Ovršni zakon: Vlada prihvatila izmjene koje je predložio Most

Vlada je prihvatila izmjene Ovršnog zakona koje je predložio Most i uputila takvo mišljenje, zajedno sa 13 amandmana, u Hrvatski sabor. Premijer Plenković naglasio je kako su izmjene Zakona dogovarane s Mostom još ranije ove jeseni te je istaknuo kako su i amandmani usuglašeni s njima pa u tom smislu očekuje da će se u Saboru i prihvatiti.

POGLEDAJTE VIDEO:

- S ovih 13 amandmana želimo učiniti Zakon još boljim, kvalitetnijim, socijalno osjetljivijim - istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. 

U konačnom prijedlogu Zakona poseban naglasak stavljen je na zaštitu jedine nekretnine kao predmeta ovrhe.

- Ključne točke ovih izmjena zakona su da se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini niti kada je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna. Vrlo precizno dajemo alat sudovima, ako je glavnica i veća, ali je narušena ravnopravnost ovrhovoditelja i ovršenika, sud će moći donijeti odluku da se takva ovrha na nekretnini brani. Oni koji ipak ostanu bez nekretnine, propisujemo vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb te im je zajamčen smještaj 18 mjeseci. Također, dižemo i zaštićeni dio plaće i mirovine sa 2/3 na 3/4 pa će građanima ostajati više za život. Implementiramo i važnu Direktivu, a to je Direktiva o europskom nalogu - istaknuo je Bošnjaković.

Što se tiče dizanja zaštićenog djela plaće i mirovine s 2/3 na 3/4, to se odnosi na 3/4 prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Premijer Plenković poručio je i kako bi bilo korisno razmotriti od jeseni da se donese i novi Ovršni zakon.

- Ovo je problem koji se tiče velikog broja hrvatskih građana i vjerujem da će ove izmjene pridonijeti njihovom boljem rješavanju. S obzirom da je ovaj Zakon doživio već dosta izmjena, možda bi bilo korisno razmisliti od jeseni da se razmotri jedna radna skupina koja bi izradila jedan novi, kvalitetan, moderan Zakon koji bi možda cjelovitije riješio sva pitanja - poručio je Plenković.

Grmoja: 'Most je htio puno korjenitije promjene'

Mostovac Nikola Grmoja komentirao je podržavanje Vlade njihovih izmjena Ovršnog zakona. Istaknuo je da je Most htio i puno korjenitije promjene, ali da u tome nisu imali političku potporu. 

- Bilo bi nerazumno da su odbili prijedlog koji smo mi zajednički usuglasili. Ono što moram naglasiti i što je jako bitno, prijedlog Zakona kojeg smo mi dali u proceduru je konsenzualni prijedlog. Znači, HDZ se usuglasio s nama. Mi smo bilo spremni i na puno korjenitije promjene, ali za njih u tom trenutku nismo imali političku potporu. Nama je u interesu da se taj Zakon donese, voljeli bismo da te promjene budu što veće. Što se tiče iznosa od 20.000 kuna, mi ćemo ići prema jednom puno većem iznosu - istaknuo je Grmoja.

Dodao je kako su neki govorili da ove izmjene Ovršnog zakona nisu dovoljne, a svjesni su toga i u Mostu. 

- Potrebne su i cjelovite izmjene Ovršnog zakona i Most će na tome raditi. Bitno je naglasiti da je jedina politička stranka koja je nešto konkretno napravila je Most koji je dao prijedlog Zakona, omogućio zastupnicima pa i Vladi da da te amandmane i da konačno pomognemo našim najugroženijim građanima. Očekujem da će svi zastupnici podržati ovaj Zakon - poručio je Grmoja.

Na kritike da u Ovršnom zakonu iz procesa ovrhe nisu maknuli javne bilježnike, Grmoja kaže da za to nisu imali potporu.

- To je jedan proces, volja i odluka da se ide u tom smjeru. Mi smo toj ideji skloni, pokazali smo to i kod Zakona o HRT-u gdje smo išli na korist naših građana, a na uštrb određenih odvjetničkih i javnobilježničkih društava, tako da namjera Mosta tu uopće nije sporna. Morate biti svjesni i da mi imamo 15 ruku u Saboru, a za donositi Zakone treba puno više - istaknuo je. 

Pozdravio je Grmoja i najavu premijera da će se od jeseni krenuti u izradu novog Zakona.

- Mi ćemo aktivno u tome sudjelovati i drago nam je da smo Vladu potaknuli s našim prijedlogom Zakona da ide u tom smjeru i da je konačno i predsjednica shvatila da je to bitno pitanje - zaključio je Grmoja.

Nisu prihvatili prijedlog Zakona Kluba zastupnika Živog zida i Snage

Vlada je u Hrvatski sabor sa sjednice poslala mišljenje da ne prihvati prijedlog Zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija koji je podnio Klub Živog zida i Snage. 

Ovim prijedlogom Zakona, Živi zid i Snaga htjeli su povećati sudjelovanje banaka u snošenju tereta najvećih društvenih problema kroz mjere porezne politike. Uveli bi poseban porez po stopi od 0,64 posto na imovinu banaka i drugih kreditnih institucija, a prikupljena sredstva iskoristila bi se za mjere demografske obnove. Planirana prikupljena sredstva iznosila bi oko dvije milijarde i 518 milijuna kuna godišnje.

Ministar financija Zdravko Marić obrazložio je i zašto prijedlog Zakona odbijaju.

- Unatoč ovoj dobroj namjeri i plemenitoj ideji, mi ipak predlažemo da se ne prihvati ovaj prijedlog Zakona. Vlada je razmotrila prijedlog Zakona i mišljenja je da bi trebao sadržavati i primjerenu analizu. Nadalje, visina stope od 0,64 posto djeluje dosta visoko i destimulirajuće za poslovanje, a nejasno je kojom metodom je predlagatelj došao do tog iznosa stope. Ne vodi se računa o uspješnosti poslovanja nego o veličini poslovnog objekt. Sve ovakve izmjene potrebno je iskomunicirati i sa Središnjom europskom bankom što nije učinjeno. Važno je naglasiti da smo mi u okviru porezne reforme također razmatrali ovu mogućnost, ali je procijenjeno kako bi uvođenje poreza na imovinu kreditnih institucija u ovom trenutku bio veliki rizik jer bi mogao poskupiti dodatne kreditne plasmane poduzetnicima i građanima. Smatramo da je u ovom trenutku potrebno pozornost usmjeriti na prijedlog oporezivanja financijskih transakcija - obrazložio je Marić. 

U proceduru uputili prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom. Temeljem te odluke, važeći Zakon prestaje važiti 1. kolovoza ove godine pa Vlada u saborsku proceduru šalje novi Zakon, koji prema riječima ministrice Murganić, u sadržanoj smislu uređuje institut pravobranitelja vrlo slično kao i ukinuti zakon.

Usvojene su i izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira obveze vezane uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom te uz zdravstvene preglede osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom. Prema ovim izmjenama, ubuduće bi ministar zdravstva jedinstveno utvrđivao cijene zdravstvenih pregleda i stjecanja znanja o higijeni osoba za cijelu državu.

Vlada je usvojila i dopune Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se propisuje da pri potpisivanju građani moraju upisati i osobni identifikacijski broj (OIB), umjesto JMBG-a. 

Usvojeno i izvješće Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2016. godinu u kojem stoji da je ta agencija lani izvršila 747 nadzora i inspekcija, izradila 11 nacrta prijedloga podzakonskih propisa i izdala dvije naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti. Pokrenula je i 14 prekršajnih postupaka protiv počinitelja prekršaja iz područja civilnog zrakoplovstva.

Tijekom prošle godine zaprimljeno je i riješeno i 569 predmeta vezano uz odobravanje letova u zračnom prostoru Hrvatske.