'Ovo je pobjeda građana, Zakon je bolji, ali ima još niz stvari koje su opasne i treba popraviti'

Obećali smo da ćemo dati sve od sebe da pomorsko dobro obranimo i možemo reći da smo uspjeli u tome. Zakon koji je bio u prvom čitanju prije šest mjeseci i ovaj sada prijedlog pokazuju da je HDZ reterirao i odustao od niza najspornijih odredbi, poručila je saborska zastupnica Možemo, Ivana Kekin, govoreći o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je Vlada, nakon pobune građana i oporbe, u drugo čitanje u Sabor poslala s nizom izmjena i poboljšanja. 

Sabor će ga ovaj tjedan, posljednji prije odlaska na dvomjesečnu stanku, raspraviti i u petak izglasati. Kekin podsjeća na peticiju koju su pokrenuli i kojom su prikupili više od 30.000 potpisa. 

- I ovo je pobjeda građana. Nemojte krivo shvatiti, HDZ ne upravlja dobro pomorskim dobrom niti sada niti nakon što Zakon bude izglasan u petak, ali plaže ostaju naše, obala se neće nasipavati i uništavati kao što su predvidjeli, neće se pogodovati privatnim investitorima u mjeri koja je bila predviđena - dodala je. 

Prvi prijedlog Zakona je izazvao toliku buru da su prosvjednici iz cijele Hrvatske stigli čak i do Markova trga.

Vlada je, podsjetimo, već u prvom čitanju izmijenila odredbe koje se tiču korištenja plaža u odnosu na prijedlog koji je bio u javnom savjetovanju. Optužili su oporbu da manipulira i laže da HDZ otima građanima plaže, no zaista je u onom prijedlogu iz javnog savjetovanja bilo mnogo odredbi koje su se ticale morskih plaža ispred hotela i kampova i pristupa njima, a koje su se mogle protumačiti ovako ili onako - kako kome paše. Pa su ipak jasno definirali da ograđivanja plaža - nema. 

- Nema privatizacija plaža, ograđivanje plaža nije dopušteno. Kao ni postavljanje ležaljki, suncobrana ili terasa ugostiteljskih objekata od strane koncesionara na cijelu plažu, kao što je do sada bilo moguće. Svatko ima pravo pristupiti svim dijelovima plaža. Ni hotelske plaže se ne smiju ograditi, što se po postojećem zakonu može. Slobodno možete doći iz Murskog Središća na more kupati se i uživati. Nema ograđivanja plaža i zabrane dolaska. Bilo tko može doći na plaže - ponavljao je prije pola godine ministar Oleg Butković.

Što je dobro?

Iako smatraju da Zakon i dalje nije dobar, zastupnici i vijećnici Možemo zadovoljni su poboljšanjem Zakona i jasnim, nedvosmislenim definiranjem nekih odredbi. Bolji je, ocjenjuju, od onog prvog prijedloga koji su nazvali Zakonom opasnih namjera. Istaknuli su što je dobro. 

RASPRAVA U SABORU: Burno oko pomorskog dobra. Grbin: 'Dragi ministri, HDZ-ovci, ne kradite nam i plaže'

- Sadašnji prijedlog kaže da cijela plaža mora biti dostupna svima i smanjena je površina za gospodarsku djelatnost, također nema brojnih iznimki već jasno piše da se koncesijama za plažu ne može isključiti opća uporaba pomorskog dobra, nema ograđivanja. Jako je važno i da je u novom prijedlogu maknuta odredba prema kojoj se nositeljima koncesije dopuštalo da na pomorskom dobru grade neovisno o tome je li ta gradnja vezana za javni interes i javnu uporabu. Zakon se u prvom čitanju uopće nije bavio zaštitom  mora, obala i ekosustava nasipavanjem plaća i uništavanjem bioraznolikosti dok je u ovom prijedlogu vrlo jasno definirano tko, koliko, čime i pod uvjetima smije dohranjivati plaže, a neće biti dopušteno ni ostavljati građevni materijal - naveo je gradski vijećnik iz Rijeke Nebojša Zelić izrazivši žaljenje što već ovakav prijedlog nije bio u prvom čitanju pa da se on stigao do sada popravljati. 

- A ne onaj diletantski i površno napisan koji smo dobili na prvom čitanju - rekao je, a  Marko Giljača, županijski vijećnik iz Dubrovnika, istaknuo kako je ovaj prijedlog dobra vijest za građane, posebno za stanovnike obale i otoka.

- Natjerali smo premijera da se povuče i da pred snagom javnosti ponudi prijedlog koji ipak neke ključne stvari popravlja. Uspjeli smo uspostaviti ravnotežu između gospodarskog interesa, interesa lokalnih ljudi i zaštite okoliša. Jedna bitka je dobivena, međutim, ima tu loših strana koje ćemo se boriti popraviti - kazao je.

A što treba još popraviti?

A potom su možemovci upozorili i na ono što još uvijek nije dobro i što se mora popraviti.

- Evo, članak 53., koji govori o dodjeli koncesija na pomorskom dobru od interesa za RH. Tu Vlada zapravo u svakom trenutku može preuzeti ulogu koncesionara od lokalnih jedinica i vrlo je važno da to bude usuglašeno s interesima lokalne zajednice. Praksa je pokazala da to nije uvijek tako pa tako imamo primjer iz 2015. kada je Vlada dala koncesiju za marinu Gruž mimo interesa lokalne zajednice i volje građana Dubrovnika, unatoč sudskim procesima koji su se vukli do 2018. i usprkos tome što je to bilo u suprotnosti s urbanističkim planom - naglasio je dodavši kako zato treba biti jako oprezan kad se ovakva moć daje Vlade. 

Stoga predlažu da se u tom članku uvrsti obveza da Vlada prije davanja koncesije mora ishodovati suglasnost predstavničkih tijela lokalnih jedinica putem njihovih vijeća. 

Dušica Radojčić, gradska vijećnica iz Pule, upozorila je još da se u nekim odredbama ostavlja mogućnost i dalje za zloupotrebe i da su rađene po narudžbi nekih naručitelja. 

- Ovim Zakonom se omogućava izvlaštenje privatnog zemljišta na obali, koje izvorno nije pomorsko dobro, a preko kojeg se želi graditi šetnica. Ovaj članak izgleda kao naručen za recentni slučaj devastacije priobalja u Savudriji prilikom izgradnje Petram resorta, gdje grad Umag, u želji za pogodovanjem tom privatnom vlasniku megalomanskog resorta, kojeg mi nazivamo istarskom Vrujom na steroidima, odlučio je napraviti šetnicu preko privatnog zemljišta. Građani su se pobunili i onemogućili prolazak bagerima. Ovaj zakon će omogućiti da ti vlasnici budu izvlašteni ako im zemljište bude proglašeno pomorskim dobrom - naglasila je. 

Navela je Pulu kao jedinstveni primjer na jadranskoj obali u kojoj nema niti jedne koncesije na plažu. 

USPROTIVILI SE PRIJEDLOGU Saborska oporba oštro poručila: Zakon o pomorskom dobru neće proći, ne damo ni kamenčić!

- I za to su se izborili sami građani prosvjedom. Sve gospodarske djelatnosti vrše se putem koncesijskih odobrenja na pet godina, no novi Zakon uvodi opasnu odredbu kojom se dozvoljava da koncesijska odobrenja mogu ishoditi samo za djelatnosti manjeg značaja, a ne definira se koje su to djelatnosti. I onda će se ti mali poduzetnici morati obraćati koncesionarima, koji potkoncesiju daju i do 30 puta skupljoj cijeni. Jako je sporna odredba i o gradnji koja se dozvoljava na samim rubovima pomorskog dobra, na pet metara od granice pomorskog dobra, izvan naselja 25 metara od granice pomorskog dobra, a u kampovima na samoj granici - kazala je istaknuvši kako su ovo samo neke od posljedica koje ova druga varijanta Zakona donosi. 

- Možemo će, naravno, podnijeti amandmane, ali ako želimo biti sigurni da ćemo sačuvati pomorsko dobro i našu lijepu obalu u budućnosti, onda je sasvim jasno  da moramo maknuti HDZ s vlasti - zaključila je.

Ulaz na plažu se ne smije naplaćivati ni ograđivati

Podsjetimo, što se tiče morskih plaža, ograđeno će ostati onih 18 koncesionara kojima je postojeći zakon to dozvolio. 

- No, nakon što im istekne koncesija, ograde se odmah uklanjaju. I po ovom novom Zakonu više neće moći biti moguće ograđivanje. Hoteli, kampovi i svi ostali koji dobiju koncesiju na zahtjev imaju obvezu voditi računa o uređenju plaže, ali je ne smiju ograđivati i zabranjivati ljudima da dođu na njih - naglašavao je Butković u saborskoj raspravi. 

U ovom prijedlogu jasno je napisano da se ulaz na plaže ne smije naplaćivati ni ograđivati. To ne vrijedi za plaže od posebne namjene, ali u tom slučaju koncesiju mogu tražiti samo zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili lokalnih jedinica za potrebe svojih pacijenata ili pravne osobe čiji su korisnici naturalni turisti, tj nudisti.

Tako će po novom koncesionar biti dužan uređivati i održavati plažu te plaćati naknadu za koncesiju u 100-postotnom iznosu za cijelu plažu, ali će biti ograničen u postotku koji može gospodarski koristiti. U odnosu na prvo čitanje, smanjuje se i površina davanja u koncesiju pa se tako koncesija za javnu plažu u naselju mora davati na način da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a izvan naselja na najviše 60 posto kopnenog i 40 posto morskog dijela. 

- Postavljanje ležaljki i suncobrana od strane koncesionara ne isključuje dostupnost plaže za sve ostale građane. Dakle, svatko može doći na plažu u sklopu hotela i kampova, ne može koristiti ležaljke i suncobrane bez naknade, naravno, to je i dosad bilo, ali može doći, staviti svoj ručnik na plažu, kupati se i biti slobodan - isticao je ministar.