Sistematski će uključivati detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu, fizikalni pregled, utvrđivanje rizika za kardiovaskularne i maligne bolesti, vađenje krvi, mjerenje tlaka i eventualne daljnje pretrage prema uputi liječnika
PREVENTIVNE MJERE
Projekt ministarstva zdrastva: 'Na sistematski pregled se odazvalo oko 36 posto građana'
Čitanje članka:
3
min
Do 25. studenog na preventivni sistematski pregled pozvano je 2176 građana, odgovorilo je upitu 24sata Ministarstvo zdravstva. Sistematski pregledi krenuli su, podsjetimo, 11. studenog, i na njih bi trebali biti pozvani svi stariji od 40 koji kod svog liječnika nisu bili duže od dvije godine. Od 2176 pozvanih, kaže ministarstvo, pregledu se odazvalo njih 789, dakle oko 36 posto. To je puno bolji odaziv od deset posto, koliki je bio lani tijekom provođenja "probe" projekta u pet županija.
U ministarstvu dodaju kako su zadovoljni dosadašnjim tijekom provođenja projekta te da će sve ostale detalje o rezultatima objaviti krajem godine. To znači i podatak o tome koliko je građana moralo dalje na neki specijalistički pregled.
Starijih od 40, koji duže od dvije godine nisu bili na pregledu ili kontroli kod svog obiteljskog liječnika, u cijeloj Hrvatskoj ima oko 316.000. Nakon što od doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo dobiju poziv na pregled, pacijenti ga mogu obaviti kod liječnika obiteljske medicine, u domovima zdravlja te u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u županijskim zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske. Pregled je besplatan i za njega se na poslu mora dobiti slobodan dan.
Ministarstvo smo pitali hoće li građani odnosno pacijenti koji se pozivu na pregled ne odazovu biti sankcionirani. Neće, kazne za to nema, nije predviđena.
- Pitanje sankcija uslijed neodazivanja na preventivni zdravstveni pregled ne vidimo kao ispravan način poticanja građana na odaziv, već smo orijentirani na njihovo dugoročno motiviranje kroz sustavnu edukaciju o važnosti preventive u očuvanju zdravlja. Najbolji primjer dobre prakse ustrajnosti na preventivi su sistematski pregledi hrvatskih branitelja. Kad su počeli 2016., odaziv je bio mali, no sad postoji velika potreba branitelja za tim pregledima, odgovoreno nam je već ranije iz Ministarstva zdravstva.
Ako pacijent sistematske preglede redovito obavlja u privatnom zdravstvu, bilo o svom trošku ili, primjerice, preko poslodavca, bit će također pozvan na preventivni zdravstveni pregled ako pripada ciljanoj skupini starijih od 40 godina, koji zadnje dvije godine nisu bili kod svog liječnika obiteljske medicine. Plan je da se osoba odazove na poziv, i donese sve nalaze, prikupljene na privatnom pregledu, a izabrani će liječnik podatke upisati u karton te procijeniti treba li osoba proći i preventivni zdravstveni pregled, odnosno prilagodit će preventivni zdravstveni pregled pacijentu s obzirom na podatke koji su mu dostupni, odgovara Ministarstvo. Kako dodaju, u okviru pokrenute reforme zdravstvenog sustava u tijeku je unapređenje informacijskog sustava, kojim će podaci o privatnim sistematskim pregledima također biti dostupni i liječniku obiteljske medicine.
Preventivne mjere mogu smanjiti posljedice bolesti
Konačno, jesu li ordinacije obiteljske medicine, pitali smo Ministarstvo, dobro opremljene za sistematske preglede?
- Dostatno su opremljene te potrebnu dijagnostiku, sukladno smjernicama prilagođenima za osobu koja se odazvala pregled, liječnici mogu obaviti unutar ordinacije, ili će osobu uputiti u daljnju obradu, odgovaraju.
Sistematski će uključivati detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu, fizikalni pregled, utvrđivanje rizika za kardiovaskularne i maligne bolesti, vađenje krvi, mjerenje tlaka i eventualne daljnje pretrage prema uputi liječnika. Preventivne mjere mogu smanjiti posljedice bolesti do čak 70 posto.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, 34 posto građana u dobi od 40 do 49 godina nije posjetilo svog liječnika u posljednje dvije godine. U dobnoj skupini od 50 do 59 godina takvih je 27 posto, u skupini od 60 do 69 godina 21 posto, a među starijima od 70 godina oko 18 posto.
Hrvatska ima visoku stopu smrtnosti od karcinoma te bolesti srca i krvnih žila - kardiovaskularne bolesti su u 40 do 45 posto slučajeva uzrok svih smrtnih slučajeva godišnje, što je puno više nego u većini zapadnoeuropskih zemalja. Drugi najčešći uzrok smrti kod nas je karcinom (25-30 posto svih smrtnih slučajeva). Najčešći su kod nas rak pluća, dojke, debelog crijeva i prostate.
U pilot-projektu lani se pokazalo da više od dvije trećine onih koji su se odazvali sistematskom, ima zdravstvene probleme - od povišenog krvnog tlaka, povećane razine kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine do štetnih posljedica pušenja i konzumiranja alkohola.
Mjeri se visina i težina pacijenta, indeks tjelesne mase, opseg struka, bokova, tlaka, uz pregled srca i pluća, trbuha i ekstremiteta. Radit će se i kompletna krvna slika, mjeriti glukoza u krvi, i ako je ona povišena, dodatno raditi test za kontroliranje i dijagnosticiranje dijabetesa oba tipa. Obavezan će biti i lipidogram - kardiološka dijagnostika, a za muškarce 55-75 godina i tumorski marker za otkrivanje, i praćenje rezultata liječenja raka prostate. Tko ima povišen tlak i/ili poremećaj pulsa radit će i EKG - snimak električne aktivnosti srca. Žene od 25 do 64 godine koje nisu napravile PAPA test u zadnjih godinu dana bit će pozvane da to učine kod ginekologa.
Također, žene u dobi 50-69 bit će upućene na mamografiju ako se nisu odazvale u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, dok će svi u dobi 50-74 godine biti upućeni na hemokult test ako se nisu odazvali pozivu na rano otkrivanje raka raka debelog crijeva. Ljudi u dobi 50-75 godina bit će upućeni na LDCT test ako se nisu javili na poziv za rano otkrivanje raka pluća.
- Osim navedenih obaveznih pretraga, predviđene su i ostale, ciljane, kod osoba s povećanim rizikom od razvoja pojedinih bolesti. Primjerice, probir na spolno prenosive bolesti za osobe visokog rizika od zaraze gonorejom, klamidijom, sifilisom, HIV-om te hepatitisom B i C, naveli su u rujnu iz Ministarstva za 24sata. Nadalje, previđena je i jednokratna pretraga ukupnog, i LDL-kolesterola radi probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju. Što se tiče osoba koje imaju rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti poput hipertoničara, dijabetičara, pretilih te osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, uključena je pretraga za serumski kreatinin – eGFR te omjer albumina i kreatinina u urinu
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
