Inicijalnu informaciju dobivena je od Nacionalne kriminalističke policije Velike Britanije. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja utvrdili su da je riječ o hrvatskom državljaninu
Petorka koja stoji iza uhićenja najtraženijeg hrvatskog hakera
Valerija Golubić, Marija Cibula, Renato Grgurić, Marko Vrkljan i Dragan Marić cyber su policajci koji stoje iza uhićenja 19-godišnjeg hakera iz Zaprešića. Peteročlani tim dio je nacionalne jedinice kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije, a postoje još četiri područne jedinice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Služba u ovom obliku oformljena je krajem prošle godine, no već je ranije unutar MUP-a postojala Služba za visokotehnološkog kriminaliteta u sklopu PNUSKOK-a.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tko je najtraženiji haker na svijetu? Hrvat! I uhitili su gaTko je najtraženiji haker na svijetu? Hrvat! I uhitili su ga Više na http://bit.ly/2JlwLTe
Objavljuje 24sata u 25. travnja 2018
- Nas pet odradilo je cijelu operativnu akciju do uhićenja i predaje pritvorskom nadzorniku. Inicijalnu informaciju dobivena je od Nacionalne kriminalističke policije Velike Britanije. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja utvrdili su da je riječ o hrvatskom državljaninu. Na slučaju smo intenzivno radili od studenog prošle godine - kazao nam je Renato Grgurić. Obrada se nastavlja, no zasad nema potvrde da bi bila riječ o nekoj široj organizaciji. Definitivno su utvrdili, kažu nam, da je 19-godišnjak autor, organizator i administrator Webstressera.
POGLEDAJTE VIDEO:
TOP TRI VIJESTI DANA Uhićeni hrvatski haker (19) je bez škole, a zaradio je milijuneTOP TRI VIJESTI DANA Uhićeni hrvatski haker (19) je bez škole, a zaradio je milijune
Objavljuje 24sata u 26. travnja 2018
Hakeri se vole hvaliti
Prije ovoga, imali su još jedan sličan slučaj. Bila je riječ o hrvatskom državljaninu koji je vrlo uspješno lansirao DDoS napade čak na domene vlada.hr, predsjednica.hr, hdz.hr, HT i slično.
- U početku je radio čisto iz zabave, a onda se to pretvorilo u neki vid iznude, ne prema ovim institucijama, ali prema nekim drugim firmama. Napao bi ih, a onda tražio uplatu određenog iznosa bitcoina kako bi im omogućio daljnji rad. Imao je i Twitter račun na kojemu se hvalio čime se bavio - kaže Marko Vrkljan. Dodaje da mnogi hakeri imaju potrebu pohvaliti se time što čine, kako to ne bi ostalo skriveno. Slično smo mogli vidjeti i na primjeru administratora Webstressera iz Srbije koji je, na Facebook profilu pod lažnim imenom, otvoreno govorio o napadima.
Usko specijalizirani
Budući da se ne bave profiliranjem, nisu nam mogli reći kakav je profil prosječnog hrvatskog hakera, no kažu da se u većini slučajeva radi o mladim ljudima.
- Često se ljudi iznenade kad vide da jedan 16-godišnjak može, recimo napraviti malicioznu skriptu i pokrenuti je te napraviti kibernetički napad. Stvar je u tome da oni imaju izrazito uska znanja, usko su specijalizirani za određeno kriminalno područje i bojim se, da od tih njihovih znanja društvo u budućnosti neće imati neke značajnije koristi - kaže Renato.
Nemaju vremena za školu
Dodaje da se mnogi od njih, kao što smo vidjeli u slučaju 19-godišnjaka, bore sa školom iako su vrlo pametni i inteligentni. To je zato, kažu, jer oni naprosto nemaju vremena za školu i učenje s obzirom da su previše fokusirani na kriminal.
Osim kibernetičkih napada, o kojima se puno priča posljednjih dana, područje interesa cyber policajaca su i računalne prijevare, suzbijanje dječje pornografije i slično. Oni su i hrvatska kontakt točka 24 sata na dan za žurno pronalaženje i prikupljanje digitalnih dokaza povodom zahtjeva svih država članica EU.
- Uz cyber kriminal bavimo se i suzbijanjem povreda prava intelektualnog vlasništva na internetu, recimo prodaja lažne viagre, cialisa na internetu, kartične prijevare i prijevare u kojima se prikupljaju podaci o karticama građana koji se potom prodaju na Darknetu - kažu cyber policajci.
Suradnja s kolegama u SAD-u
Objašnjavaju nam da su za rad na digitalnoj forenzici, koja obuhvaća analizu mobitela i kompjutora te ostalih nosača podataka, potrebna dublja informatička znanja. Ističu da pohađaju edukacije i radionice kako bi se stalno usavršavali i bili u korak s cyber kriminalcima. Usko surađuju s Europolom i privatnim sektorom te kolegama u SAD-u.
Kad se govori o fizičkim digitalnim dokazima kao što su mobiteli, računala i ostali nosači podataka u radu koriste posebne alate.
- Prvi set alata je predviđen prvenstveno za pretragu mobitela, no njime se mogu pretraživati čak i dronovi. Za spajanje mobitela na računalo koristi se "bridge" koji sprječava utjecaj na sadržaj mobitela te se pomoću forenzičkog softvera na računalu izrađuje forenzička kopija sadržaja mobitela, klon. Daljnja analiza sadržaja mobitela obavlja se na forenzičkoj kopiji mobitela, tzv. klonu. Bitno je da originalni sadržaj ostane forenzički netaknut na uređaju - priča Dragan Marić pokazujući nam kovčeg s opremom. Sličan set alata koristi se za pretragu računala. Kloniranje sadržaja radi se na sterilan disk, na kojemu u forenzičnom smislu ne postoji nikakav zapis.
Uhitili pedofila koji je zlostavljao 50 žrtvi
Njihov tim radio je i na akciji uhićenja 24-godišnjem pedofila s interneta, koji je imao više od 50 žrtava.
To je inicijalno bila akcija Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, mi usko surađujemo u sličnim akcijama obzirom da se u našoj službi radi forenzički dio i potpora istrage ukoliko je potrebno. U konkretnoj akciji sudjelujemo kao potpora u prikupljanju podataka s interneta, koji su potrebni za daljnju obradu i istraživanje - kaže nam Valerija Golubić.
Prisutni na društvenim mrežama
Zanimalo nas je imaju li cyber policajci lažne profile koje koriste u radu.
- Prisutni smo na društvenim mrežama, ali nećemo reći gdje, koliko i kako - kažu složno uz smijeh.
- Što se tiče Facebooka, MUP ima odličnu suradnju s njima i za svaki Facebook profil, ukoliko se prijavi da je počinio neko kazneno djelo, možemo poslati upit njihovoj službi za odnose s policijom i dobit ćemo informaciju tko ga je i na koji način otvorio. U većini slučajeva moći ćemo utvrditi identitet osobe koja stoji iza tog profila - pojasnili su nam. Smatraju da mnoge žrtve cyber kriminala u Hrvatskoj ne prijave kazneno djelo, zbog čega je tamna brojka teško procjenjiva.
Česte romantične prijevare
Vrlo su česte, priča nam Valerija Golubić, tzv. romantične prijevare putem interneta u kojima se najčešće za žrtve biraju žene. Počinitelji im se javljaju putem društvene mreže, uspostavljaju kontakt s budućom žrtvom, razvija se prijateljstvo, a potom i neki dublji, emocionalni odnos.
- U konačnici traže da im se uplati novac, recimo, dogovaraju zajednički život u Hrvatskoj, no dolazi do komplikacija, pa traže da im se na račun uplati novac za put i slično. Ukoliko žrtva ne uplati novac, obično kreću prijetnje, ucjene objavljivanjem diskreditirajućih sadržaja, a ako pak uplate, po primitku novaca osoba „nestaje“ kao i svi profili na Internetu.
- Drugi segment odnosi se na djecu i mlade, komunikacije u koje se djeca upuštaju putem društvenih mreže i Interneta s nepoznatim osobama. Takvo lakomisleno i nesmotreno ponašanje na Internetu obično završava pogubno za mlade, uglavnom takao da su dovedeni u poziciju da sami stvaraju određene materijale (foto, video) koji se kasnije, od strane „Internet predatora“, koriste kao „dječja pornografija“. Ciljana skupina počiniteljima su djeca ispod 18 godina, koje se vrbuje i mami da se fotografiraju ili snimaju bez odjeće i šalju dalje. Cijeli spektar tih kaznenih djela završava nama na stolu i Odjelu maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelj - dodaje Valerija
Preporučujemo da se u preventivne i edukativne svrhe pogleda kratak film koji je objavljen na službenim stranicama MUP-a RH
Napominju da se cyberterorizmom, bave neke druge službe.
Plaćanje kriptovalutama pristuno i kod nas
Što se tiče plaćanja bitcoinima, kažu da je on raširen među cyber kriminalcima, te se koristi i kod nas.
- Jedna od namjena kriptovaluta je da se sakrije trag novca i da on bude univerzalno sredstvo plaćanja na internetu. Na Dark Marketu se sve obavlja putem kriptovaluta jer pravi računi i novac ostavlja trag. Da, i kod nas koriste kriptovalute - kaže Dragan.