'Otkako smo objavili natječaj provaljeno je u sedam stanova'

Bilo je govora da kasnimo s prodajom nekih portfelja iz državnog vlasništva - rekao je Marić, dodavši da je i ranije govorio da je važnije napraviti analizu, novu procjenu koja bi bila kao inicijalna cijena na natječaju, te da je važnije natječaje provesti na najtransparentnije načine kako bi se postigle najbolje cijene za Republiku Hrvatsku, nego hoće li to biti u prosincu, siječnju ili veljači - kazao je uvodno Goran Marić.

Ministar je komentirao i stanove koje država rasprodaje po niskim cijenama, jer su nekretnine u trošnom i derutnom stanju. "Mi smo svjedoci svakodnevnih bizantskih radnji nad državnom imovinom. Otkako smo objavili natječaj za 33 stana, u 7 stanova je provaljeno.

- Danas podnosimo DORH-u prijave protiv nepoznatih počinitelja. Nadam se da ćemo prodati ove stanove, da budu nekome dom, a ne da kao dosad ne možete ući u hodnik u kakvom su stanju - rekao je Marić, dodavši da su natječaji jedini instrument za zainteresiranost javnosti te jedini transparentni način za provedbu prodaje državne imovine - riječi su ministra Marića.

Komentirao je i situaciju sa stanovima koji se koriste za službene potrebe. 

- Od 112 stanova koji se koriste za službene potrebe, nekoliko desetaka stanova se bespravno koristi i tu ćemo također pokrenuti prijave. Neki duguju i simboličnu zakupninu koju nisu godinama plaćali  - rekao je Marić, dodavši i to da poslovni prostori, koji su dugo godina u bespravnom statusu, ukupno duguju 80 milijuna kuna neplaćenog potraživanja, te da samo dvadesetak njih duguje više od 30 milijuna kuna - kazao je Marić.

Ministar bez dodatnog komentara o tome koriste li državne stanove saborski zastupnici i drugi državni dužnosnici

Na dodatan upit 24sata radi li se o bivšim dužnosnicima, saborskim zastupnicima i dužnosnicima koji rade u izvršnoj vlasti, ministar nije decidirano odgovorio, ali je rekao da su neki bivši djelatnici uzurpirali stanove, odnosno koriste ih bespravno. Ne samo oni, već i njihova djeca.

Ministar je istaknuo i da su na natječaju za 4 hotela iz turističkog sektora prihvaćene tri ponude, dok jedna nije. Tako je za hotel Jadran u Crikvenici prihvaćena obvezujuća ponuda od 200 milijuna kuna, s dokapitalizacijom od dodatnih 200 milijuna kuna. 

- Očekuje se još nekoliko stotina milijuna kuna investicija - rekao je Marić, dodavši da investicije te razine znače mnogo za grad poput Crikvenice.

Za hotele Makarska inicijalna je ponuda bila 150 milijuna kuna, a prihvaćena je ponuda od 172,6 milijuna kuna te obvezujuće ulaganje od 617 milijuna kuna. 

- Za Grad Makarsku i Republiku Hrvatsku od neprocjenjive je važnosti investicija od 617 milijuna kuna u tako mali grad - rekao je Marić.

Za Klub Adriatic bila je početna cijena od 47,5 milijuna kuna te isplata potraživanja svih vjerovnika u iznosu od 130 milijuna kuna. 

- Dobili smo ponudu od 54 milijuna kuna, uvećanu za potraživanja vjerovnika od 130 milijuna kuna. Da ne bi propalo prihvaćanje ponude, bili smo prisiljeni ići u nagodbu sa strateškim partnerom i ministarstvo je uspjelo sklopiti nagodbu. Neće biti sudskih sporova, upravno vijeće CERP-a prihvatilo je ponudu - kaže Marić.

Ministar državne imovine istaknuo je da je za tri spomenuta hotela inicijalno traženo 390 milijuna kuna, a da su prihvaćene ponude od 426 milijuna kuna te da ulaganja u njih iznose više od milijardu kuna.

Jednu ponudu ministarstvo nije prihvatilo, a radi se o ponudi za hotele Maestral u Dubrovniku. 

- Ponuda je iznosila 114 milijuna kuna, a ponuda koju smo dobili bila je točno tolika, uz obvezu da se isplati obveza društva od 150 milijuna kuna. S obzirom na to da je bila samo jedna ponuda, procjena je CERP-a bila da možemo dobiti povoljnije ponude i ne prihvatiti tu ponudu i raspisati odmah novi natječaj, koji će uroditi boljom i povoljnijom ponudom za Republiku Hrvatsku - kazao je.

Ministar je spomenuo i davanje u najam državne imovine, od čega su u protekla dva ili tri mjeseca ukupno zaključeni ugovori o najmu za 57 prodajnih prostora, za što je pristiglo čak 447 ponuda. 

- Rezultat je 9 milijuna kuna godišnje u državni proračun, samo za 57 prodajnih prostora. Ovakve rezultate Republika Hrvatska nikad nije imala u povijesti - za kraj će Marić.