Otok Hvar je fenomen zbog velikog broja akademika

Otok Hvar svojevrstan je sociološko-antropološki fenomen jer su odatle čak 24 akademika, čime se bavi desetogodišnji multidisciplinarni projekt  "Desetljeće akademika otoka Hvara", kaže zamjenica voditeljice projekta Tarita Radonić. Radi se o otoku s najvećim brojem akademika na svijetu, tvrdi Radonić i pojašnjava da se temeljem konsenzusa njihova tima hvarskim akademicima smatraju svi redovni članovi akademija znanosti i umjetnosti rođeni na Hvaru, kao i oni podrijetlom s otoka, odnosno čije prvo i drugo obiteljsko koljeno potječe s Hvara.

Zbog turizma i partijanja zaboravlja se baština

"Po našim trenutnim analizama, Stari Grad se može dičiti sa šest akademika, dok ih Brusje ima pet. U Starom Gradu su rođeni Šime Ljubić, Tomislav Raukar, Nikša Stančić i Jorjo Tadić, dok je iz Staroga Grada po majci i ocu Tonko Maroević, a po ocu Antun Šoljan. U Brusju je rođen Mate Hraste, a podrijetlom su od tamo i Kažimir Hraste, Marin Hraste, botaničar i virolog Davor Miličić i kardiolog Davor Miličić", navodi Radonić. 

"Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. - 2035.)" je dugoročni projekt čija je svrha interdisciplinarnim istraživanjima, dokumentiranjem, kontekstualiziranjem, prezentiranjem i javnim komuniciranjem na diskurzivnoj i vizualnoj razini proslaviti akademike s Hvara.

Ciljevi su prikupiti, analizirati i predstaviti biografsku i bibliografsku građu hvarskih akademika, očuvati njihovu materijalnu i nematerijalnu baštinu i ostavštinu, analizirati i doprinijeti razumijevanju fenomenologije Hvara kao otoka akademika, te postaviti taj fenomen kao važan segment razvoja i promocije kulturnog i znanstvenog turizma na Hvaru.  

Ugledni kardiolog Davor Miličić rekao je Hini da je Institut Pharos s HAZU-om nedavno sklopio ugovor o suradnji na različitim projektima s naglaskom na promicanje kulturne i povijesne baštine Hvara, o čemu će se organizirati stručni i znanstveni skupovi.

Miličić je ponosan na Hvar gdje provodi svako ljeto, tamo ima djedovinu i povezan je s otokom, no žao mu je što je posljednjih godina postao turističko-partijanersko mjesto koje često zaboravlja i zanemaruje svoju iznimno vrijednu kulturnu i povijesnu baštinu. 

Podsjeća kako 99 posto ljudi koji posjete Hvar najvjerojatnije ne zna da je najstarije gradsko kazalište u Europi upravo tamo, a ne znaju ništa ni o Ivanu Vučetiću, izumitelju daktiloskopije koji je dramatično utjecao na svjetsku kriminalistiku.

Nigdje kult školovanja nije bio tako izražen

"Nekada su na Hvaru ljudi smatrali najvećim postignućem školovanje svoje djece. Primjerice, u Brusju su u 19. i 20. stoljeću ljudi 'od usta otkidali' kako bi slali djecu u gimnazije i na fakultete. Nigdje u Hrvatskoj kult školovanja vjerojatno nije bio tako izražen kao na Hvaru, posebice u Brusju", kaže Miličić.

Nisu tu samo akademici već i sveučilišni i srednjoškolski profesori, učitelji, liječnici, pravnici, matematičari, inženjeri, novinari, slikari, kipari, glazbenici i ostali visokoobrazovani ljudi. Njih je podrijetlom s Hvara napretek, također srazmjerno više nego bilo gdje drugdje, ustvrdio je.  

Ravnatelj Međunarodnog instituta za znanost, umjetnost i kulturu Pharos Pero Lučin podsjeća da je institut osnovala grupa sveučilišnih profesora, znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske, Austrije, Australije i SAD, koji su rodom ili ljubavlju povezani s Hvarom.

"Radi se o svojevrsnoj platformi za promišljanje i adresiranje društvenih, kulturnih, zdravstvenih, ekonomskih, ekoloških i drugih izazova vezanih za Hvar, pa i za širu dalmatinsku i mediteransku regiju", dodaje Lučin.

"Pharos" - Međunarodni institut za znanost umjetnost i kulturu je osnovala grupa sveučilišnih profesora, znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske, Austrije, Australije i Sjedinjenih Država, koji su – bilo rodom ili ljubavlju – povezani s otokom Hvarom. Institutu je cilj razvijati i voditi znanstveno-istraživačke, odgojno-obrazovne, umjetničke, kulturološke i interdisciplinarne procese izgradnje aktivne i održive zajednice. 

Tko su hvarski akademici

Akademici su pravnik Jakša Barbić, internist i toksikolog Tihomil Beritić, pjesnik, književni povjesničar i kritičar Marin Franičević, književnik Marin Franičević Pločar, patofiziolog Stjepan Gamulin, akademski kipar i grafičar Kažimir Hraste, inženjer kemijske tehnologije Marin Hraste, filolog i dijalektolog Mate Hraste, književnik Živko Jeličić, književni povjesničar i leksikograf Nikica Kolumbić, akademski kipar Kuzma Kovačić, povjesničar i arheolog Šime Ljubić, književni teoretičar, esejist, pjesnik i prevoditelj Mladen Machiedo.

Među njima su i povjesničar umjetnosti, književnik i prevoditelj Tonko Maroević, botaničar i virolog Davor Miličić, kardiolog Davor Miličić, arhitekt Velimir Neidhart, povjesničar i arheolog Grga Novak, povjesničar Tomislav Raukar, antropolog Pavao Rudan, pravnik i političar Davorin Rudolf, povjesničar Nikša Stančić, književnik Antun Šoljan i povjesničar Jorjo Tadić.