Otimaju sirotinji: Korisnicima socijale upisuju se na imovinu

Baka Slavica (70) živi sama u kući u Zagorju. Nema nikakvih prihoda. Centar za socijalnu skrb odobrio joj je pomoć jer nema novca za osnovne životne potrebe. Isti tren joj se država upisala na kuću u kojoj živi. Baka Slavica je pomoć dobila po novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji vrijedi od početka godine. On propisuje da se sva pomoć koju dobije mora i vratiti. Osim u iznimnim situacijama kada država oprašta dug. Nakon smrti bake Slavice, ako će njezini rođaci htjeti naslijediti imovinu, ali čistih papira, morat će vratiti državi sav novac koji je baki Slavici isplaćen. 

Ministrica je ovu novost  prešutjela

Ministrica Opačić prešutjela je tu novost, hvaleći se uvođenjem reda i nove jedinstvene socijalne naknade koja iznosi od 800 do 3017 kuna. Nova pravila vrijede za sve korisnike minimalne naknade (samci i kućanstva koja nemaju dovoljno za život) i koriste usluge smještaja ili boravka. To su ljudi koji su, primjerice, smješteni u domove za socijalnu skrb zbog psihičkih bolesti, stariji su ili nemoćni te oni koji koriste boravak, npr. preko dana su u domu, a navečer idu kući. U Ministarstvu socijalne politike i mladih, koje vodi Milanka Opačić, tvrde da pokušavaju spriječiti malverzacije, a ne diraju u vlasništvo korisnika.

Država nema pravo na imovinu ali - može tražiti povrat duga

- Zabilježba nije založno pravo niti hipoteka. Korisnik može nesmetano koristiti nekretninu, prodati je, naslijediti i slično. Vlasništvo je netaknuto, RH nema nikakva prava na njemu. Ne može ga ‘uzeti’ niti prodati - tvrde iz ministarstva.

No ono što može jest tražiti povrat duga.

Primjerice, u slučaju smrti bake obitelj koja je prije izjavila da se ne može brinuti o baki dužna je vratiti dug. Može prodati kuću. Ali i ako to ne učini, dug ostaje. Država neće tražiti povrat duga ako utvrdi da bi time bili u poziciji da nemaju novca za život.

- Ako se tako utvrdi, briše se zabilježba i nikom ništa - objašnjavaju u ministarstvu. 

Zaposleni vraćaju naknade koje su dobili dok nisu imali posao

Isto tako, u slučaju da netko tko je dugotrajno nezaposlen dobije posao, mora vratiti naknade koje je dobio dok je bio nezaposlen. No centar za socijalnu skrb procjenjuje koliko može vratiti prema svojim prihodima i slijedom toga mogu izbrisati dio duga ili čak cijeli, pa i zabilježbu.

U opravdavanju nove mjere iz ministarstva navode primjer starice koja živi u velikoj kući na otoku. Ima šest unuka, koji žive izvan otoka. Ne žele se brinuti za nju nego je ostave na socijalnoj pomoći.

- Kad umre, naslijede i prodaju njenu imovinu - objašnjavaju iz ministarstva.

Pravobraniteljica Vidović: Ovo stavlja korisnike u dužnički odnos

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ali i odvjetnik Viktor Pisanski, smatraju da je zabilježba daleko od dobrog rješenja.

- Zabilježba na imovinu se koristila 20 godina, do 2011., ali su ih ukinuli jer nisu pokazale svrhu i učinkovitost. Prema prijašnjim odredbama zakona, ako korisnik pomoći nije počinio nikakvu štetu na račun države, nakon prestanka prava mogao je pokrenuti postupak za brisanje zabilježbe bez naplate isplaćenih iznosa pomoći - objasnila je Vidović.

Sad se dug mora vratiti i ako nije bilo nikakvih zlouporaba. Jedini spas je da ga centar za socijalnu skrb otpiše. Vidović je upozorila na još jedan veliki propust, s obzirom na to da se država poziva na to da djeca moraju uzdržavati roditelje.

- Svi nasljednici poslije smrti korisnika ne moraju ujedno biti njegovi zakonski obveznici uzdržavanja. Zbog navedene zabilježbe i duga moguće su situacije da nasljednici neće prihvatiti nasljedstvo, pa će imovina pripasti općini i gradovima, ali dug ostaje. Oni ga moraju isplatiti. Zbog mogućeg opterećenja ova mjera se može smatrati nepotrebnom - rekla je.

Stigmatizacija i  destimulacija skrbi najranjivijih skupina

Smatra da se ova mjera ne treba odnositi na korisnike boravka, koji su u domu četiri ili šest sati na dan, jer će se tako destimulirati skrb najranjivijih skupina.

Ti ljudi su prisiljeni zatražiti pomoć, a na ovaj način ih se još više stigmatizira, posebno nakon digitalizacije zemljišnih knjiga i mogućnosti uvida u njih na internetu. Uz to, moguće je da neka staračka poljoprivredna kućanstva, zbog nerazumijevanja instituta zabilježbe ne budu htjela ostvarivati minimalnu naknadu iako žive na rubu egzistencije - rekla je Vidović.

Pravednije bi bilo propisati precizan imovinski cenzus

Smatra da bi pravednije bilo propisati precizan imovinski cenzus kojim bi bilo određeno što korisnik minimalne naknade može imati u vlasništvu, a da mu se ne upisuje zabilježba.

- U socijalnoj državi treba jasno propisati bespovratnu pomoć, a ne korisnike stavljati u dužnički odnos - zaključuje.

Odvjetnik: Ako se novac mora vratiti, to više nije pomoć već zajam

Odvjetnik Viktor Pisanski kaže da je zakon u jednom dijelu jako loše napravljen.

- Ako se novac mora vratiti, onda to više nije socijalna pomoć nego zajam - kaže Pisanski. Dodaje da će centri za socijalnu skrb diskrecijski i kako žele odlučivati hoće li nekome otpisati dug ili dio duga, bez dovoljno jasnih kriterija.

- Nasljednici moraju vratiti novac od pomoći do visine vrijednosti naslijeđene imovine. To je dvojbeno. Ako država procijeni da nekretnina vrijedi 100.000 kuna, a pomoć je isplaćena u visini od 80.000 kuna, a nasljednik proda nekretninu za 50.000, on će morati dati još 30.000 iz svog džepa. Država očito pokušava uzeti što može - upozorava Pisanski.

Sever: Ovo je udar na najslabije

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da kao društvo ne smijemo dopustiti takvu dehumanizaciju.

- Iako svaki slučaj treba proučiti posebno, ovo mi se čini kao udar na najslabije. Nisu uvijek nasljednici bahati i ne žele uzdržavati roditelje - zaključuje Sever.