Oko pola milijuna građana prima državni minimalac od 4000 kuna za kojeg uskoro neće biti novca. Rupa u proračunu bit će velika oko 45 milijardi kuna za koju se ne zna kako će se popuniti
NEMA NOVCA ZA DRŽAVNI MINIMALAC
Penzije sigurne, a ostalo kako Bog da. U proračunu - rupetina
Mirovine će jedine ostati kakve su i sad, i one iz rada i privilegirane, obećao je Zdravko Marić.
Čini se da će u iduća tri mjeseca sve drugo doći pod znak pitanja. Vodeći se političkim oportunitetom kojega mu diktiraju predstojeći izbori, premijer Plenković zasad je sklon razmišljati o rezanju božićnica i regresa, smanjenju plaća saborskim zastupnicima i drugim dužnosnicima, te odgodi planirane povišice plaća prosvjetarima u lipnju. To bi - ponavljamo, zasad - bilo sve.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:19
U proračunu - provalija!
Smanjenje plaća cijelom javnom sektoru, ili samo onima koji ne spadaju u „borce s prve linije“ (doktori, sestre, vatrogasci itd) ne bi imalo veliki financijski učinak, a nije ni moguće bez dogovora sa sindikatima. No, novca neće biti.
U proračunu će zjapiti provalija, to je sigurno, a jedino što nije poznato jesu njene dimenzije.
“Okolnosti su takve da svi moramo shvatiti kakva je situacija. Nama mjesečno za funkcioniranje države treba između 13 i 15 milijardi kuna. Plaće u tom cijelom iznosu su negdje oko 2,5 milijarde kuna i nisu jedina stavka. Tu su mirovine, ali i zdravstveni sustav i socijala, treba sagledati sve stvari i mjere koje smo uveli za gospodarstvo”, rekao je ministar financija Marić, čovjek čiju je poziciju epidemija korjenito promijenila.
Imao je najveće uspjehe u Plenkovićevom kabinetu, a sad svakog dana mora, s dubokim kolutovima pod očima, do sitnih sati analizirati svaku stavku proračuna; grčevito pratiti financijska tržišta u svijetu, tečajeve, kamate, dogovore EU oko interventnih mjera - s jednim okom na epidemiološkoj, gospodarskoj, političkoj i sindikalnoj sceni u Hrvatskoj - jer će o svemu tome ovisiti sudbina proračuna a donekle i njegova.
Najavljeno trostupanjsko labavljenje mjera značit će vrlo postupnu obnovu gospodarstva. Jer, koliko će ljudi kupiti odijelo koje ne može probati? Koliko će ljudi ići u turizam pod maskama i sa pleksiglasnim oklopima?
'BDP će nam se prepoloviti'
Tko može zamisliti kavanski ili restoranski život u uvjetima koji vladaju na svemirskim brodovima? Trošarine na derivate bit će manje, kako to nadoknaditi? PDV će dramatično pasti, a ubirat će se samo po realizaciji.
- Proračunska će rupa biti za ova tri mjeseca oko 30 milijardi… I da korona stane za mjesec dana, na koncu godine bit će do 70, kaže nam makroekonomist, doktor ekonomskih znanosti, koji je poželio ostati anoniman.
- Nitko to neće javno reći, ali nama će se BDP prepoloviti. Neće ljudi odmah pohrliti u dućane, to će ići postupno, kaže on.
- Greška je, nastavlja, bila da smo se najprije zadužili unutra, pa ćemo onda ići na vanjsko zaduživanje. Trebalo je najprije ići van, jer će kamate na stranim tržištima nakon nekoliko mjeseci biti tko zna kakve. Možda se i ne uspijemo zadužiti. Oko 500.000 ljudi danas je na 4000 kuna državne pomoći. Mi smo u tu situaciju došli nakon uspona u kojem je svaki konobar imao 10.000 kuna, ako je bio sposobniji i 15 tisuća, i tu će se sad pojaviti rupe u budžetima ljudi a to će smanjiti potrošnju. Već sad imaju naznake da u državnoj blagajni nemaju za isplatiti po 4, 000 kuna poduzećima, pa se sve svodi na to da izbori budu što prije. Svim snagama guraju izbore što prije, možda u sedmom mjesecu, pa se sad radi o tome da će pokušati skupiti 76 ruku za raspuštanje Sabora…
'Treba kupiti 100.000 prasadi i dati ih poljoprivrednicima'
Naš sugovornik kaže da ove godine neće biti priljeva od turizma, niti doznaka iz inozemstva, a i svjetska se ekonomija neće oporaviti do pobjede nad virusom.
- Treba kao što kaže Željko Lovrinčević kupiti 100.000 prasadi, i dati ih poljoprivrednicima da uzgajaju, a ne maštati o turizmu. Koji turizam, pod maskama? Osvijestimo se više. Ajmo sad obnavljati hotele i dizati njihovu razinu, angažirajmo domaću građevinu, drvnu industriju, industriju namještaja. Ne treba ponavljati greške iz 2009,. godine, kad se išlo u štednju koja je produljila recesiju. Nijemci su tada građanima dijelili vaučere, Francuzi su davali vaučere za turizam, dakle, moramo raditi suprotno od 2009. a mi radimo isto. Po meni, najbolje je rješenje zadužiti se, pa čak i više nego što treba, ali onda novac upumpati u proizvodnju i potrošnju, u investicije, itd. Mi bismo u recesiju ušli i da nema korone, ali nemojmo raditi mjere koje vode prema tome da se nećemo iščupati deset godina. Zadužite se i iz toga generirajte neke investicije od kojih se može nešto napraviti.
Kriza je jasno pokazala da u Hrvatskoj postoje brojne institucije i proračunske pozicije koje samo troše javni novac, a nikada nisu u stanju proizvesti nikakvu korisnu uslugu. Sindikati javnih službi ne žele da se dira ni u takve. Vilim Ribić kaže da sindikati ne razumiju zašto bi se bilo kome rezalo.
- Postoji zaduživanje, što je uobičajen način u drugim zemljama. Ministar Marić je sam izjavio da suficit i deficit nisu u fokusu. Svako smanjenje plaća bi dovelo u pitanje agregatnu potražnju. Nema ni jedne zemlje koja smanjuje plaće - rekao je nakon sastanka u vladi Ribić, pa objasnio u kojem trenutku će sindikati biti spremni za razgovor o smanjenju plaća.
- Trenutak kada zbog navale svih drugih zemalja i u inozemstvu i u zemlji na zaduživanje, presuše ti izvori, onda se može pričati o plaćama. Ali mora se razgovarati i o drugim segmentima. Što to poduzetnički sloj, čime se on žrtvuje? Mi sada ne vidimo žrtvu u poduzetničkom sloju - rekao je Ribić, kojem broj nezaposlenih u privatnom sektoru, koji eksponencijalno raste, očito ne znači ništa, a te ljude ne vidi kao generatore „agregatne potrošnje“.
Zdravko Marić kaže da se još možemo zaduživati. Kazao je kako Hrvatska može ovo sve izdržati, ali da će biti teško.
“Javno smo komunicirali procjene. Govorimo o iznosima zaista velikim u tri mjeseca – od 65 do 70 milijardi kuna i to je vrlo izazovno“ ,rekao je Marić i dodao kako će biti teško ova tri mjeseca, a stvari bi dalje mogle biti još teže i kompleksnije.
U pitanje će doći naplata kredita; iz Udruge banaka poručuju da će banke ove godine biti u crvenom. Marić navodi da je do danas sam dobio podatak o 7500 zahtjeva građana i poduzetnika prema bankama. Jedini sektor koji bi možda mogao biti u plusu su telekomunikacije, navodi u svojoj analizi Marko Rakar, koji misli da je kriza – a po njegovoj procjeni, proračun će biti tanak za 45 milijardi kuna - prilika za resetiranje.
„Proračunska rupa s današnjim pogledom odgovara jednoj trećini državnog proračuna! Ako je ikada postojalo, sada je vrijeme da sve one hrabre reforme koje sakupljaju prašinu izvučemo van i implementiramo, jer puno je bolje da se resetiramo sami i pokušamo ovo društvu, a osobito državu, posložiti na dugoročno održivim temeljima nego da taj reset umjesto nas rade drugi“, piše Rakar na svom blogu.
Zdravko Marić u Šprajcovoj dao je do znanja da će rezanja plaća biti. Na pitanje govorimo li o rezanju od 20 ili 40 posto, kazao je:
- Ne bi sada ulazio u spekulacije i brojke. Nisu samo plaće sastavni dio rashodovne strane proračuna - poručio je i dodao:
- U ova tri mjeseca, da financirate sve ono nužno treba oko 15 milijardi kuna mjesečno, dakle u tri mjeseca 45 milijardi i kad tome dodate još neke obveze iz prošlih razdoblja, dođe se do 70 milijardi kuna - kazao je Marić.
O kamatama na zaduživanje i hoće li biti visoke je poručio:
- Ovo što smo sad napravili na pet godina je prosječno 1,3 do 1,5 posto. Pritisak na tržište je više nego vidljiv. Treba reći i da je za očekivati da će udar u ovoj godini, pad BDP-a ove godine biti veći nego 2009. godine. Iskreno se nadam da ovaj put nećemo padati šest godina zaredom" - poručio je ministar financija.
Bit će rezova, mora biti
Na pitanje je li govorimo o padu od 9 ili 10 posto, Marić je ustvrdio:
"Bit ćemo spremni na sve scenarije. Na tim razinama."
Darko Horvat je za HRT rekao da smo za ovakav set mjera financijski spremni tri mjeseca bez ikakvih zaduženja, ali će zaduženje biti potrebno bude li epidemija potrajala naredna tri mjeseca.
- Nakon toga, ako će se ovo prolongirati ili ako će se u šest mjeseci producirati drugi val, morat ćemo osmišljavati određene scenarije koji neće biti popularni - poručio je Horvat i naglasio da popuštanje mjera sukcesivno, u tri koraka, ne znači i opuštanje.
Horvat je istaknuo da nismo do kraja iskoristili financijsku omotnicu europskih fondova i da se u njegovom resoru pripremaju investicije koje u ovom trenutku iznose oko 2,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava za "day after", odnosno dan nakon pokretanja hrvatskog gospodarstva.
Bez rezova u državnom i javnom sektoru?
- Bit će rezova, rekao sam vam, iz mjeseca u mjesec, uštede su vidljive. Ako u prva tri mjeseca ova epidemija ne stane, siguran sam da će biti rezova i u plaćama i u drugim segmentima državnog proračuna - rekao je.
- Nakon toga, ako će se ovo prolongirati ili ako će se u šest mjeseci producirati drugi val, morat ćemo osmišljavati određene scenarije koji neće biti popularni - zaključio je Horvat.
Što ako ne dođe do dogovora vlade i sindikata? Vlada može raskinuti kolektivne ugovore i jednostrano smanjiti plaće, kažu naši izvori, dodajući da u tom slučaju mogu računati na tužbe koje će država, vjeruju, izgubiti.
Činjenica da nije proglašeno izvanredno stanje i da epidemija jenjava svakako će im ići na ruku.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
