Njihov već postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo
Pfizer i Sobi u Savskom Marofu grade visokotehnološki pogon odakle će izvoziti nove lijekove
Biofarmaceutske kompanije Pfizer i Sobi u petak su u Savskom Marofu svečano obilježile početak radova na novom visokotehnološkom proizvodnom pogonu, u što ulažu 100 milijuna eura, a iz kojeg će od 2026. u 50 zemalja svijeta izvoziti inovativne biološke lijekove.
Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja tvrtka Haspira, od 2015. već ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4.000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara.
Njihov već postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo, te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.
"U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu narasli smo na njih 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno prozvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem", naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.
Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnja, čija je, kao i lijekova koji prozvode, glavna oznaka izvrsnost.
"Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje, ali i da kreira nova radna mjesta. Fantastično je vidjeti što se radi u Savskom Marofu, odakle ćemo prve lijekove lansirati 2026.", kazao je Stears.
Starija potpredsjednica švedske kompanije Sobi Christine Wesstrom kazala je da je Sobi trebao "snažno partnerstvo za viskokvalitetnu i održivi proizvodnju složenih lijekova, i to smo našli kod Pfizera. Visokotehnološki-znanstveni timovi i menedžmenti u obje kompanije, i u Hrvatskoj, jamče uspjeh ove suranje".
Na svečanosti je bila i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je poručila da je novi pogon i ulaganje Pfizera i Sobija iznimno važno za lokalnu ekonomiju, ali i promociju Hrvatske kao zemlje u kojoj se razvija i visokotehnološka industrija.
"U Hrvatskoj imamo veliki ljudski kapital i potencijal za razvoj biotehnološke proizvodnje, a ova će investicija pridonijeti i povećanju proizvodnih kapaciteta i daljnjoj diverzifikaciji hrvatske ekonomije. Važno je i što je to investicija u visoke tehnologije, čime se povećava i konkurentnost, kao i to što će to biti tvornica lijekova za izvoz i uz što će se umanjiti i rizici u opskrbnom lancu lijekova", ocijenila je Mikuš Žigman.
Pfizer je jedna od vodećih biofarmaceutskih kompanija u svijetu, koja otkriva, razvija i opskrbljuje tržište s više od 170 različitih lijekova, cjepiva i bezreceptnih lijekova. Posebno su fokusirani na područja onkologije, interne medicine, cjepiva, imunologije i upalnih procesa te rijetkih bolesti, a prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorili su 1996.
Pfizer je poznat i po borbi protiv pandemije covida-19, za što je s partnerskom tvrtkom BioNTech razvio cjepivo, te su u 2022. isporučili više od 2,9 milijardi cjepiva u 170 zemalja. Samo u 2021. proizveli su 3 milijarde doza, a očekivanja za 2022. je proizvodnja još 4 milijarde doza, pri čemu su se obje kompanije obvezale osigurati 2 milijarde doza cjepiva protiv covida zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2022., kazali su iz Pfizera.
Švedski Sobi je također biofarmaceutska kompanija posvećena razvijanju i provođenju inovativnih tretmana u područjima hematologije i imunologije te specijalističke skrbi za oboljele od rijetkih bolesti. Prisutni su u više od 70 zemalja, s misijom poboljšavanja života pacijenata s rijetkim bolestima, kojih je u svijetu oko 300 milijuna, a kako su rekli na svečanosti, za oko 95 posto od oko 6.000 zabilježenih rijetkih bolesti ne postoji nikakav tretman ni liječenje, u čemu vide svoju priliku.