'Žalosno je da se dijelimo oko prošlosti, trebamo ići naprijed'

Na aktualnom saborskom prijepodnevu premijer Tihomir Orešković i članovi njegove Vlade po prvi puta odgovaraju na upite zastupnika, budući da Hrvatski sabor počinje novu sjednicu koja bi trebala potrajati do sredine srpnja.

Prvo pitanje postavio je zastupnik Šandor Juhas, zastupnik mađarske manjine, a koji je vezan za problem koji se povlači već 30 godina - prodaja zemlje.

U Baranjii više nema slobodne zemlje, sve se obrađuje i sva je dana u dugogodišnji zakup. Najviše zemlje dano je Belju ili Agrokoru, na osnovu prioritetnih zakupa jer je bilo obećano da će se zadržati radna mjesta i da će se nastaviti proizvodnja. Problem predstavlja cijena čime jedinice lokalne samouprave gube novac. Je li reformska vlada planira dovesti reformu cijena davanja u zakup državne zemlje - pita Juhas.

Ministar  poljoprivrede Davor Romić istaknuo je kako je kronološki tekao proces vezan za ovu problematiku i najavio kako će Vlada poraditi na ovome.

Zastupnik Juhas nije bio zadovoljan odgovorom jer nije rečeno kako će se nadoknaditi gubici baranjskim općinama.

- Ljudi tamo imaju sve manje koristi, dolazi do enormne depopulacije - rekao je zastupnik Juhas.

Veljko Kajtazi premijeru Oreškoviću postavio je pitanje vezano za učeničke i studentske stipendije, konkretno za kategoriju stipendija mladih pripadnika romske manjine. Kaže kako dotični natječaj ove godine još nije raspisan te kako iz ministarstva ne dolaze nikakvi odgovori.

- Imali smo priliku nekoliko puta se naći u Vladi i znam da je to vama jedan ključni cilj. S ministrom Šustarom smo razgovarali što nudimo i kako to možemo povećati. O ovom specifičnom pitanju smo često razgovarali, sredstva u proračunu imamo, prošle godine je ravnatelj zaklade koji je bio zadužen za dodjelu tih stipendija je otišao i bivša vlada nije popunila tu poziciju pa se ništa nije događalo. Situacija je sada kakva jest. Od ove Vlade možete očekivati da ćemo što prije pokrenuti proceduru - odgovorio je Orešković.

Od 1. rujna za svako novorođeno dijete 1000 eura

Je li najavljena naknada od 1000 eura za novorođenče bila obmana birača ili Vlada nije u stanju smisliti model da se ta mjera realizira, zanimalo je Domagoja Hajdukovića (SDP). Prvog potpredsjednika Vlade na aktualcu je podsjetio da je sredina travnja, a te potpore i dalje nema te da se na društvenim mrežama ljudi već s tim "sprdaju" kao što nema ni "r" od najavljenih reformi.

Karamarko mu je uzvratio da je Vlada formirana prije dva mjeseca, dok su oni imali četiri godine, a ništa po tom pitanju nisu napravili nego im je socijalna osjetljivost bila nula. 

- Od. 1. rujna će vjerojatno ta mjera krenuti. Moramo donijeti adekvatni zakon. Prema tome Vlada je doista socijalno osjetljiva i vjerujte reformska vlada jest i to na način da tu reformu osjete oni koji su zaslužili, a ne oni koji su potrebiti i siromašni - poručio je Karamarko. 

SDP-ovac mu je na to uzvratio poslovicom "obećanje ludom radovanje". Predložio mu je i da, ako zaista žele provesti tu mjeru, da pogledaju Zakon o roditeljskim naknadama koje je SDP poslao u saborsku proceduru prije dva mjeseca te da ga usvoje. 

- Sukladno time možete isplatiti naknade kad sami niste u stanju osmisliti model - poručio je Hajduković.

Glavaš poručio premijer: Čekaju vas teški dani!

Davor Vlaović iz HSS-a upitao je ministra poljoprivrede Davora Romića što će učiniti za hrvatsku poljoprivredu.

Romić je odgovorio da su mliječni sektor i svinjogojstvo najosjetljiviji, kao i proizvodnja voća i povrća, što su posljedice globalnih gibanja, poput "ruskog embarga i drugih događanja na području EU". Prva reforma je reforma zemljišne politike, kako bi se učinkovito koristilo resurse. Drugo je smanjenje parafiskalnih nameta, što bi omogućilo investiranje u proizvodnju po nižim kamatnim stopama. Treći je udruživanje proizvođača. Naveo je i apliciranje na EU fondove te promociju domaćih proizvoda.

I Branimir Glavaš imao je pitanje vezano za poljoprivredu.

- Sektoru mlijeka prijeti mu totalni kolaps. OPG-ovi propadaju iz dana u dan. Skoro sve članice EU imaju rast u proizvodnji mlijeka osim Hrvatske. Uz pomoć Vlada one su zadržale stopu samodostatnosti, povećale su izvoz na druga tržišta. Kakve ste mjere osmislili za spas mljekarske industrije? - pita Glavaš.

- Bio sam u Slavoniji i upoznao se sa situacijom. Iz EU ćemo povući sredstva, već ovaj kvartal. Ovaj prvi kvartal smo povukli 100 posto više nego prošle godine. Siguran sam da ćemo pomoći, ne samo kroz EU fondove. Svima je jasno da ne možemo konkurirati ako se nećemo proširiti - rekao je premijer.

Glavaš nije bio zadovoljan odgovorom. Kazao je premijeru kako je pokazao da ne zna ništa o toj temi. 

- Zar mislite da je narod glup i da ne zna što se događa u sektoru poljoprivrede. Narod će se sam organizirati u zaštitu vlastite proizvodnje... Naš narod šuti, ali u njemu ključa nezadovoljstvo i pitanje je dana kada će reći dosta... U takvim trenucima poduzimaju se radikalne mjere, čekaju vas teški dani! - poručio je Glavaš.

Karamarko: Opteretili ste građane s 1,5 milijardi eura duga

Damir Tomić (SDP) upitao je Karamarko kako će Vlada reagirati na tužbe banaka zbog konverzije.

Podsjetio ga je da je Zakon o konverziji bio samo jedna od mjera prošle Vlade, čime su, kako je rekao, jasno rekli što misle o izrabljivanju građana od strane banaka. Pitao ga je hoće li zaštititi građane ili banke.

- Draga gospodo, vi ste to tako riješili da ste sve građane opteretili s 1,5 milijardi eura duga. Građani će to otplaćivati. To neće pasti na leđa banaka, to smo davno shvatili - rekao je Karamarko naglašavajući da je to bila populistička mjera. Karamarko je rekao da pričaju s  dužnicima i da traže rješenje.

- Zapamtite, opteretili ste državu, to jest porezne obveznike. Vi biste trebali dati odgovor na ovo pitanje - zaključio je.

Tomić je odgovorio da će i HDZ-ovu mjeru od 1000 eura platiti svi građani. Rekao je da su konverzijom spasili one koji su zbog nečinjenja HDZ-ove vlade završili u dužničkom ropstvu.

Karamarko: Apsolutno sam protiv svakog nasilja

Ingrid Antičević Marinović (SDP) pitala je Karamarka o napadu na Antu Tomića, odnosno reakciji ministra Zlatka Hasanbegovića da je "narodski rečeno da je dobio što je tražio", što je na tragu najave da svi mogu misliti što hoće "u svoja četiri zida". Isto je i predsjednica poručila Miloradu Pupovcu, dodala je. 

- Jeste li svjesni koliko su opasne ovakve potjernice protiv intelektualaca i pisaca? U društvu u kojem se antifašizam proglašava floskulom, šake postaju stvarnost - kazala je Antičević Marinović.

- U vašem pitanju je toliko nestina, da to neću komentirati. Apsolutno smo protiv svakog nasilja, nadam se da će policija pronaći počinitelje. Što se tiče pluralizma - sjedimo ovdje u parlamentu s različitim razmišljanjima o svemu. Duboko sam svjestan da moramo štititi demokraciju - kazao je Karamarko.

Antičević Marinović pitala ga je koju je to neistinu izrekla. Rekla je da su se neki u Vladi umjesto po reformama istakli samo deformacijom povijesti, pozvala je da se o antifašizmu "ne muca", a reakciju je završila pozdravom "Smrt fašizmu, sloboda narodu".

Petrov: Nije mi drago što se diže polica dopunskog

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov najavio je u Saboru da će se analizirati visina pristojbe HRT-a koja trenutno iznosi 80 kuna. Naime, Silvana Hrelju (HSU) zanimalo je što za Vladu znači solidarnost jer trošak države želi prebaciti na građane koji plaćaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koje će se, kako je najavljeno, povećati uza 19 kuna. Hrelja je podsjetio da država nije podmirila trošak od 850 milijuna kuna za građane koji su oslobođeni plaćanja police po raznim osnovama. 

Potpredsjednik Vlade Petrov poručio je da mu nije drago što se polica mora podići, ali da je to nužno kako bi se održao solidarni sustav. 

- Nije mi drago zbog toga, ali radit ćemo da se kroz smanjenje dugih nameta smanje stoškovi života, analizirat će potrebu za visinom pristojbe - rekao je Petrov. 

Stazić: Nitko ne dolazi u Jasenovac jer su prozreli cinizam 

Tijekom aktualca Nenad Stazić (SDP) koji je ovu Vladu nazvao tragikomičnom zaradio je opomenu od predsjednika Sabora Željka Reinera. SDP-ovac je podsjetio prvog potpredsjednika Vlade Karamarka da na komemoraciju u Jasenovac neće doći Židovi, Srbi ni antifašisti jer ne žele biti s njim i ministrom Hasanbegovićem jer su shvatili sav cinizam i neiskrenost njihove osude fašizma. Naveo je da se posljednjih dana i predsjednica države trudi osuditi fašizam, ali na stadionu u Osijeku ne čuje ustaške pokliče kao ni premijer, a ustaško arlaukanje, kaže, ne čuje ni potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš koji s Bujancem predvodi marš protiv jedne dame. Podsjetio je i da je Milijan Brkić podučio Miloradu Pupovcu poručio da ode tamo gdje će se osjećati sigurnim.

Stazić je poručio Karamarku da se o svemu nije oglasio te ga je upitao do kada svojim ponašanjem misli tolerirati ovaj bolesni, primitivni povratak ustaštva i tako sramotiti državu i narod. Prvo je reagirao predsjedavajući Reiner koji je SDP-ovca upozorio da izjave o tragikomičnoj Vladi nisu primjerene. Potom je prvi potpredsjednik Vlade odgovorio da on osuđuje sve totalitarizme od nacizma i fašizma do komunizma. Napomenuo je prilikom svake osude komunizma oporba napada da su protiv antifašizma. 

- Mi smo i antifašisti, antinacisti, antikomunisti i antitotalitaristi. Ne vidim problem. Tamo gdje se javlja ustaštvo treba ga doista uništiti, ali isto tako vi ne vidite oko nas svuda boljševizam, žal za Jugoslavijom, žal za boljševizmom i komunizmom. Ja bih poštivao vaš pozdrav da ste ga izrekli i kompletirali: smrt fašizmu, smrt komunizmu, smrt svim totalitarizmima, a sloboda svim narodima - rekao je Karamarko. 

U svom odgovoru na pitanje Stazić se prvo osvrnuo na reakciju predsjednika Sabora, koji je Staziću uzvratio da nije na njemu da diskutira s predsjedavajućim.

- Jest. nazvao sam ovu Vladu tragikomičnom, a vi ste četiri godine našu Vladu nazivali nenarodnom. Nisam primijetio da ste se pobunili - rekao je Stazić i zbog rasprave s predsjedavajućim zaradio opomenu što je pratio pljeskom, a pridružili su mu se i ostali oporbeni zastupnici. Karamarka je podsjetio da je britanski revizionistički povjesničar osuđen u Austriji osuđen na tri godine zatvora zbog relativiziranja holokausta. Ustvrdio je da je on sličan sa ministrom Hasanbegovićem. 

- U čemu su različiti? U tome što se za takvo što u Austriji ide u zatvore, a u Hrvatskoj se postaje ministar na prijedlog Tomislava Karamarka i njegovog HDZ-a - poručio je. 

Orešković: 10.000 hektara zemlje traži investitor s Bliskog Istoka

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) pitala je Oreškovića za kojeg stranog investitora traži 10.000 hektara zemlje i što će taj investitor zasijati na toj zemlji.

Orešković je odgovorio da imena ne smiju i neće davati.

- Kad je jedno ime procurilo, investitor se odmah povukao - rekao je Orešković. Otkrio je da je riječ o investitoru s Bliskog istoka te da je samo pitao za zemlju, da to ne znači da će je prodati.

Rekao je da je teško konkurirati s malim česticama zemlje, da je u Slavoniji naučio da ljudi ne vole riječ zadruga pa da to možemo zvati klasterima jer to možda ljepše zvuči.

- Trebamo vidjeti na koji način možemo početi stvarati te klastere da možemo konkurirati - rekao je Orešković.

Petrijevčanin Vuksanović nije bila zadovoljna odgovorom.

- Vaša tajnovitost je suspektna, među ostalim se ponašate kao agiter nekih stranih kompanija, a trebali biste raditi u interesu hrvatskih građana - rekla je zastupnica.

- Pozivam vas da budete premijer svih građana i ne tajite informacije od javnog interesa - zaključila je.

Babić: Kad ćemo vidjeti reformski plan?

Vedran Babić pitao je Petrova kada će Vlada predstaviti reforme koje su najavljivali.

- MOST i HDZ-ova koalicija potpisali su sporazum o reformskoj Vladi. Obvezali ste se u 60 dana sačiniti reformski plan i predstaviti ga građanstvu. Rok je prošao, a od reformi ništa. Počeli ste udarati na najslabije slojeve društva. Smanjili ste naknade za najugroženije, povećavate osiguranje, najavljujete privatizaciju zdravstva, produženje radnog dana, ukidate sredstva neprofitnim medijima, plašite civilno društvo, jača politički ekstremizam, ne znamo što je s kurikularnom reformom. Kad ćemo vidjeti taj reformski plan? - pita Babić.

- Čast mi je kad mi se Vi obratite, jer je SDP skupa s nama pregovarao. Mi smo zajednički donijeli popis reformi koji ste potpisali s nama, i to je identičan popis ovome koji mi imamo s HDZ-om. To je 100 stranica identičnih poteza koje trebamo napraviti. Službeni dokument Vlade dobit ćete kroz 15-ak dana, očekujem 100 posto potpore u Saboru jer ste i vi to potpisali. Problem je što niste rješavali neke stvari. Mene zanima zašto je bivša Vlada dala mogućnost da oni zaposleni u državnom sektoru idu kod privatnog osiguravatelja, pa time javni gubi novac. Nikad ne procjenjujte korak ako ne vidite cijelu sliku. Kada je bivša Vlada krenula s poreznom reformu, rekao sam da pozdravljam prvi potez ako će biti samo prvi u nizu -  rekao je Petrov.

- Vi ste član Vlade i odgovarate za reforme, ne prozivajte SDP. Da ste ozbiljni, reforme bi se nalazile u proračunu, a nema ih, krenite raditi - odvratio je Babić Petrovu.

Hasanebogović: Zlatar Violić i Šipuš stvarali sofisticiranu klijentelističku mrežu

Mario Klobučić (Most) pitao je ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u kojoj je fazi selidba Hrvatskog povijesnog muzeja. 

Hasanbegović je iznio genezu problema i rekao da njegovi prethodnici Andrea Zlatar Violić i Berislav Šipuš nisu pokazivali interes za to pitanje. Rekao je da je to bilo na marginama njihove kulturne politike koja se sastojala od stvaranja "sofisticirane klijentelističke mreže". Hasanbegović je rekao da je u kolovozu 2015. zbog nerada istekla građevinska dozvola te da oni žele do kraja godine ishoditi dozvolu i 2017. konačno krenuti s provođenjem.

SDP-ovci ignoriraju premijera

SDP-ovci na saborskom aktualcu izabrali su taktiku ignoriranja premijera Tihomira Orepkovića. Pitanja postavljaju uglavom prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku, ali i potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu. 

Bulj: Kad ćete stati na kraj haraču?

Miro Bulj (Most) pitao je ministra pravosuđa Antu Šprlju što planira po pitanju Ovršnog zakona i kad će se pomoći građanima da se "stane na kraj ovom haraču".

- 300.000 građana je u blokadi, njima se oduzima imovina, oni su na cesti bez ikakvih prava. Zakonom je legalizirana pljačka hrvatskih građana. Oduzeti su im ponos i dostojanstvo. Strane zadruge kamatare naše građane. Najviše boli 90.000 onih ovršenih zbog HRT-a, zbog duga od 200 kuna koji se pretvori u dug od 1200 kuna. Javni bilježnici i ostali provode harač. Javni bilježnici i odvjetnici stvaraju carstva na račun ovršenih građana. Ministre, što planirate i što ćete poduzeti po pitanju ovršnog zakona, kad ćete pomoći građanima? - pitao ga je Bulj.

- Vaša pitanja su uvijek specifična i teška. Puno toga je propušteno za uraditi, u zadnjih 10-20 godina. Malo tko usporedi brojku od 300.000 blokiranih s 300.000 nezaposlenih. Ovršni zakon će se prilagođavati u skoro vrijeme stvarnoj situaciji u državi, to neće riješiti problem siromaštva građana. HRT ste dobro uočili, 90.000 građana, radio sam analize, oko 50 milijuna kuna građani plaćaju za ovrhe HRT-a. HRT ima pravnu službu, oni  šalju jednostavne ovrhe, ali one se daju odvjetničkim društvima, koja po tarifama rade, i to je godišnje oko 50 milijuna kuna. To se treba kao pitanje postaviti HRT-u, moramo razmisliti je li HRT tu da brani javni interes građana - odgovario je ministar Šprlje.

Jovanović: Pokušavate uvesti totalitarni režim 

Željko Jovanović (SDP) rekao je da su smjene na HRT-u izvršene u erdoganskoj, orbanovskoj ili staljinističkoj maniri, da je tragikomično da je smijenjena čak i urednica sportskog programa. Dovode se HDZ-ovi kadrovi koji HRT trebaju pretvoriti u stranački bilten HDZ-a, rekao je Jovanović, koji je Karamarka pitao zna li u kojoj godini živimo i ima li za to što čini suglasnost premijera Oreškovića.

Reiner je Jovanoviću prije Karamarkova odgovora rekao da je vrijeđao državnike(turskog odnosno mađarskog predsjednika Erdogana i Orbana) kad ih je usporedio sa Staljinom te da mu je zbog toga mogao izreći opomenu, ali nije.

Karamarko je podsjetio na smjene koje je provela SDP-ova vlada.

- Mi želimo da televizija bude javi servis, objektivna, da ne bude stranačka, kao što je bila protekle četiri godine, da ne bude stranački instrumentalizirana. Što se tiče staljinističkih metoda, demonstrirali ste kako to izgleda - rekao je Karamarko, dodajući da se ne petlja u smjene te da ni ne zna tko je smijenjen.

- Kada situaciji na HRT-u dodamo pritiske na neprofitne medije, Rakić, Vijeće za elektronične medije, pritisak na udruge civilnog društva, polemike s ministrom Orepićem, jasno je da se ostvaruju vaše prijetnje kada ste rekli da će se o HDZ-u moći kritički govoriti samo unutar vlastita četiri zida. Pokušavate Hrvatsku uvesti u totalitarni režim, vlast želi kontrolu nad medijima, represivnim aparatom i tajnim službama. Za to što činite nemate mandat - odvratio je pak Jovanović.

Laburist Jaroslav Pecnik pitao je premijera Oreškovića vezano za njegovo prisustvovanje utakmici protiv Izraela u Osijeku, na kojoj su navijači skandirali "Za dom spremni" i poručio mu je da su mu lagali ako su mu rekli da je to "stari hrvatski, a ne ustaški pozdrav".

Kovač: Odnos sa susjedima sada je bolji

 Josip Bilaver (HDZ) pitao je ministra vanjskih i europskih poslova Miru Kovača kako ocjenjuje odnose s državama u svom okruženju.

- Kako komentirate stanje pregovora Srbije s EU i kakav je stav RH u vezi s tim? - pitao je Bilaver.

Kovač je rekao da je obišao sve zemlje u susjedstvu osim Srbije te da će nju posjetiti nakon tamošnjih izbora.

- Ozračje je sada puno bolje. Problemi ostaju, ali nema više verbalnih duela i nema vrijeđanja. Nitko iz hrvatske Vlade ne vrijeđa političare iz susjednih država - rekao je Kovač. Podsjetio je da su ponovno uspostavili željeznički promet s Mađarskom, da imaju normalnu komunikaciju sa Slovenijom, da podržavaju Crnu Goru na putu prema članstvu u NATO-u... Rekao je da Vlada sa Srbijom želi imati normalne, zdrave i kvalitetne odnose te da su za to potrebni zdravi temelji.

- Hrvatska manjina u Srbiji nije zastupljena, a prema sporazumu mora biti zastupljena. Srpska manjina je zastupljena u hrvatskom Saboru i ne ovisi o nekim koaliranjima - rekao je Kovač. Također je rekao da Srbija ne smije biti policajac za cijelu bivšu Jugoslaviju te da će Hrvatska podržati Srbiju na putu prema EU kada se ispune ti uvjeti.

Oreškovć: Žalosno je da se dijelimo oko prošlosti

Podsjetio ga je i na ministra Hasanbegovića, koji "nije kreator, ali je glavni izvođač radova na reviziji ustaštva" te mu postavio pitanje vezano za njegovu izjavu, nakon što su predstavnici Srba, židova i antifašista odustali od službene komemoracije žrtava logora u Jasnovcu. 

- Volio bih da objasnite dvoznačnost kritika za politiziranje - na koga se odnosi kritika, na one koji promoviraju ili osuđuju ustaštvo i reagiraju na njega? - pitao je Pecnik. 

- Ja bih se vratio na prvi susret u Vladi. Komunicirao sam jasno svoj stav - kad bih toliko govorio o ustašama, moja firma bi propala - kazao je Orešković i rekao da osuđuje sve totalitariste, bili oni "fašisti, ustaše, komunisti".

- Veleposlanica je bila sa mnom (na utakmici), vrlo jasno zna moj stav. Radio sam za židovsku izraelsku firmu -  argumentirao je Orešković i kazao kako je "žalosno je dijelimo oko prošlosti, želim da se nađemo zajedno i da idemo naprijed"

Pecnik mu je kazao kako će mu otpisati 50 posto, jer je iz Kanade. No, prigovorio mu je što govori o firmi i ne prihvaća argument da "ne možemo razgovarati o mladima i radnim mjestiva, jer mi sločesti iz oporbe govorimo o ustašama i partizanima". 

- Vi pod tom osudom krijete ono što je bitno - osudu ustaštva i onda nama imputirate ono što vi radite - kazao je Pecnik.

O imenovanju Fani Bojanić u Hrvatskim vodama

HNS-ovka Nada Turina Đurić Božu je Petrova pitala o imenovanju Fani Bojanić u Hrvatskim vodama od strane Mosta. Nju se sumnjiči da je 2009. na natječaju za uređaj za pročišćavanje Valkana mimo Povjerenstva odlučila da se prihvati skuplja ponuda.

- Što ćete poduzeti? Vjerujem da niste znali, ali gospođa je rekla da je dobila podršku Mosta - kazala je HNS-ovka. 

- Drago mi je da se ovako može komunicirati. Kod kadroviranja smo se držali stručnosti i da osoba ne smije imati kriminalnu prošlost... Ali moje je osobno pravilo da nikada ljude ne sudite u trenutku dok nemate apsolutno sve dokaze. Naravno da je dobro preispitivati, jer tako ste na oprezu -  kazao je Petrov. 

- Što se može napraviti ako je ovo točno? Trebat će nam vrlo malo vremena za ove stvari, ali ne mogu koristiti prijeki sud... Provodi se istraga temeljem anonimne prijave, a USKOK nije potvrdio dokaze - kazao je Petrov.

Karamarko: Neće biti smanjivanja plaća

Mirando Mrsić (SDP) rekao je da svjedočimo totalnoj bezidejnosti Vlade u razgovorima sa sindikatima. Pitao je Karamarka hoće li Vlada smanjivati plaće zaposlenima u javnoj i državnoj upravi.

Karamarko je rekao da nije bio na sastanku sa sindikatima, ali da je jedina formula "razgovarati, razgovarati, razgovarati". Rekao je da će i sindikati, i poslodavci i Vlada morati preuzeti odgovornost. Karamarko je rekao da nema govora o povećanju radnog vremena te da neće biti smanjivanja plaća. 

- Sindikati shvaćaju kakavo je stanje u državi i ne možemo si priuštiti nekomunikaciju. Vaša je Vlada sindikate primila tri puta u četiri godina, to si mi ne možemo priuštiti -  dodao je Karamarko

Mrsić je rekao kako misli da Karamarko nije bio iskren u odgovoru na pitanje o smanjenju plaća. Pozvao je Vladu da bude vlada građana, a ne kapitala i poslodavaca.

Maras: Nemojte pričati, počnite raditi

Gordan Maras (SDP) pozvao je Karamarka da se, iako je povjesničar, ne vraća u 1941. i 1945. godinu, što je Karamarko dočekao osmijehom. Pitao je kada će početi rasterećivati gospodarstvo te ga je optužio da su u HGK napravili "red HDZ-ovaca, red bivših špijuna, pa red HDZ-ovaca".

Karamarko je rekao da se sprema novi porezni paket te da porezne mjere moraju biti stimulativne, a ne destimulativne, kakve su bile.

- Porezni obveznik mora biti rasterećen brojnih poreza i neporeznih nameta - rekao je Karamarko.

- Mi već radimo. Programi koji ste vi imali nisu dali nikakvu progresiju. Oni su se sveli samo na floskule, mrtvo slovo na papiru, ostavili ste 100 milijardi duga. Mi smo već krenuli i mi ćemo sigurno uspjeti - zaključio je.

- Nemojte pričati, molim vas, počnite nešto raditi. Ovaj rast od 2 posto završit će u suprotnom smjeru kako ste krenuli - odgovorio mu je Maras.

Karamarko: Zdravstvo guta previše, moramo smanjiti troškove

Siniša Varga (SDP) rekao je da će najsiromašniji biti najviše dotaknuti mjerama koje se uvode u zdravstvu. Pitao je Karamarka je li ovo mjera za konačno uvođenje privatizacije u zdravstvu.

- Najavili ste mnoge mjere u zdravstvu, povećanje cijena, ukidanje sanacije bolnica, zdravstveno itd. Smatra li se da su najsiromašniji građani oni koji moraju biti na udaru reforme. Kroz ove mjere najsiromašniji su najviše dokanuti tim mjerama. Je li ovo mjera za konačnu privatizaciju zdravstva? - pitao je.

- Sve ove mjere uštede su da pokušamo zaustaviti daljnja zaduživanja. Ovime neće biti pogođeni najsiromašniji. Oni ispod 1500 kuna nisu pogođeni, nisu najsiromašniji. Zdravstvo guta previše, oko 24 milijarde, moramo smanjiti troškove i biti solidarni", odgovorio mu je Karamarko.

Matić: Nadam se da će prosvjednici smanjiti prohtjeve

Predrag Matić postavio je pitanje Tomi Medvedu.

- Obećali ste napraviti novi zakon i vratiti braniteljima čast i dostojanstvo. Dok sam bio ministar prosvjednici su mi donijeli prijedlog čija samo jedna stranica košta nekoliko milijardi kuna. Nadam se da će, imajući razumijevanja da ovo više nije 'projugoslavenska, nenarodna, pročetnička vlast nego narodna vlast, i smanjiti svoje prohtjeve - komentirao je Predrag Matić.

Ministar Tomo Medved poručio je kako su uspostavili kvalitetan dijalog s hrvatskim braniteljima te da sada rade na izradi jedinstvenog zakona.

Vrdoljak: Mora se znati jasan stav Vlade o Ini

 Ivan Vrdoljak (HNS) uputio je pitanje Oreškoviću o Ini, za koju je rekao da je strateška kompanija i drugi poslodavac u Hrvatskoj.

- Današnje stanje u Ini je katastrofalno - rekao je Vrdoljak, podsjećajući kako je MOL predlagao zatvaranje sisačke rafinerije te da oni to nisu dopustili. Oreškovića je pitao kada možemo očekivati stav Vlade o odnosima s MOL i kako svi oni mogu pomoći u tom procesu.

Orešković je zahvalio Vrdoljaku na savjetima i razgovoru po njegovom dolasku na mjesto premijera.

- Svima nam je jasno da Ina jest strateška firma i od nacionalnog interesa. Hrvatska će poduzeti sve da štiti naše interese - rekao je Orešković. Dodao je da očekuje da arbitraža završi na jesen i da će se onda vidjeti što su rezultati.

- Sami znate da je ovo vrlo komplicirana situacija, nije laka, veliki su interesi od strane Hrvatske i MOL-a - rekao je Orešković, dodajući da će razmotriti nekoliko scenarija koji će biti u najboljem interesu Hrvatske, da će sjesti s MOL-om i početi pregovore.

Vrdoljak je odgovorio da ne možemo čekati jesen da završe arbitražni postupci.

- Mora se znati jasan stav Vlade tko su ljudi koji će se suočiti s ovim vrućim krumpirom, kao što smo se mi suočili, i poslati poruku ljudima - rekao je Vrdoljak, naglašavajući da svaki tjedan nečinjenja čini ogromnu štetu.

Parić pitao Orepića kome odgovara

Darko Parić (SDP) na aktualcu je podsjetio na "obiteljsku trakavicu" između ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i Tomislava Karamarka odnosno između Mosta i HDZ-a. Podsjetio je da je Tomislav Karamarko tražio smjene u MUP-u što je ministar Orepić odbijao da bi nakon pljačke u Heinzelovoj "okrivljeni oni koji su trebali biti smjenjeni".

SDP-ovac je upitao ministra Orepića je li mu šef Tomislav Karamarko odnosno odgovara li on kao ministar premijeru Oreškoviću ili prvom potpredsjedniku Vlade. 

- Ministar je odgovoran premijeru odnosno predsjedniku Vlade - kratko mu je odgovorio Orepić. Parić je zbog kratkog odgovora zaključio da njegovo pitanje "očito boli". 

Na dnevnom redu 40 točaka

Na dnevnom redu zasjedanja, koje će potrajati do sredine srpnja, za sada je 40-ak točaka. Uz razna izvješća, pred zastupnicima je niz zakona, kako onih koje je predložila Vlada, tako i zakona iz zastupničkih klubova, posebice oporbenih. Vlada je, tako, Saboru predložila izmjene Općeg poreznog i zakona o porezu na dobit, izmjene Zakona o faktoringu.

Pred Saborom su i izvješća o radu za prošlu godinu koje su poslale pučka, te pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova, prava djece. Oporbeni klubovi u proceduru šalju dvije interpelacije, SDP o švicarskom franku, a Reformisti Radimira Čačića o reguliranju rada na određeno vrijeme.