Sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, pojasnila je kako je trebao ići tijek u kaznenom postupku
TRAGEDIJA NA BILICAMA
Pet pogrešaka koje su dovele do mladićeve smrti u zatvoru
Niz je prijepora oko kaznenog postupka nad Kristianom V. (18) koji je preminuo u KBC-u Split nakon boravka u istražnom zatvoru.
Sporno je što prilikom postupanja nad njim nije uzeta starosna dob zbog koje su dužni primjenjivati Zakon o sudovima za mladež te činjenica da je, osim što je bio bitno smanjeno ubrojiv, bio dijete s teškoćama u razvoju, zbog čega je imao dijagnosticiran teži invaliditet. Uz to je, unatoč godinama i dijagnozi, smješten u istražni zatvor iz kojeg je tri puta odveden u zatvorsku bolnicu zbog suicidalnih misli, javlja Slobodna Dalmacija.
'Izricanje istražnog zatvora za maloljetnike je iznimka'
Sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, pojasnila je kako je trebao ići tijek u kaznenom postupku protiv mlađeg punoljetnika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:24
- U svakom postupku protiv osobe koja je u vrijeme počinjenja djela starija od 18, a mlađa od 21 godinu moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež. U takvim postupcima uvijek se mora od Centra za socijalnu skrb zatražiti izradu izvješća o osobnom i obiteljskom stanju i prilikama. Centar za socijalnu skrb također treba iznijeti mišljenje koja bi sankcija bila najbolja za konkretan slučaj, odnosno može li se na osobu primijeniti maloljetničko pravo, iako je punoljetna. Uvijek državni odvjetnik i sudac moraju ispitati roditelja ili skrbnika mlađeg punoljetnika.
- Već u fazi istraživanja o kojemu se kaznenom djelu radi, policija i državni odvjetnik moraju prikupiti sve potrebne podatke o mlađem punoljetniku. Poslije se na sudu uključuje stručni suradnik suda, socijalni pedagog koji također daje mišljenje o mlađem punoljetniku. U postupcima za koje sam ja bila nadležna, kada bismo imali mlađeg punoljetnika koji ima ADHD, stručni suradnici bi na glavnoj raspravi procijenili njegovu razinu odrastanja koja je uvijek bila ispod starosne dobi. Primjerice 18-godišnjak s ADHD-om je na razini maloljetnika od 15 ili 16 godina - rekla je sutkinja za Slobodnu Dalmaciju.
Sutkinja ističe da se istražni zatvor može izreći maloljetniku prije podizanja optužnice samo iznimno, ako postoji bojazan da će ponovno počiniti teško kazneno djelo, i to pod pretpostavkom da se radi o teškom kaznenom djelu i da se očekuje kazna zatvora. Napominje da su to iznimne i rijetke situacije.
Umjesto zatvora - ustanova ili nadzor obitelji
Ukoliko se radi o osobi sa zdravstvenim teškoćama, treba se pronaći ustanova koja će ju zbrinuti. Umjesto istražnog zatvora se tada izriće privremena mjera - mjera opreza smještaja u navedenu ustanovu ili se odredi nadzor obitelji koja mora biti u kontaktu sa psihijatrom u ustanovi. Ako se tada pokaže da mjera ne funkcionira, ide se na krajnje rješenje - smještaj u istražni zatvor.
Kada je taj postupak u potpunosti proveden, odlučuje se hoće li se mlađeg punoljetnika tretirati prema maloljetničkom pravu ili će se zaključiti da je postupao kao odrasla punoljetna osoba. Primjenu maloljetničkog prava može predložiti državni odvjetnik za mladež, branitelj optuženika, ali o tome mora računa voditi i sud.
- Nadalje, ako se za optuženika utvrdi sumnja u ubrojivost, sudski vještak mora nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjeni maloljetničke sankcije. Bitno smanjena ubrojivost se cijeni kao olakotna okolnost i ima vrlo velik utjecaj na izbor kaznene sankcije. S mladim osobama se postupa s izuzetnom pažljivošću, kako je zakonom i propisano. U ovom konkretnom slučaju u Splitu nisu imali što utvrđivati oko kaznenog djela jer je mladić izjavio da se osjeća krivim. Jedino na čemu su imali raditi je utvrditi sve vezano za njegovu osobnost i sukladno tome postupati. Nadalje, ni u kom slučaju se ne smije prilikom vještačenja angažirati psihijatar za odrasle, nego to mora biti psihijatar za djecu i mladež - iznijela je sutkinja ključne odrednice postupanja.
'Uprava je trebala napraviti procjenu rizika'
- Ako se procijeni da se punoljetnika treba tretirati prema maloljetničkom pravu, u sudskoj praksi im se često kao sankcija izriče mjera pridržaja maloljetničkog zatvora. To je svojevrsna uvjetna kazna zatvora s rokom kušnje, ali za maloljetnike. Riječ je o sankciji iz Zakona o sudovima za mladež kojom se optuženiku izriču obveze kojih se mora pridržavati tijekom određenog razdoblja, kako ne bi morao odslužiti kaznu u maloljetničkom zatvoru. U navedene obveze kojih se moraju pridržavati spada redoviti tretman kod liječnika, psihoterapija i, primjerice, zadržavanje radnog odnosa, ako je zaposlen. Rijetko se dogodi da ta mjera preraste u izdržavanje maloljetničkog zatvora zbog neispunjavanja zadanih obveza - kaže sutkinja s bogatom praksom.
Osvrnula se i na boravak u zatvoru i činjenicu da je Kristian V. više puta bio smješten na Odjel psihijatrije Bolnice za osobe lišene slobode u Zagrebu zbog suicidalnih misli.
- U penalnom sustavu, kada se osoba, pogotovo te dobi, požali na suicidalne misli te zbog toga bude i hospitalizirana, dužnost je zatvorske uprave napraviti procjenu rizika. Da ne govorim u situaciji kada je došlo do samoranjavanja te kada imamo 18-godišnjaka s njegovim dijagnozama - navodi sutkinja za mladež.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:09
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
