Orgijala je, ali i trovala: Bila je kći najgoreg Pape u povijesti...

Mnogi i danas misle da je nesretna zlatokosa renesansna ljepotica Lucrezia Borgia bila tek žrtveno janje beskrupuloznih ambicija vlastite obitelji. Posebice svog oca, kardinala Rodriga Borgie koji je 1492. godine postao Papa Aleksandar VI. A obitelj Borgia bila je oličenje političkih makinacija renesansnog doba i seksualne degeneracije ondašnjih papa. 

Lucrezijin otac, jedan od najzloglasnijih Papa u povijesti na Petrovu stolicu zasjeo je spletkareći. Častohlepni razvratnik koji se od ničega ne suspreže, da postane vrhovni poglavar Katoličke crkve služio se ucjenama, iznudama i trgovinom.

Surova borba za moć

Imao je devetero izvanbračne djece. Četvero njih, uključujući kći Lucreziju i sina Cesarea, dobio je s talijanskom pripadnicom nižeg plemstva Vannozzeom Cattanei. Svako njegovo dijete moralo je bespogovorno slušati svog oca, a Lucrezia, rođena na današnji dan 1480. godine, nije bila izuzetak.

Ona je tako već sa 11 godina bila predmet politike ugovorenog braka radi stjecanja političke prednosti koju je vodio njezin otac, a kasnije i njezin stariji brat Cesare Borgia koji je imao potpuno isti mentalni sklop kao i otac.  A lijepa i graciozna Lucrezia bila im je sredstvo za kupovinu utjecaja i položaja. S 13. godina već je bila prvi put udata..

Udavali su je, naravno, za moćne talijanske plemiće - Giovannija Sforzu, Alfonsa Aragonskog i Alfonsa d’Este, vojvodu od Ferrare, Modene i Reggia čime se jačao utjecaj njenog oca. No čim Lucrezijinom ocu više nije odgovaralo savezništvo s jednom od tih obitelji on bi naložio prekid braka. Tako je npr. Lucrezia navela impotenciju prvog muža kao razlog razvoda. Giovani Sforza je čak bio prisiljen potpisati izjavu u kojoj navodi da je impotentan. On je poslije optužio Lucreziju za incest s ocem i bratom Cesareom.

Orgije nazvane ' Bal kestena'

Reputacija seksualne razvratnosti uskoro se reflektirala i na nju, a glasine o njezinoj razuzdanosti proširile su se Italijom nakon što je Lucrezia navodno viđena na intimnim proslavama koje su često završavale orgijama. Najpoznatije masovne orgije u kojima je navodno viđena, a zabilježio ih je papin voditelj ceremonija, bio je tzv. "Bal kestena" kojeg je organizirao Lucrezijin brat Cesare. Na tu je zatvorenu proslavu pozvano pedesetak prostitutki, a sudjelovali su uz papu i pripadnici tadašnje rimske aristokracije kao i neki pripadnici visokog klera. 

Lucreziju je pratila i reputacija trovačice. Ona je navodno po nalogu svoje obitelji dosta političkih protivnika likvidirala trovanjem pa i dan danas nosi titulu jedne od najomraženijih žena u povijesti. 

Rimom je kružila izreka: "Ako ti je život mio, nikada ne idi na ručak kod Borgija"

No niti jedna od glasina vezana za Lucreziju nema povijesno pokriće.

Okretanje religioznosti 

Drugog muža Alfonsu od Aragona je čak i zavoljela i dobila s njim sina, ali njihova sreća nije dugo trajala. I to upravo zahvaljujući njezinoj obitelji. Na povratku u svoju palaču Alfonsa je napala grupa naoružanih ljudi i ubila ga. Vjeruje se da je iza vojvodinog atentata stajao Lucrezijin brat Cesare. Lucrezia je ostala udovica s djetetom. Upravo ono što su njezin otac i brat htjeli. Mogli su je opet udati.

Sa trećim mužem vojvodom od Ferrare živjela je skladno i postala voljena među narodom. Muž s kojim je dobila šestero djece čak joj je prepuštao administrativno vođenje vojvodstva Ferrare za vrijeme njegovog odsustva zbog vojnih pohoda. Postala je i veliki mecena, dajući gostoprimstvo i aktivno pomažući pjesnike. 
Nakon smrti sina iz prethodnog braka okrenula se religioznosti, počela živjeti skromnim životom i prakticirati pokoru nanoseći si fizičku bol. Upisala se u "treći red sv. Franje" poznat danas kao Franjevački svjetovni red koji okuplja laike. Umrla je u 39-oj godini života od sepse nakon što je rodila šesto dijete.