Papa Franjo posvetio je u petak Bezgrješnom Srcu Marijinu cijelo čovječanstvo, a posebno Rusiju i Ukrajinu, nakon mjesec dana ruske invazije na Ukrajinu
Papa na misi u Rimu posvetio Srcu Marijinu Ukrajinu i Rusiju
"Ovih dana ... bombe razaraju mnoge kuće naše ukrajinske braće koja su bez obrane", rekao je Sveti Otac na misi u Bazilici sv. Petra u RImu gdje je povjerio Ukrajinu i Rusiju Blaženoj Djevici Mariji.
"Taj mrski rat (...) u svakome izaziva strah i pomutnju", rekao je Franjo pred oko 3500 vjernika među kojima su bili veleposlanici i Ukrajine i Rusije te predstavnici diplomatskog zbora.
Oko 2000 vjernika okupilo se na Trgu sv. Petra u Rimu prateći čin posvete putem divovskih ekrana, objavila je Sveta Stolica.
Tisuće biskupa u katedralama i svećenici u crkvama diljem svijeta u isto vrijeme čitale su istu molitvu na lokalnim jezicima tvoreći tako najveći koordinirani crkveni događaj u svijetu u novijoj povijesti.
U tu svrhu je tekst molitve bio objavljen na 35 jezika, što je rijedak događaj.
Odluka pape Franje da posveti Bezgrješnom Srcu Marijinu Rusiju, Ukrajinu i čitavo čovječanstvo dio je tradicije učiteljstva Crkve koja je uvijek Gospu gledala kao onu kojoj se valja povjeriti u trenutku kušnje, objašnjava Radio Vatikan na hrvatskom.
Zadnjih tjedana je Papa, koji je razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, ali i s ruskim patrijarhom Moskve Kirilom - višekratno pozivao na mir u Ukrajini osuđujući "pokolj" u toj zemlji u kojoj "teku rijeke suza i krvi".
Veze s Fatimom
U portugalskom gradu Fatimi, Papin izaslanik kardinal Konrad Krajewski, jedan od njegovih najbližih suradnika, čitao je istu molitvu u isto vrijeme na mjestu gdje se prema katoličkom učenju Gospa ukazala trima malim pastirima 1917. godine u vrijeme Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije.
Veza s Fatimom bitna je za razumijevanje vjerske i političke važnosti današnje posvete Gospi, napominje agencija Reuters.
Prema učenju Katoličke Crkve Gospa se ukazala 13. srpnja 1917. i pozvala da se njoj povjeri Rusija jer će u protivnom "širiti svoje pogreške svijetom, izazivati ratove i progoniti Crkvu", a brojne će nacije biti "izbrisane".
Nakon ruske revolucije 1917. i tijekom hladnog rata "poruka iz Fatime" postala je točka oko koje su se okupljali antikomunisti u kršćanstvu.
Slične činove posvete svijeta Majci Božjoj zazivali su i Pape 1942., 1952., 1964., 1981., 1982. te 1984.
Marija Bistrica: Misa i Čin posvete Ukrajine i Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu
U Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić slavio je svetu misu prigodom Čina posvete kojim papa Franjo, u zajedništvu s biskupima svijeta, posvećuje Ukrajinu i Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu.
Citirajući pismo pape Franje, kardinal Bozanić naglasio je kako je taj Čin posvete "gesta sveopće Crkve koja u ovome dramatičnim času uzdiže Bogu, po Njegovoj i našoj Majci, bolni vapaj svih patnika i moli za prestanak nasilja te da bi preporučila budućnost čovječanstva Kraljici mira".
"Izniman je ovo znak, u kojemu je s papom Franjom cijela Crkva, u svim dijelovima svijeta, okupljena oko Majke Marije, posvećujući svijet njezinu Srcu, toj riznici pouzdanja u Gospodina. Ovo je trenutak koji povezuje vrijeme i vječnost, nebo i zemlju", naglasio je kardinal u petak, na svetkovinu Blagovijesti - Navještenja Gospodinova.
Homiliju je zaključio riječima: "U Marijinu Srcu, i u našim ste srcima, svi vi napadani u Ukrajini: djedovi i bake, očevi i majke, djeco, mladi i vi koji branite živote bližnjih, da živite od Božje snage koja čini naizgled nemoguće. U Marijinu Srcu i u našim ste srcima i vi koji napadate, da pogledate svoje srce i da se otvorite milosti Duha Svetoga, tražeći način da zlo bude zaustavljeno, da se zlo ne širi po vama."
Nakon homilije, zagrebački nadbiskup i pomoćni biskupi izmolili su Čin posvete kojim papa Franjo, u zajedništvu s biskupima svijeta, posvećuje Ukrajinu i Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu.