Optužnica protiv Žalac ipak nije potvrđena, obrana traži izuzeće poruka iz mobitela Josipe Rimac

Odvjetnica Gabrijele Žalac Jadranka Sloković novinarima je nakon ročišta kazala kako odluka o optužnici protiv Žalac nije danas donesena te da će biti donesena 28. ožujka.

Obrana traži izuzeće poruka iz mobitela Josipe Rimac.

- Odluka nije donesena. Bit će donesena 28. ožujka, tako da optužnica danas nije potvrđena. Nije još potvrđeno izdvajanje nezakonitih dokaza. Tražili smo da se izdvoje kao nezakoniti dokazi sve one poruke koje se nalaze na mobitelu Rimac s obzirom na činjenicu da se do tih dokaza došlo temeljem ranije provedenih nalaza za koje mi tvrdimo da su nezakoniti, odnosno da svi nalazi od onih inicijalnih, kada su utvrđene mjere protiv Rimac, pa do svih kasnijih bili nezakoniti - rekla je odvjetnica Sloković.

Podsjetimo, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu je počelo raspravljati o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog trošenja europskog novca, a istovremeno će, u drugom slučaju, pokušati dovršiti saslušanje vještaka Ismeta Kamala u aferi „veliki Agrokor“.

Na sjednici optužnog vijeća obrana bivše ministrice je zatražila da se iz spisa izdvoje dokazi koje smatraju nezakonitima. Među ostalim riječ je i o sms prepisci s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, optuženom u drugom slučaju, a s kojom se Žalac dopisivala o softveru i spominjala osobu inicijala A.P.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je krajem prosinca 2022. uz Žalac, bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, optužio i bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.

EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo.

Europsko tužiteljstvo sumnja da je tijekom 2017. i 2018. tadašnja ministrica Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj svojim suoptuženicima i njihovim tvrtkama.

Žalac je, među ostalim, optužena da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a tijekom tog postupka samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave svoje ponude. Taj je natječaj Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila u listopadu 2017.

Naposljetku, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s Jukićevom i Šimunčevom tvrtkom. EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura.

Autor spornog financijskog vještačenja o Agrokoru na udaru Todorića i obrane

U drugom slučaju, financijski vještak Ismet Kamal nastavit će svjedočiti nakon što je prošlog mjeseca pred optužnim vijećem zagrebačkog Županijskog suda nekoliko sati govorio o svojem nalazu na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna iz koncerna Agrokor.

Kamal je u veljači ispitan pred optužnim vijećem kao svjedok, a ne kao stručnjak poljskog KPMG-a koji je potpisao knjigovodstveno-financijsko-revizorski nalaz kojeg branitelji okrivljenika smatraju nezakonitim, doznaje se na sudu.

Prvookrivljeni u aferi “veliki Agrokor” i nekadašnji vlasnik tog koncerna Ivica Todorić prekinuo je prvo ispitivanje Kamala, održano početkom studenoga prošle godine, zatraživši izuzeće svih nadležnih sudaca i tužitelja, no zahtjev bivšeg vlasnika Agrokora je odbijen.

Odvjetnici optuženih u aferi Agrokor duže vrijeme tvrde da je Kamalov vještački nalaz, koji je državu koštao 8,6 milijuna kuna, nezakonit, jer ga je umjesto poljskog KPMG-a izradili hrvatski vještaci koji su u sukobu interesa jer su radili za Agrokor u vrijeme izvanredne uprave.

Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.

O osnovanosti optužnice od 459 stranica optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja od 2021. godine, a u međuvremenu je Visoki kazneni sud naložio novo propitivanje zakonitosti financijskog vještačenja na kojem se optužnica temelji.