Ovo su ljudi koji idu u Bruxelles na plaću od 10.000 eura bruto

Prema objavljenim rezultatima u 23 sata, ovo bi trebali biti 12 eurozastupnika koje je Hrvatska izabrala na izborima s jednom od najgorom izlaznosti u povijesti naše zemlje: Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Nikolina Brnjac, Sunčana Glavak, Željana, Zovko iz HDZ-a. Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Matić iz SDP-a. Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i Gordan Bosanac iz Možemo.  Na listi HDZ-a je apsolutna zvijezda premijer Andrej Plenković, pa nitko osim njega nije osvojio više od 10 posto glasova na listama. Zato su zastupnici izabrani po redu na listama, bez obzira koliko su neki dobili broj glasova. Kod SDP-a je situacija drugačija, pa je primjerice Picula skočio sa zadnjem mjesta u Europski parlament zahvaljujući preferencijalnim glasovima. 

Mjesečna plaća europskog zastupnika iznosi 10.075 eura bruto odnosno 7.853 eura neto. Nakon oporezivanja u Hrvatskoj našim našim zastupnicima mjesečno ostane oko 6000 eura. No tu su i druge naknade, pravo na paušalni iznos od 4950 eura mjesečno za pokrivanje troškova kao što su najam ureda u državi članici u kojoj su izabrani ili troškova za informatičke opreme, uredski materijal te pretplate za mobitele ili internet.  Tu je i paušalni iznos dnevnice od 350 eura koji pokriva smještaj, obroke i povezane troškove tijekom službenog rada u Europskom parlamentu. Imaju pravo i na povrat dvije trećine troškova liječenja. Na kraju mandata imaju pravo na prijelaznu naknadu u iznosi jedne mjesečne plaće, a isplaćuje se najviše dvoje godine. Imaju pravo na mirovinu kad navrše 63 godine, a mirovina im iznosi 3,5 posto plaće za svaku punu godinu obnašanja dužnosti i jednu dvanaestinu plaće za svaki puni mjesec, ukupno ne više od 70% plaće.

Ovo su ljudi koji idu u EU parlament:

KARLO RESSLER (34) - Mlada uzdanica HDZ-a već je odradila mandat u Europskom parlamentu, a sada ide opet u Bruxelles. Rođen je 26. prosinca 1989. godine u Zagrebu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nekoliko puta je osvajao Dekanove nagrade, a posljednju godinu fakulteta završio je na Sveučilištu u Sheffieldu u Engleskoj. Od 2013. do 2016. godine radio je kao asistent tadašnjem članu Europskog parlamenta Andreju Plenkoviću. Radio je na nizu europskih tema i rezolucija te pomagao u izradi izvješća i govora. Također je sudjelovao u sastancima delegacije EU-a s državama zapadnog Balkana. Godine 2019. postao je zastupnik u Europskom parlament. Uključen je i u nekoliko organizacija civilnog društva, uključujući Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatski liječnički savez.

DUBRAVKA ŠUICA (67) - Rođena Dubrovčanka svoju karijeru je započela u školstvu. Naime, diplomirala je engleski i njemački jezik, a potom ih je predavala u osnovnoj školi, a potom i u srednjoj školi. U HDZ je ušla 1990. godina, a krajem devedesetih se angažirala politički. Naime, 1996. godina imenovana je ravnateljicom Gimnazije, a iduće godine postala gradska vijećnica. Vrlo brzo preuzima dubrovački HDZ te ulazi u Glavni odbor stranke. U Sabor je ušla 2000. godine, a 2001. godine osvaja vlast u Dubrovniku. Gradonačelnica je ostala do 2009. godine, a u tri mandata je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Godine 2013. izabrana je za zastupnicu u Europskom parlamentu, a 2019. postaje potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. Njena politička karijera obilježena je s nekoliko afera.

DAVOR IVO STIER (52) - povratnik je na političke funkcije. Rođen je 1972. u Buenos Airesu, a diplomirao je političke znanosti i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu je diplomirao i novinarstvo. Diplomatsku akademiju u Zagrebu završio je 1996. godine, a tada je i primljen u hrvatsku diplomatsku službu. Radio je u hrvatskom veleposlanstvu u SAD-u te u Stalnoj misiji pri NATO savezu u Bruxellesu. Bio je savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku. Bio je i zastupnik u Europskom parlamentu i glavni pregovarač Europske pučke stranke u Odboru za razvoj. Bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru, a od 2010. do 2014. bio je i međunarodni tajnik HDZ-a. Od 2016. do 2017. bio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova. Međutim, 2017. je podnio ostavku na mjestu ministra.

NIKOLINA BRNJAC (45) - u prošloj je Vladi bila ministrica turizma, ali tu funkciju je sama odlučila ne obnašati u novoj Vladi. I to kako bi lovila mandat u Europskom parlamentu. Inače, diplomirala je i doktorirala na Fakultetu prometnih znanosti. Godine 2002. postala je asistentica na istom fakultetu, a tu funkciju držala je do 2010. kada je postala voditeljica Katedre za intermodalni transport. U Glavnu upravu za istraživanje i inovacije u Europskoj komisiji dolazi 2015. godine, a već iduće godine postaje posebna savjetnica ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Iste godine postaje i izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti. Godine 2017. postaje državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a iduće godine prelazi u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Na izborima 2020. opet pobjeđuje HDZ te je Andrej Plenković postavlja na mjesto ministrice turizma.

SUNČANA GLAVAK (55) - rođena je 9. prosinca 1968. u Čakovcu. Tamo je završila osnovnu i srednju školu, a diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kasnije je stekla magisterij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Bila je voditeljica i urednica na Hrvatskom radiju u Čakovcu, a potom na HRT-u. Bila je i službena najavljivačica za muške rukometne utakmice te je vodila sve značajne kulturne, sportske i ekonomske događaje u Varaždinskoj županiji od 1995. do 2004. godine. Te godine započinje raditi u Ministarstvu kulture kao glasnogovornica te je uspostavila i vodila Odjel za odnose s javnošću. Tri godine poslije postaje saborska zastupnica. Izabrana je na listi HDZ, ali je svoj mandat stavila na čekanje kako bi preuzela ulogu zamjenice glasnogovornika Vlade, a kasnije i povjerenica za informiranje Vlade RH. Bila je i glasnogovornica HDZ-a, a od 2016. do 2018. glasnogovornica Vlade. Godinu kasnije izabrana je u Europski parlament.

ŽELJANA ZOVKO (54) - je bosanskohercegovačka i hrvatska političarka. Svoje obrazovanje započela je u Londonu gdje je studirala francuski, a potom se 1999. vratila u BiH gdje je bila predstavnica za odnose s javnošću u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nakon toga postala je veleposlanica iste zemlje u Španjolskoj. Tu funkciju je obnašala od 2008. do 2011. Godine 2012. postala je vanjska savjetnica za vanjske poslove predsjednika Vijeća ministara BiH, a već iduće godine sudjelovala je na izborima za Europski parlament na HDZ-ovoj listi, alit ada nije postala zastupnica. Nakon toga, od 2015. do 2016. bila je veleposlanica BiH u Italiji, a onda dolazi na hrvatsku i europsku političku scenu. Naime, 2016. Plenković i Stier odlaze iz EU parlamenta kako bi preuzeli uloge premijera i ministra, a Željana Zovko preuzela je ulogu zastupnika u Europskom parlamentu

ROMANA JERKOVIĆ KRALJIĆ (59) - europarlamentarna zastupnica SDP-a od 2012. godine. Bila je zastupnica u tri saziva Hrvatskog sabora i zamjenica gradonačelnika Rijeke. Sveučilišna je profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U Europarlamentu se bavi temama digitalizacije i umjetne inteligencije, kao i pitanjima energetike, javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Članica je SDP-a od 1999. godine, aktivna u stranci na području Rijeke i Primorsko-goranske županije.

TONINO PICULA (62) - europarlamentarni zastupnik SDP-a u sva tri mandata otkako je Hrvatska u EU. Tijekom političke karijere bio je gradonačelnik Velike Gorice, ministar vanjskih poslova RH u Vladi Ivice Račana, saborski zastupnik. Za mandata Tonina Picule RH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te započela proces pristupanja EU. Na prvi izborima za Europarlament u Hrvatskoj osvojio je najviše preferencijalnih glasova. Uz zaštitu nacionalnih interesa, sudjeluje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe. Bio je potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom. Bio je član ad hoc povjerenstva Europarlamenta za situaciju u Ukrajini tijekom krimske krize. U prošlome mandatu organizirao je posjete brojnih Bruxellesu grupa iz Hrvatske, od učenika do studenata i malih proizvođača.
Djelovanje u SDP-u zbog razmirica sa Zoranom Milanovićem sveo je na minimum, što su mu mnogi zamjerili tijekom kampanje za parlamentarne izbore u travnju.

BILJANA BORZAN (53) - vjerojatno najzapaženija hrvatska eurozastupnica iz redova SDP-a. U Europarlament je prvi put izabrana na našim prvim izborima za EU 2013. godine. Mandat je osvojila i na prošlim europarlamentarnim izborima. Bavi se pravima potrošača, posebno na području kvalitete i sigurnosti hrane, te prava žena i javnog zdravlja. 2016. je imenovana za predstavnicu EU parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove. 2019. izabrana je za potpredsjednicu Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Bila je članica parlamentarnog Odbora za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača te zamjenskom članicom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Bila je izvjestiteljica Europskog parlamenta za prava žena na Zapadnom Balkanu. U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu napravila je usporedno istraživanje kvalitete hrane unutar zemalja EU koja je pokazala da je kvaliteta proizvoda u Hrvatskoj niža. U SDP-u je od 1999. godine, u Hrvatski sabor izabrana je 2007. godine. Bila je kandidatkinja za gradonačelnicu Osijeka 2005., 2007. te 2008. godine. Liječnica je sa specijalizacijom iz medicine rada i sporta.

PREDRAG FRED MATIĆ (62) - višestruko odlikovani hrvatski branitelj, te zatočenik tri srpska logor, ministar branitelja u Vladi Zorana Milanovića, zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru od 2016. do 2019., te zastupnik s liste SDP-a u prošlom sazivu Europarlamenta. Bio je u Klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, zalagao se za prava mladih, žena i manjina. Bio je potpredsjednik Odbora za ribarstvo, te član Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za prava i rodnu ravnopravnost, te više izaslanstava. Proglašen je najboljim europskim zastupnikom u području zaštite ljudskih prava.
Od 1994. do 1998. bio je šef Ureda općih poslova u Kabinetu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. 2000. godine postao je savjetnik tadašnjoj ministrici Jadranki Kosor. Od 2008. do 2010. bio je vanjski član saborskog Odbora za branitelje, a od 2010. savjetnik predsjednika Ive Josipovića za branitelje. 2011. postaje ministar branitelja.

STEPHEN NIKOLA BARTULICA (54) - Ultrakonzervativac, nekadašnji savjetnik predsjednika RH, špijun, čovjek koji može preživjeti sa 130 eura mjesečno, kojemu mama pomaže da preživi... Sve to je Stephen Nikola Bartulica. Rođen je 1970. godine u St. Josephu u američkoj saveznoj državi Missouri, u obitelji hrvatskih doseljenika. Njegov otac u Ameriku je došao iz Dalmacije, a bio je među prvima koji je ispitivao vidioce u Međugorju. Mladi Bartulica školovao se u internatu, a fakultet je završio u SAD-u. U Hrvatsku se vratio 1992. godine, usred Domovinskog rata. Imao je tada tek 22 godine. Zaposlio se u Ministarstvu vanjskih poslova. Nikada nije krio da su mu u tome pomogle rodbinske veze. Naime, ministar je u tri vlade tijekom devedesetih bio Juraj Njavro, a čija je daljnja rođakinja bila Bartuličina majka. Bartulica je tvrdio i kako je surađivao za Hrvatsku izvještajnu službu, i to na poziv Miroslava Tuđmana. Tamo mu je zadatak bio prikupiti obavještajne podatke od nacionalnog interesa u inozemstvu te surađivati sa stranim obavještajnim službama. Tvrdi i kako je tijekom operacije Oluja bio u sastavu Ministarstva obrane. U Ministarstvu vanjskih poslova Bartulica je napredovao sve do voditelja Odjela za NATO, a ondje mu je neposredno nadređeni bio predsjednik Zoran Milanović. Bartulica je, inače, i član katoličke organizacije Opus Dei. Obnašao je i dužnost savjetnika predsjednika RH u vrijeme Ive Josipovića, a tada je javno podržavao inicijativu 'U ime obitelji'. Godine 2016., u vrijeme Vlade HDZ-a i Mosta, Bartulica postaje i savjetnik tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića. No nakon pada Vlade i dolaska Andreja Plenkovića, Bartulica pada u drugi plan. Nakon toga nije bio previše politički aktivan. Sve do 2020. godine kada se ponovno aktivira i kao član Domovinskog pokreta ulazi u Sabor. To je iskoristio a promoviranje konzervativnih i desnih ideja, a koristio je i pandemiju za populariziranje teorija zavjera. No najviše pažnje javnosti Bartulica poprima posljednjih dana nakon što je otkriveno kako je kupio kuću na Prviću i to kreditom. Kad poplaća sve rate kredita, njemu i supruzi ostaje tek 130 eura za život. Danima su mediji pisali kako Bartulica mora objasniti odakle mu novac, a onda je objasnio - majka mu je pomogla da kupi kuću i pomaže mu u financiranju svakodnevnih životnih troškova. Bartulica, dodajmo, ima 54 godine.

GORDAN BOSANAC (50) - zastupnik Možemo! u novom sazivu Hrvatskog sabora, te tajnik Saborskog kluba stranke u prošlom mandatu. Bio je zastupnik  stranke Zagreb je Naš u Skupštini Grada Zagreba. Još od 1990.-ih aktivan je u civilnim udrugama i inicijativama, te se bavio temama LGBT prava, migracija, vladavine prava. Bio je član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Kao zaposlenik Centra za mirovne studije bavio se EU politikama, posebno u procesu pristupanja Hrvatske u EU. Bio je među organizatorima prvih Gay Prideova, prvog Queer festivala u Zagrebu, bavio se brojnim slučajevima kršenja prava izbjeglica i migranata.