Pitanja za znanstvenike: Zašto se i prije nije moglo znati da će korona opstati na vrućinama?

Kako, sve ove mjesece od početka epidemije odnosno pandemije, nije bilo moguće doznati na kojoj je vanjskoj temperaturi virus otporan, odnosno da li ga visoka temperatura, i kolika, ubija, jedno je od pitanja na koja za 24sata odgovaraju znanstvenici Igor Štagljar i Gordan Lauc.

Zato jer se radi o potpuno novom virusu o kojem mi nismo znali ama baš ništa nego smo svakim danom dolazili do novih spoznaja o njemu, odgovara Štagljar, jedan od vodećih hrvatskih molekularnih biologa, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu Toronto.

Sad, pola godine nakon početka pandemije, odgovara Štagljar, znamo da visoke (ljetne) temperature ne ubijaju SARS-CoV-2 virus, čemu je dokaz velik broj novih slučajeva COVID-19 u najtoplijim američkim državama kao što su Florida, Arizona, Kalifornija i Teksas. Također, velik je broj zaraženih i u Indiji i Meksiku, državama u kojima sad vladaju visoke temperature i vlaga.

- Zbog toga mi je suludo slušati priče nekih kolega da sunce i vlaga smanjuju broj infekcija, i imaju negativan utjecaj na SARS-CoV-2 virus, jer za to uopće nema dokaza, zaključuje Štagljar. 

NOVO OTKRIĆE Korona je u Hrvatskoj mutirala: U šest gradova je skroz različita

Svaki stupanj više temperature smanjuje smrtnost od korone za 15 posto

Ugledni hrvatski znanstvenik Gordan Lauc odgovara kako utjecaj temperature i vlažnosti na virus možemo razložiti na više elemenata: jedan je utjecaj okoliša na sam virus, i tu je provedno dosta istraživanja koja su pokazala da UV zračenje  i toplina dosta učinkovito uništavaju virusne čestice. Drugi element je, kaže,utjecaj na sposobnost virusa da prijeđe s jedne osobe na drugu. Tu su također provedene brojne analize, i pokazano da se i u tropskoj i vlažnoj klimi virus može uspješno šriti, a najbolji primjer za to je sadašnja situacija u Floridi ili Singapuru, gdje je vruće i vlažno, a epidemija se širi velikom brzinom, kaže Lauc.

-Treći element je utjecaj temperature i vlažnosti na tijek bolesti nakon što je osoba inficirana i naše istraživanje je bilo usmjereno upravo na to. Analizirali smo što se dogodilo nakon što je više od 40.000 ljudi zaraženo koronavirusom, i pokazali smo da je s dolaskom proljeća bilo znatno manje teških oblika bolesti i da se smrtnost smanjila za oko 15% za svaki porast prosječne temperature za 1 stupanj celzjiusa, navodi Lauc, vlasnik laboratorija Genos. 

Na drugo pitanje - zašto je znanosti trebalo duže vrijeme da dođe do spoznaje da maska štiti, Lauc odgovara kako se "medijska zbrka" dogodila zbog toga što nije dovoljno jasno objašnjena razlika između maske kao zaštitnog sredstva pojedinca, i maske kao alata za usporavanje širenja epidemije.

U ŽUPANIJI 14 NOVOZARAŽENIH U splitskom KBC-u ginekolog pozitivan na koronu: 'Istina je, poduzeli smo sve mjere...'

Štagljar. 'Države koje su na početku uvele obvezne maske imaju manju smrtnost'

- Platnene,  čak i kirurške maske nisu jako učinkovite u zaštiti onoga tko ih nosi, i zbog toga su neko vrijeme službene preporuke govorile da ih ne treba univerzalno koristiti, već da ih nose samo oni koji su bolesni. Ono što se u međuvremenu promijenilo jest da smo naučili da jako puno ljudi može biti zaraženo, a da ne pokazuju nikakve simptome, i zato je sad preporuka da svi nose maske. To ne znači da smo saznali nešto novo o maskama, već smo jednostavno zaključili da je, budući da ne možemo znati tko je zaražen, najbolje  da svi nos maske u blizini drugih ljudi. To bi moglo značajno usporiti širenje epidemije, kaže Lauc.

Štagljar odgovara da su na samom početku pandemije pozitivni primjeri suzbijanja infekcija iz Japana, Južne Koreje, Kine i Vijetnama jasno pokazali da nošenje maski spriječava transmisiju SARS-CoV-2 virusa i zbog toga mu nije jasno, napominje, zašto ostale zemlje tad odmah nisu preuzele njihovu taktiku nošenja maski.

- Vrlo vjerojatan razlog tome je kulturološke prirode, jer je kod gore navedenih azijskih naroda skroz normalno da ljudi nose maske, dok zapadna civilizacija na to gleda sa sprdnjom. No, činjenica je da države koje su na samom početku pandemije uvele obavezno nošenje maski imaju znatno manji broj smrtnih slučajeva od COVID-19 nego države o kojima to nije bilo potrebno, ističe Štagljar. 

Što se nošenja platnenih ili kirurških maski tiče, bilo koja će poslužiti svrsi - zaustavljanju prijenosa  mikročestica, odgovara nam Štagljar na pitanje zašto je svejedno koju masku nosimo.

- No ja bih svakako preporučio nošenje kirurških maski je one imaju nekoliko slojeva koji zadržavaju kapljični prijenos bolesti. Ali, moram spomenuti da će i platnene maske zasigurno poslužiti svrsi i zaustaviti znatan broj mikročestica koje izlaze iz naših usta tijekom govora, kašljanja i kihanja, poručuje iz Toronta Štagljar.