temeljiti samo na turizmu, nego bi trebalo početi razvijati grane poput IT industrije, koja se pokazala izuzetno snažnom u ovoj kriznoj godini.
No možda najvažniji zaključak je da se moramo naučiti živjeti s pandemijom i zavrtjeti gospodarstvo u novim uvjetima. U proteklih godinu dana stradao je niz industrija koje su bile vezane uz turizam, poput event industrije, iznajmljivača, prijevoza. Nažalost, turistima, osim sunca i mora, trenutačno nemamo što ponuditi.
-Država bi trebala biti servis koji potiče gospodarstvo. Očekujem da će se situacija ipak stabilizirati što se tiče korone u sljedećih godinu dana, no žrtava u gospodarstvu će nažalost biti još. Korporacije će preživjeti, u nadolazećem razdoblju neće biti drastičnih promjena, a tek na kraju pandemije će se vidjeti gdje smo - zaključio je Šimić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
